Riječki kviz znanja

Antička vrata su nekada služila kao ulaz u obrambeni kastrum, podsjećajući na dugu povijest ovog mjesta.
Početkom 20. stoljeća Stara vrata ili Rimski luk bio je najponosniji riječki prizor na riječkim razglednicama Fiumana/Riječana označavao je tada krunu, ulaz u njihov stari riječki grad, srce grada.
Vrata su danas najstariji arhitekturni spomenik Rijeke, objekt koji potječe iz rimskih vremena. Riječ je o građevini podignutoj u središtu kasnoantičkog grada Tarsatice, iz kojeg je izrasla današnja Rijeka.

Riječki morčić (Moretto Fiumano) je tradicionalni autohtoni riječki nakit.

Radi se o tradicionalnoj riječkoj izradi i izgledu morčića, po kojem je naš grad i poznat.
Morčić se radi iz kalupa od sipe. I sam izgled naušnice je jedinstven kojeg su Fiumani/Riječani na svoj način izbrusili do najfinijih detalja.

Tradicionalni način izrade morčića podrazumijeva tehniku lijevanja u sipinoj kosti.
– Odljevak se radi u sipinoj kosti i onda zlato poprima finu strukturu – objasnio je Antoni Gjoni.
– U samim počecima obrade zlata zlatari su se koristili tehnikom lijevanja u sipinoj kosti. Takav je način izrade bio moguć na prostorima uz morsku obalu u proljeće, kada se počinju pojavljivati sipe. Zahvaljujući svojoj mekoći sipina je kost bila idealna za uzimanje otisaka određenih formi. U unutrašnjosti sipine kosti rastopljeno se zlato hladi bez prisutnosti kisika, što predstavlja kvalitetan način izrade, budući da takav odljev ima najbolje karakteristike zlata u pogledu daljnje obrade i izgleda izrađenog morčića. Postoji u tom načinu lijevanja nešto prirodno, što tako izrađenom nakitu daje posebnu draž. Kada se uzme u obzir da se sipina kost zbog svojih karakteristika morala odmah uporabiti, nameće se zaključak da se postupak lijevanja odvijao jedanput godišnje. Atmosferski uvjeti također su bili vrlo važni: najbolji su se odljevi dobivali za vrijeme proljetnih sunčanih dana, kada nije bilo vlage i kada temperatura zraka nije bila visoka. Početak izrade morčića povezan je s određenim prirodnim i klimatskim specifičnostima, a sama je izrada dobivala određen ritam koji se daljnjim obradama ubrzavao – napisao je u svojoj knjizi Antoni.

Odličan članak posvećen riječkom morčiću imate na portalu.
Riječki morčić (Moretto Fiumano) – Tradicionalni autohtoni riječki nakit (bez mitova i legendi)

CORPUS SEPARATUM

1779. POVELJA MARIJE TEREZIJE udarila je temelje CORPUS SEPARATUMA.

23.04.1779. Marija Terezija posebnom poveljom izdvaja Rijeku kao Corpus Separatum iz dotadašnje provincije Austrijsko primorje. Koristeći pogodnosti slobodnog grada – luke, Rijeka nakon toga započinje veliki gospodarski uspon koji kulminaciju doživljava na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće, a grad pretvara u važnu imperijalnu luku. Ovakvo administrativno stanje, uz veći ili manji stupanj autonomije i suvereniteta u odnosu na susjedne države, potrajalo je sve do nastanka RIJEČKE DRŽAVE odnosno do 1924. godine kad ju talijanski FAŠISTI ruše. Autonomija Corpus separatum je nešto značajno u riječkoj povijesti. Grad kasnije dobiva nastavak “slobodni”. O slobodnom i autonomnom se da raspravljati ali Fiumani/Riječani su to rado isticali dok su se politički uspješno borili za dovlačenje mađarskog kapitala u svoj GRAD!

Marija Terezija potegnula je važnost Riječkog statuta na Bakar, što je izazvalo zabrinutost u Rijeci te se od vladarice traži potvrda povlastica i statutarna autonomija. Komisija koja je provodila dekrete prihvatila je prigovor i predložila tekst koji je carica uključila u patent od 23.4. Prema tom patentu “grad Rijeka s kotarom i nadalje smatra odijeljenim i Svetoj Kruni Kraljevine Ugarske produženim tijelom, da se ni na koji drugi način ne miješa s drugim bakarskim kotarom koji je uvijek pripadao Hrvatskoj”. Tri mjeseca poslije carica ukida Hrvatsko krajevinsko vijeće prenoseći njegove poslove u ovlast Ugarskog vijeća.

Dovršena je i izgradnja druge ceste koja je povezivala Karlovac s Rijekom, budući da je Karolinska cesta, uska i brdska, pokazala nepogodnom za sve veći promet. Po svom inicijatoru Josipu II., sinu Marije Terezije, prozvana je Jozefinskom cestom, a povezivala je Karlovac sa Senjom i dalje s Rijekom.

1868. RIJEČKA KRPICA

Riječka krpica,kao oblik posebne AUTONOMIJE u povijesti i pravu, naziv je poznat za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66. Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine. Time je Rijeka kao grad, luka, kotar proglašen zasebnim državnopravnim tijelom unutar KRALJEVINE UGARSKE.

1870. PROVIZORIJ Kako je pitanje Rijeke i nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe ostalo neriješeno (→ corpus separatum), Hrvatski sabor prihvatio je 20. VII. 1870. ugarsku upravu nad Rijekom pod uvjetom da to stanje bude privremeno, a to je potvrđeno vladarovom odlukom od 28/29. VII. 1870. Prema toj odluci gradom i kotarom riječkim upravljao je guverner »Rijeke i hrvatsko-ugarskoga primorja« kojega je na prijedlog predsjednika ugarske vlade imenovao kralj, a ovlasti su mu bile javna uprava u gradu i pomorstvo u primorju Translajtanije. S obzirom na to da se pregovori o tom pitanju nikada više nisu obnovili, provizorno rješenje ostalo je na snazi sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine.

1872. STATUTO DELLA CITTA DI FIUME E DEL SUO DISTRETTO – Rijeka dobiva gradski statut u formi modernog pravnog akta, kao jedini grad pored Pešte (1873. nastaje Budimpešta).
U preambuli Statuta ističe se da se materija odnosi na teritorij grada Rijeke, luku, kotar riječki te općine Plase,Kozala i Drenova, što podrazumijeva teritorije obuhvaćene temeljem patenta Marije Terezije od 1779., zakonskim člankom 4 od 1807., člankom 27 i 30 od 1848. te člankom 66 nagodbe od 1868. godine. Radi se o povijesnom kontinuitetu koji se sada legalizira jednim modernim zakonskom aktom. Navedeno je taj prostor obuhvaća povijesni CORPUS SEPARATUM 1.957 km2. Uređeno je i tko može dobit statusa građanina.

Uskoro će se grb Riječana pojavit na ugarskom grbu.
Grb Ugarske – od svih gradova ove nekoć moćne države iskazali su poštovanje samo prema našem gradu, stavivši riječki grb.
1. Dalmacija (je bila formalno pod austrijskom vlašću)
2. Hrvatska
3. Transilvanija (danas područje Rumunjske)
4. Fiume s okolicom (Grad Rijeka, izdvojeno tijelo kao CORPUS SEPARATUM)
5. Slavonija
6. Ugarska (centralni grb).

Sve ove prilike rađaju snažan autonomaški riječki pokret krajem 19 stoljeća u svrhu čuvanja gradske autonomije koja se pokušava oslabiti ili ukinuti s vremena na vrijeme. Michele Maylender (odvjetnik i sudski prevoditelj) je idejni vođa Autonomnog pokreta i idejni vođa pokreta Rijeke. Iz čije ideje oblikovana ideja kao “fiumanske nacije”. Smatrao je da samo osoba rođena u Rijeci može štiti i predstavljati ju u parlamentu u Budimpešti.
28.01.1897. nova Autonomna stranka pobjeđuje na izborima.

Početkom 20.stoljeća pojavljuje se talijanski iredentizam i jugoslavizam kao političke ideologije čija će središta izvan Rijeke srušiti “Slobodnu riječku državu” nastalu na povijesnim vrijednostima i granicama CORPUS SEPARATUMA.

Mrtvi kanal prije korito Rječine, najstarija je prirodna luka Rijeke u kojoj je promet brodova bio živ i nakon što je sagrađena umjetna luka ispred Rijeke.
Mrtvi kanal nastao je u 19. stoljeću, nakon velikih poplava Rječine, a jedna od najvećih bila je 1852.
Nakon jedne takve jake poplave, jače od prethodnih, čije su vode dosegle do Korza, odlučeno je da se Rječina regulira tako što će iskopati novo korito po pravcu koji bira tok rijeke kad je njen najviši vodostaj. Uz veliko ulaganje taj je iskop učinjen 1854.-1855. godine, tako da je u staro korito puštena morska voda pa je nastao Mrtvi kanal, a novo korito je odvelo Rječinu u more.

ZVIR 1, je naš najbogatiji izvor i opravdava ime NEPRESUŠAN ILI INDEFICIENTER.
Ovaj vrijedan i neprocjenjivi prirodni RESURS, nalazi se doslovno u centru našeg grada, niti 1000 metara od Korza, u Vodovodnoj ulici na maloj nadmorskoj visini, svega 5 m nad morem. Podzemni kanali nastavljaju se i dalje. Najniža do sada istražena točka nalazi se približno 43 m ispod razine mora.

Zvir 1 nikad ne presuši jer ima ogromno slivno područje. Obuhvaća široko planinsko područje dijela Slovenije, od slovenskog Snežnika 1796 m.n.m., grobničkih planina do Gorskog kotara u Hrvatskoj, kao i područja Jelenje te izvora u Rijeci.

Rječina također izvire iz stijene i identična je voda kao na izvoru Zvir.

Više na : RIJEČKA IZVORIŠTA – ZVIR 1 ispod našeg grada je naš najveći i najnepresušniji riječki izvor

Grad Rijeka slavi Dan grada Rijeke, 15.06. na blagdan svetoga Vida.

Više na: Najznačajniji riječki datumi i obljetnice

Detaljan članak o ovoj uzrečici imate na našem portalu:

Krepat ma ne molat

GKR je površinom najveća gradska knjižnica u Hrvatskoj.

Iz prizemlja Palače Modello površine samo 460 m² gdje je od 1966. bio dom Gradske knjižnice Rijeka, 2023. preselila se u T-objekt iz 19.st. koji je služio za potrebe ondašnje tvornice duhana, ukupnoj površini od 5.825 m².

1.) 5825 m² Gradska knjižnica Rijeka
2.) 4482 m² Nova zgrada Gradske knjižnice Vinkovci.
3.) 2680 m² Gradska knjižnica Marka Marulića, Split.
4.) 2160 m² Gradska knjižnica Zagreb.

Talijanski:  “La Bora nasce a Segna, si sposa a Fiume e muore a Trieste”.

Hrvatski: “Bura se rađa u Senju, ženi u Rijeci, a umire u Trstu ! “, tal. “La Bora nasce a Segna, si sposa a Fiume e muore a Trieste”.

Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću, a precrtana u 13. stoljeću.

U Rijeci je 1909. snimljen prvi hrvatski film „Napad na narodnu banku” („Assalto alla Banca Popolare di Fiume), i to prema istinitom događaju.
Dva su mlada Rusa napala riječku Narodnu banku, filijalu na Trgu Dante, ubili direktora filijale i oteli oko 50.000 kruna.Građani su potrčali za njima, razbojnici su na njih pripucali iz revolvera. Jednog je ipak sabljom uspio savladati gradski stražar Ratcovich, a drugi je pobjegao sve do Zuricha gdje je uhićen i predan austrougarskim vlastima. U Rijeci je jedan Rus osuđen na doživotni zatvor a drugi na 15 godina. Kao i danas, kada su kriminal i ubojstva inspiracija mnogih holivudskih hitova, tako je i ta pljačka u Rijeci nekoliko mjeseci nakon događaja zabilježena na filmu.

Original istoimenog filma snimljen je 1909. u Rijeci, prikazivan je u kinematografu Minerva u Puli, a nakon toga gubi mu se svaki trag.

Rijeka je najprije zakinuta administrativnim ustrojem iz 1993. godine a onda i obalnim ustrojem iz 1996.godine.

Rijeka je nepotrebno i žalosno iz politički razloga, gospodarski kažnjena 90- tih, usitnjena i rasječena na mnoštvo malih općina i gradića s mnogo nepotrebnih uhljeba, da bi joj se umanjio utjecaj i gospodarski razvoj. Rijeka je tako ostala bez cijelog svojeg prirodnog zaleđa i cijele industrijske zone na Kukuljanovu koja je data Bakru (HDZ) na upravljanje i morske obale kojom upravlja država u pravilu vladajuća stranka (HDZ) koja nije u dobrim odnosima s gradskom vlašću SDP i obrnuto.
Više na:
Ovo je popis svih 128 gradova u Hrvatskoj po površini. Grad Rijeka najmanji, na samom dnu začelja !
KOČITELJ GRADSKOG RAZVOJA – Riječkom obalom gospodari država, točnije “Lučka uprava Rijeka”. Evo točnih granica !

Rijeka je najprije zakinuta administrativnim ustrojem iz 1993. godine a onda i obalnim ustrojem iz 1996.godine.

Rijeka je nepotrebno i žalosno iz politički razloga, gospodarski kažnjena 90- tih, usitnjena i rasječena na mnoštvo malih općina i gradića s mnogo nepotrebnih uhljeba, da bi joj se umanjio utjecaj i gospodarski razvoj. Rijeka je tako ostala bez cijelog svojeg prirodnog zaleđa i cijele industrijske zone na Kukuljanovu koja je data Bakru (HDZ) na upravljanje i morske obale kojom upravlja država u pravilu vladajuća stranka (HDZ) koja nije u dobrim odnosima s gradskom vlašću SDP i obrnuto.
Više na:
Ovo je popis svih 128 gradova u Hrvatskoj po površini. Grad Rijeka najmanji, na samom dnu začelja !
KOČITELJ GRADSKOG RAZVOJA – Riječkom obalom gospodari država, točnije “Lučka uprava Rijeka”. Evo točnih granica !

Riječka tvornica konopa, poduzeće za proizvodnju brodske užadi i ostale srodne opreme osnovano u Rijeci, koje je djelovalo 235 godina i bilo jedno od najstarijih poduzeća u Hrvatskoj.

Željeznički spoj Rijeke s njezinim zaleđem 1873. godine najveći događaj u svekolikoj prošlosti grada.

Najskuplja i najzahtjevnija željeznička dionica bila je Rijeka- Karlovac jer je prolazi kroz teški teren Gorskog kotara. Njena trasa još je uvijek u upotrebi nakon 150 godina no danas je zastarjela s mnogo nepotrebnih dionica.

Karlstadt-Fiumaner Bahn (1869.-1873.)
Glavno ravnateljstvo za izgradnju karlovačko-riječke željeznice je 26.07.1869. sklopilo ugovor s Ministarstvom za javne radove i komunikacije o izgradnji 176 kilometara pruge od Karlstadta (danas Karlovac) do Fiume (danas Rijeka). Ova dva grada udaljena su zračnom linijom samo oko 90 kilometara. Razlog tome su mnogobrojna vijuganja jer se ta pruga penje do najviše točke od 837 m nadmorske visine.
Taj se datum smatra službenim početkom izgradnje ove iznimno zahtjevne, brdovite i zavojite željezničke pruge. Gradnju pruge financiralo je Ugarsko Ministarstvo za javne radove i komunikacije, a izvođač je bilo austrijsko poduzeće General Bau – Unternehmung der Carlstadt – Fiumaner Eisenbahn sa sjedištem u Beču na kojoj je radilo preko 23 000 radnika.
Više na:
Izgradnjom nove nizinske dvokolosiječne željezničke pruge, Rijeka bi trebala doživjeti novi europski gospodarski uzlet i značaj (FOTO)

Više na našem portalu:
Karolina Riječka – najpoznatija žena riječke povijesti

Rijeka 29.09.2022. bila daleko najkišovitiji grad na svijetu, među svim mjernim postajama. Zabilježena je 24 satna količina oborine od 288 mm.

Giovanni Kobler (1811.-1893.) kao općinski sudac i vijećnik imao je pristup u Gradski arhiv, gdje su bili pohranjene stare knjige, protokoli i rukopisi ljubavi – istraživanju povijesti Rijeke, Istre i drugih krajeva u okolici Rijeke.
Kultno djelo Giovannija Koblera, možemo reći da je to prvi cjeloviti prikaz riječke povijesti i ono što krasi bio je iznimno objektivan. Davao je neovisan opis činjenica ili stvarnosti.
Za razliku od npr. riječkog povjesničara Edoarda Susmela (1887.-1948.) koji je bio vrlo neobjektivan, zbog nametanja svojih stavova jer je bio okorjeli fašist.

Čuvena Koblerova knjiga “Memorie per la storia della liburnica citta” (Povijest LIBURNIJSKOG Grada Rijeke) se smatra najvećom i navrijednijom riznicom naše povijesti, upravo zato što je prva takve vrste i temeljno djelo riječke povijesti.