Fiumanski rječnik

A

• Abado: pozornost.
• Abaiar: (abajar) lajati. Npr. El can abaia ("Pas laje").
• Abajur: (abažur) od fran. riječi abat-jour, svjetiljka tj. lampa za namještaj.
• Abater: demoralizirati se.
• Abatudo: depresivan, u stanju depresije. Npr. Son abatudo ("Depresivan sam").
• Abazia: (Abacia) Opatija (Abbazia na talijanski).
• Abici: (abići)= abeceda, odnosno suština stvari. Npr. No'l sa gnanca l'abici ("On ne zna ni osnovne stvari").
• Abile: vješt, sposoban.
• Adatar: prilagoditi.
• Adio: pozdrav.
• Aiutar: (ajutar) pomoći.
• Altar: oltar.
• Alzar: (alcar) dignuti.
• Amo: udica.
• Amolo: crvenolisna šljiva, amula.
• Ampola: označava mjehurić koji nastaje zbog opekline ili dužeg trenja kože ruku ili nogu u radu s određenim alatom, veslanjem ili nošenjem tijesne i neudobne obuće (Cipele su me nažuljale i dobio sam mjehurić. Jučer sam cijelo jutro okopavao vrt i zaradio mjehure na rukama).
• Anca: (anka) također.
• Anel: prsten
• Apena: jedva, čim.
• Apian: pomalo, sporo.
• Aprir: otvoriti.
• Aquazon: (akuacon) pljusak. (od talijanskog acquazzone)
• Armelin: marelica.
• Aroplan: avion.rn
• Avilido: utučen.rn

B

• Baba: ženska osoba s navodno lošim osobinama (u očima muškaraca — duga jezika, ogovara, zanovijeta, dosađuje suprugu itd.). Npr. La xe propio 'na baba de piaza. ("Ona je baš jedna baba placarica")
• Babalo: muška verzija babe, odnosno muškarac koji je duga jezika i često ogovara.
• Babaria: babarija, odnosno babaluk, trač, bapska posla.
• Babariol (ili bavariol): maramica koja se veže bebama oko vrata dok jedu (podbradnik).
• Babau: imaginarno čudoviste s kojim roditelji plaše djecu. Npr. Sta atento che se no ciamero babau ("Budi dobar, inače ću pozvati čudovišta").
• Babaza: (babaca) vidi: baba, ali u još negativnijem kontekstu.
• Bac'fisc': (bakfiš) mlada djevojka koja je na putu da postane žena. Od njemačke riječi der Backfisch ("riba za friganje").
• Bacala: (bakala') bakalar.
• Bacan: (bakan) buka.
• Bacanado: (bakanado) buka od velike koncentracije ljudi.
• Bacanar: (bakanar) raditi buku.
• Bacanon: (bakanon) osoba koja voli biti glasna, činiti buku, veseljak.
• Baci: (bači) tetak, ujak, stric.
• Bacolo: (bakolo) žohar.
• Bacpulver: (bakpulver) Prašak za pecivo, kvasac.
• Bacuco: (bakuko) poludjeli starac. Moguće porijeklo od arapske riječi "bacuq" (glup).
• Balon: lopta 2. nogometna lopta.
• Baraca: (baraka) baraka.
• Baso: (bazo) poljubac.
• Batifiaca: (batifjaka) lijenčina, džabalebar.
• Beato: blažen.
• Becar: (bekar) dobiti 2. zagristi ješku 3. posvađati se.
• Becaria: (bekaria) mesnica.
• Bel: lijepo
• Bel: lijepo.
• Belvedere: (Belveder)lijepi pogled. Uzvišeno mjesto odakle je lijepi pogled. Kvart u Rijeci.
• Ben: dobro.
• Bic: (bić) označava malu količinu, pretežito hrane, kap tekućine, ali i mali nedostatak do čega (Ovo je vino dobro, daj mi još kap. Čini mi se da nedostaje soli u juhi (maneštri), dodaj još malo. Umalo me pogodio kamenom u glavu). Po nekima, ova riječ potječe iz njemačkog "das bisschen".
• Bidon: kanta za smeće.
• Bidonar: prevariti.
• Bigoli: špageti.
• Biraria: pivnica.
• Bodolo: Bodul.
• Boir: skuhati na toploj vodi.
• Boro': ormarić često korišten u spavaćoj sobi, gdje su se čuvale plahte, jastučnice i ostale stvari potrebne za početak i kraj dana.
• Braida: (Brajda) livada ili polje s vinovom lozom.
• Brazo: (braco) rame.
• Brusar: (bruzar) zagorjeti, zapaliti.
• Brusar: (bruzar) izgoriti.
• Bruto: ružan.
• Bubon: (politička) afera.
• Budei: crijeva.
• Bugnigolo: (bunjigolo) znači pupak. Potječe iz latinskoga "unbilicus" ili iz starotalijanskoga "bellicolo" (Danas moderne djevojke nose vrlo kratke košuljice pa im se vidi pupak).
• Buso: (buzo) rupa.
• Butar: baciti.
• Butiro: znači putar; potječe najvjerojatnije iz grčkoga (ßoutupov), iz kojeg je zatim potekla latinska "botyrum". U prenesenom se značenju rabi za označavanje nečega što je krhko ili nestabilno (Uvijek pada jer su mu noge kao putar), ali i za osobu nečiste savjesti (Odveć govori, i on ima dovoljno putra na glavi).
• Buzolai: (buzolaj) tipičan, prepečeni krušni proizvod okruglog oblika ribara iz Chiogge koji se radi i kod nas a naziva se baškotom. Posebno je poznat bakarski baškot, ali ga proizvode i mnoge druge pekare u našoj regiji.

C

• Cabibo: (kabibo) stanovnik južne Italije.
• Cablo: (kablo) posuda za pranje rublja. 2. stara mjera za količinu soli.
• Cada: (kada) stara mjera za količinu vina (41 litra) ili ulja (33 litre). 2. Stara posuda gdje se nekada pripremala zimnica (kupus, repa, itd...)
• Cadena: (kadena) Lanac. Npr. Cedena de prigion (zatvorski lanac), 2. ogrlica.
• Cadenina: (kadenina) mala ogrlica. Cadenina dovessi esser lančić .
• Cadin: (kadin) lavor, posuda za tekućinu.
• Caficio: (kafićo) prijateljska ponuda za kavu.
• Cagabale: (kagabale) osoba koja preuveličava, lažljivac, seronja .
• Cagabicieri: (kagabićeri) osoba koja je sposobna vršiti veliku nuždu u čaši, bez da se ista razbije.
• Cagacia: (kagaća) ptičja fekalija.
• Cagada: (kagada) vršiti veliku nuždu.
• Cagado: (kagado) pokunjen, sramežljiv, posran.
• Cagador: (kagador) posuda za veliku nuždu, wc školjka. 2. ženska stražnjica.
• Caldana: (kaldana) žega, velika toplina.
• Cale: (kale) uličica, kala.
• Calisine: (kalizine) označava čađu koju dimnjačar odstranjuje čišćenjem dimnjaka (Kada je dimnjačar očistio dimnjak, kuhinja je bila prepuna čađe). Podrijetlo riječi je iz talijanskog caligine.
• Calor: (kalor) vrućina.
• Can: (kan) pas.
• Cancan: (kankan) buka, kaos.
• Canela: (kanela) cimet.
• Canocial: (kanoćal) dalekozor.
• Canon: (kanon) top, artiljerija 2. zatvor 3. vrijedan momak(Ti son un canon –> vrijedan si momak).
• Cantier: brodogradilište, gradilište.
• Capir: (kapir) kužiti. Npr. Ti capissi (ti kapissi) -> kužiš li?
• Capital: (kapital) velika količina novaca, kapital.
• Capon: (kapon) pijetao.
• Capoto: (kapoto) jakna.
• Capoviza: (kapovica) glavna poslovođa, žena na visokoj funkciji.
• Carampana: (karampana) stari namještaj, staro vozilo, stara žena. Riječ je porijeklom venecijanska jer u Ca' Rampani (ulica Rampani) u Veneciji su živjele žene slabog morala.
• Carezar: (karecar) gladiti, pogladiti.
• Casamata: (kazamata) ludnica, luda kuća.
• Castigar: (kastigar) kazniti.
• Caval: (kaval) konj.
• Cavel: (kavel) znači vlas, u množni CAVEI (Kosa ti je duga, idi brijaču da te ošiša. Nakon uvreda, prešle su na fizički obračun i počupale si kosu. Nedostajala je dlaka da padne u vodu.) Postoje i razne fraze: Rudlava kosa, glatka stražnjica. Kuštrava kosa kao u je a. Kosa boje kukuruznog klipa (izrazito plava).
• Cavelada: (kavelada) imenica ženskoga roda koja označava gustu i dugu kosu kao grivu (Imao je grivu nalik ženi).
• Cesa: (ćeza) crkva
• Cesoto: (ćezoto) vrlo pobožna osoba.
• Cheba: (keba) kavez.
• Ciacolar: (ćakolar) pričati, razgovarati.
• Ciapar: (ćapar) dobiti 2. uhvatiti.
• Ciavada: (ćavada) prijevara.
• Ciave: (ćave) ključ. Npr. Ciave del porton (ćave del porton, ključevi ulaznih vratiju).
• Cici: (čići) Istrorumunji.
• Ciuso: (ćuzo) zatvoreno, zaključano.
• Cofe: (kofe) pridjev koji se benevolentno koristi za luđaka, "udarenog u mozak" (Onaj je pomalo lud. Ne čini gluposti, jesi li poludio?). Promatrano s etimološke strane, izraz potječe od njemačkog "kopfweh", a smatra se da su se tom riječju koristili talijanski vojnici tijekom austrougarske vladavine, kada bi se vojnom liječniku žalili zbog glavobolje.
• Cogo: (kogo) kuhar.
• Cogoma : kafetijera
• Coltivado: (koltivado) obrazovan.
• Combinar: (kombinar) dogovoriti se s nekim.
• Confusion: (konfuzijon) nered, konfuzija.
• Conosser: poznati.
• Contabale: (kontabale) lažljivac, prodavač magle.
• Cor: (kor) srce.
• Cossa: (kosa) 1. što 2. stvar, objekt. U prvom slučaju riječ je korištena za postavljanje pitanja, npr. Cossa xe (Kosa ze, odnosno "Što je?"). U drugom određuje jedan objekt, "Sta cossa fa schifo" (Sta kosa fa skifo, odnosno "Ta stvar mi se gadi"). Sinonim za cossa je riječ "roba" (stvar).
• Costar: (kostar) koštati.
• Covercio: (koverćo) poklopac.
• Cratura: (kratura) dijete 2. ljudsko ili životinjsko biće.
• Criticon: (kritikon) osoba koja stalno kritizira.
• Cruco: (kruko) pogrdni naziv za Austrijance ili Nijemce. Odnjemačke riječi Die Kruge (čudna ili posebna osoba) ili Der Krug (krigla zaispijanje piva).
• Cuciar: (kućar) žlica.

Ć

Č

D

• d'Egito: (deđito) Način s kojim se odbija isprika. Ti se ga rabià? Ma che rabià d'Egito (Jesi se naljutio? Ma kakva ljutnja Egipta!)
• Da: od, iz. Npr. Mi son de Fiume (Ja sam iz Rijeke). Pr.2. Mi son el fio de Toni ("Ja sam sin od Tonija").
• Dabasso: (dabaso) dole, ispod. Npr. El tuo moroso te aspetta dabasso el nostro edificio ("Dragi te čeka ispod naše zgrade").
• Dacordo: (dakordo) Naravno, jasno. Riječ koja potvrđuje slaganje s nečim. Npr. Son dacordo ("Slažem se").
• Dai: (daj) dati nešto. Npr. daghe oio ("daj malo ulja").
• Dalche: (dalke) čajni kolači (od njemačke riječi "Die Dalken").
• Dalmato: Dalmatinac. 2. vino. Npr. Un bicer de dalmato ("čaša dalmatinskog vina").
• Danar: prokleti nekoga.
• Dandi: (dandi') elegantna osoba (od engl. "dandy").
• Dano: šteta.
• Danubio: vrpca za ukrasiti rubove odjela.
• Defonta (La): pokojna. 2. Kolokvijalni naziv za bivšu Austrougarsku monariju.
• Digo: kažem.
• Dir: reći.
• Distirar: ležati.
• Dopopranzo: (dopopranco) označava dio popodneva, poslije 13 sati do zalaska sunca (Ako popodne bude lijepo vrijeme, malo ćemo prošetati. Danas ne izlazim jer popodne dolaze k meni prijatelji igrati karte).
• Drento: unutra, riječ koja se koristi za označavanje lokacije unutar prostorije. Npr. Xe drento (Ze drento, odnosno "Unutra je").
• Drioman: usput, kad si već tamo.
• Drizar: (dricar) poravnati.

Đ

Dž

E

• Ebrea (bela): Lijepa Židovka. Navodno na uglu Ulice Simonetti i Calle Tre re u Starom gradu je živjela vrlo atraktivna djevojka židovskog porijekla, koja je šarmirala svojim izgledom sve tadašnje Fiumane u Starom gradu. Kovrčava kosa, crne oči, lijep osmijeh, brza s kupcima (radila je u trgovini), slatka i draga s djecom, bila je pojam za ondašnje vrijeme (1910.). Do Drugog svjetskog rata, kada se odlazilo u kupnju kod spomenute gospođe, uvijek se govorilo "Vado dala bela Ebrea" (tj. Idem kod lijepe Židovke).
• Ecezion: (ećecion) iznimka.
• Ecitante: (ećitante) uzbudljivo.
• Ecitar: (ećitar) uzbuditi.
• Eclise: (eklise) eklisa.
• Ecome: (ekome) evo me. Npr. eco me, son qua (Evo me, tu sam).
• Ecsenscius: (eksenšus) Lumbago (jaka bol u leđima). Od njemačke riječi Der Hexenschluss.
• Ecstra: ekstra.
• Efeto: utjecaj, učinak, dojam.
• Eia! Eia! Alala!: (eja, eja, alala') pozdrav grčkog podrijetla kojeg su koristili arditi Gabrielea D'Annunzia.
• Eneo: Eneo, talijanski naziv za Rječinu. Nastao kako bi se tradicionalan fiumanski naziv Recina (Rečina) ili Fiumara razlikovao od istoimenog potoka u blizini Crikvenice (ovaj podatak provjeriti). Naziv Eneo je ponekad bio forsiran kao "talijanskiji" naziv iz kulturološko-političkih razloga, mada Fiumani starosjedioci nisu se opterećivali time i koristili su više naziv Fiumara ili Recina.
• Esploder: eksplodirati.
• Essa: (esa) ona.

F

• Fabiano e Sebastiano: Crkva sv. Sebastijana u Starom gradu.
• Fabraria: Kovačnica.
• Fabrica: (fabrika) Tvornica.
• Fachin: (fakin) Osoba koja nosi prtljagu. 2. Fakin, bezobrazna osoba. U hrvatskom jeziku bi značilo mangup, deran,nevaljalac. Značenje riječi "deran" (neodgojen dječak, derište, derle, balonja, nedorasli »zeleni« mladac). Za razliku od hrvatskog jezika, fachin u fiumanskom govoru uglavnom ima drugačiji kontekst, manje negativan. To je bila osoba koja je u luci nosila stvari, recimo torbe i prtljagu, te je taj skroman posao obavljala uglavnom fizički jaka osoba.rnrnrn
• Fachinassa: (fakinassa) loše društvo, društvo loših momaka.
• Fadiga: umor.
• Fadigar: umoriti se.
• Fadigosso: (fadigosso) umarajuće.
• Faganel: ptica pjevica.
• Fagher: (fager) bukva.
• Fagotin: mali smotak.
• Fagoto: fagot, smotak, zavežljaj, bala.
• Fahman: osoba koja zna svoj fah, odnosno posao. Sposobna osoba.
• Falar: pogriješiti, nedostajati. Npr. Chi fala paga (Tko griješi, taj plaća).
• Falinga: greška.
• Falir: izgubiti, propasti.
• Falisca: (faliska), iskra,
• Falla: (fala) otvor, rupa.
• Falo: pogreška, nespretnost.
• Falopa: pogreška, nespretnost.
• Falsaria: laž, neistina.
• Falso: lažljivo, krivo, dvolično.
• Figo (ili figer): stablo smokve, smokva.
• Fior: cvijet
• Fis'ciar: (fišćar) fućkati.
• Fiumara: Ime kanala koji je nekada predstavljao stari tok Rječine.
• Fleca: (fleka)označava mrlju, osobito onu masnu (Pogledaj na što sličiš, pun si mrlja. Svaki put kad se motaš po kuhinji, umrljaš se). I ova riječ potječe iz njemačkog "Fleck".
• Flica: (flika) imenica ženskoga roda, kojom se, prema nekim izvorima, nazivala kovanica od 20 stotinki, dok prema drugima vjerojatno potječe iz njemačkoga "Flicken" - zakrpa, što je bio i naziv za malu platnu doznaku u optjecaju u Austriji za vrijeme rata. Tako se objašnjava značenje ove riječi, općenito vezano uz novac, ali u vrlo malim količinama (Onaj je mladić dobar ženik, obitelj mu je imućna. Rastrošan je, vidi se da ima novca u izobilju).
• Fogo: vatra.
• Forfe: potječe iz latinskoga forfex, škare (Ove škare više ne režu, treba ih odnijeti oštraču). Izraz se u Rijeci pomalo gubi, ali je još uvijek prisutan u istro - venetskom narječju.
• Frane: nadimak za Franju Josipa, austrijskog cara.
• Fregada: prijevara.
• Fregada: prijevara, obmana.
• Fumar: pušiti, dimiti.
• Furlan: stanovnik Furlanije.

G

• Gabada: obmana.
• Gabardin: gabarden (tkanina dijagonalno tkana od prirodnih ili umjetnih vlakana, u uporabi od 19. stoljeća, za kapute, jače hlače i suknje).
• Gaberia: kopča koja se stavlja u kosu radi pričvršćivanja.rn
• Gabina: kabina broda.
• Gabioto: ostava, prostorija za čuvanje stvari.
• Gace: (gaće), gaće.
• Gaf: gaf, nespretan potez.
• Gaga: (gaga osoba sa stilom, lakomislena osoba.
• Gaiandra: (gajandra) jedan od mnogih olovnih komada koji su činili brodski balast.
• Gaiba: (gajba), zatvor.
• Gaidero: (gajdero), mekušac školjke.
• Gala: luksuz, luksuzno. 2. površina mora.
• Galantomo: džentlmen.
• Galegiante: (galeđante) plutajuće. 2. plovak od hidrovolanta 3. ukrašena barka korištena za ljetne zabave.
• Galera: zatvor.
• Galeto: umanjenica od pijetla. 2. temperamentan i vatren muškarac, ratoboran.
• Galina: kokoš.
• Galinaza: (galinaca) lisička (vrsta jestive gljive).
• Galiner: ženskaroš.
• Galiota: ratni brod, jedrenjak.
• Galioto: pomorac koji je plovio galijom.
• Galo: pijetao.
• Galopin: činovnik, birokrat.
• Galosce: (galoše) kaljača.
• Gambeta: Gambeta= podapeti nogu
• Gaver: imati. Npr. mi go (ja imam).
• Giornalini: (đornalini) stripovi, često korišteni među mladima Rijeke u Starom gradu, kao razonoda za slobodno vrijeme.
• giratiera: (điratijera) steznik za žene.
• Gnente: (njente)neodređena zamjenica koja znači ništavnost (Ne zna ništa raditi, ali ima mnogo prohtjeva. Danas mi se baš ništa ne radi. Ne tražim ništa više od onog što mi pripada. Nitko ne radi nizašto. Poco e gnente xe parente = Malo ili ništa u rodbinskoj su svezi. Onaj je baš nitko i ništa).
• Gratar: češanje (Svrbe me leđa, molim te, počeši me malo. Treba naribati kruh da bi se dobile krušne mrvice). Češati trbuh, pupak - to je fraza koja se rabi za lijenčinu, neradnika. "Formagio de gratar" znači sir ribanac. Slikovito, GRATAR je izraz koji se rabi kao sinonim za krađu, otuđivanje. (Netko mi je, izgleda, "maznuo" novac iz novčanika)
• Gromaza: (gromaza) gromača, velika stijena.
• Gua: znači oštrač (Odnesi ovaj no oštraču).
• Guar: znači oštriti (Brijač je na remenu naoštrio britvu. Nekad su, prije brijanja, muškarci oštrili britve, dok danas koriste brijači aprat). Slikovito, glagol GUAR se koristi u smislu prijevare (Podmetnuli su mi krivi račun i dobro me "naoštrili"), dok u vulgarnom smislu znači grubo nasamariti a potječe iz latinskoga "acuere".
• Guarir: ozdraviti.
• Guera: rat, sukob.

H

• Hal: predvorje, stepenište, trijem.
• Hangar: skladište.
• Haveloch: (haveloh) plašt, često s kapuljačom.
• Henz: igranje rukom u nogometu.
• Hi-o: izraz korišten za pokretanje konja.
• Honved: vojnik pješadije ugarske vojske.
• Hotel: hotel.
• Humus: gnojivo.
• Hunzut: (huncut) derište, nestašno dijete.
• Husarencrafen: (hurasenkrafen) vrsta čajnog keksa.

I

• Iacomo ili Giacomo: (đakomo) Joakim.
• Iact: (iakt), jahta.
• Icia: (ića), glas iz dječjeg rječnika.
• Idea: ideja.
• Idio: Bog.
• Iech: trgnuti se.
• Ienaio: (jenajo), siječanj.
• Ietico: (jetiko), mršav i nervozan.
• Ignorante: (injorante) neuk, neobrazovan.
• Imanetar: uhapsiti.
• Imatunida: omama, ošamućenost.
• Imatunir: onesvijestiti.
• Imbacucarse: (imbakukarse) odjenuti odjeću.
• Imbalado: pijan.
• Imbalar: posložiti stvari u balama. 2. napit se.
• Imbambinido: IMBAMBINIDO (ili INBAMBINIDO): pridjev koji označava glupana ili čovjeka koji ništa ne razumije, kao da je podjetinjio (Ja sam mu se obraćao, ali me je gledao kao da je poblesavio. Ništa nisi razumio od onog što sam ti rekao, zar si podjetinjio?). Umjesto prijedloga "im", ispred riječi može stajati i prijedlog "in", ali je razlika u izgovoru gotovo neprimjetna.
• Imbambinido: senilan.
• Imbambinir: zaglupiti, postati senilan.rn
• Imbambolado: Izigran, iznenađen.
• Imbambolar: Imbambolar = iznenaditi. 2. navesti nekoga, pridobiti nekoga.
• Imbarcadero: (imbarkadero) pristanište.
• Imbroiar: (imbrojar) prevariti.
• Imparar: naučiti.
• Impinir: napuniti.
• Indormenzar: (indormencar) zaspati
• Insempiar: pomutiti nekome pamet.
• Instupidir: poglupiti.
• Invecir: (invećir) ostariti.
• Invidiar: zavidjeti.
• Inzinociarse: (inzinoćarse) kleknuti na koljena.

J

• Ja: da, riječ kojom se potvrđuje nešto. Riccardo Gigante je u jednom članku lista "La Vedetta d'Italia" 22. i 23. veljače 1938. doveo pitanje "otkud Fiumanima taj običaj da koriste njemačku riječ "ja" za afirmativni odgovor, kad mi nikad nismo bili pod austrijskom administracijom". No, ja nije jedina njemačka riječ koju Fiumani koriste, zapravo, fijumanski dijalekt ima puno njemačkih riječi.
• Jacheta: (jaketa), jakna.
• Jardin: vrt, park.
• Jazado: (jacado) zaleđeno.
• Jazar: (jacar) zalediti.
• Jazera: (jacera) hladnoća.
• Jazo: (jaco) led.
• Jelosso: (jeloso) ljubomoran.
• Jeri: jučer.
• Jes: (jez) jež.
• Jessa: Isus.
• Jogar: igrati.
• Jogo: igra.
• Joi: joj.
• Joia: sreća, veselje, radost.
• Joimemeni: riječ s kojom se osoba žali na vlastitu nesreću. Od hrvatskog "Joj ajme meni".
• Jopiza: (jopica), jaknica.
• Jornada: dan.
• Jornal: novine.
• Jorno: dan.
• Jota: juha od kupusa i ječma.
• Joza: (joca) kap. Npr. joza de piova (kap kiše).
• Joza: (joca) imenica ženskoga roda koja znači kap, ali se rabi i u značenju malo, odnosno male količine nečega. (Smokve s kapljicom su najbolje. Daj mi samo kap vina. Popio je sve do zadnje kapi. Porezao si je prst, ali mu je izašlo samo nekoliko kapi krvi).
• Jozar: (jocar) kapiti tekućinom po površini, kišiti.rnrnrn
• Jozar: (jocar) glagol kapati (Počele su padati prve kapi kiše, uzmi kišobran. Stisni slavinu jer iz nje kaplje. Nosila je rublje na sušenje pa je pokapala terasu).
• Jozo: (joco) imenica muškoga roda koja također znači kap. Zajedno s prethodnim izrazima ostala je u narječju neizmijenjena. (Boli me želudac, daj mi kap rakije. Dat ću ti "kapić" i ništa više. Dodaj salati kap ulja).

K

• K.u.K.: kaiserlich und königlich, odnosno carsko i kraljevsko, pridjev s kojim se označavala pripadnost Austrougarskom carstvu.
• Kifel: kifla.
• Klafter: hvat, odnosno mjera (1,62m) u pomorstvu.
• Klugel: Klugel = posuda od stakla u obliku čizme s kojom su nekada posluživali pivo (max jedna litra) u riječkim pivnicama, te nije imala rukohvat.

L

• La: tamo.
• Laca: (laka)lak.
• Lagna (ili laina): (lagna) jadanje, plakanje.
• Lagrima: suza.
• Laina: (lajna) jadanje, plakanje.
• Lajava (ili lajaviza): lajava i vulgarna žena.rn
• Lajaviza: (lajavica) lajava i vulgarna žena.
• Labro: usna.
• Ladraraa: lopovluk, djelo lopova.
• Ladro: lopov.
• Lagnarse: (lanjarse) jadati se, jaukati.
• Lamar?n: lim.
• Landize: (landice), tradicionalni kolači od kruha, tkz. kolač za širomašne, jer zahtjeva samo stari kruh, jaja i mlijeko.
• Landize: (landice) imenica ženskoga roda, u množini, naziv za narodnu slasticu, osobito omiljenu u siromašnim obiteljima, koja se priprema od staroga kruha, mlijeka, jaja i šećera. To je najbolji način uporabe kruha koji je ostao iz prethodnih dana te se tako ne mora baciti (Landice su slastica koju uz djecu, vole svi. Kriške kruha treba malo močiti u mlijeku, zatim u razmućenom jajetu a potom ih pržiti na putru. Kada poprime lijepu boju, treba ih izvaditi i posuti sitno mljevenim šećerom).
• Lucovich (andar da): (Luković, andar da) otići kod Lukovića, odnosno umrijeti, završiti na groblju. Luković je navodno bio stražar groblja na Kozali.

M

• Ma: ali.
• Mac: (mak) makove sjemenke.
• Macaco: (makako) majmun, glupan, budala.
• Macada: (makada) nagnječenost, modrica, udarac.
• Macado: (makado) nagnječen.
• Macar: (makar) nagnječiti.
• Macata: (mačeta) skica, osoba sa bizarnim ponašanjem.
• Maca: (maka) mukte, na tuđi račun.
• Macacada: (makakada) glupost.
• Macadara: (makadura) nagnječenost, modrica, udarac.
• Macaran: (makaron) 1. makaron, 2. fig. naivac, blesan.
• Macaranico: (makaroniko) makaronski.
• Machineta: ili macchinetta književno je fiumanski. Kafetijera ili moka.
• Magnafiumani: (manjafjumani) osobe koje ne vole Riječane ili rade na štetu Rijeke.
• Magnafogo: (manjafogo) imenica muškoga roda kojom se definira osoba koja previše uzima k srcu bilo kakvu političku zamisao, koja nešto obećava, ali to ne ispunjava (Čim je postao članom one stranke, postao je pravi "magnafogo").
• Magnon: (manjon) osoba koja voli jesti.
• Magro: mršav.
• Malado: bolestan.
• Mamon: mamina maza, osoba koja je previše vezana za vlastitu majku.
• Man: ruka.
• Manila: tkanina (porijeklom s filipinskih otočja).
• Mara: (mari') muž.
• Maron: marun, vrsta kestena.
• Mas'cio: (mašćo) muškarac.
• Matafon: šamar 2. matafun=kacot;
• Mato: luđak 2. čovjek, muškarac.
• Mazar: (macar) ubiti.
• Medaja: medalja.
• Mejo: bolje.
• Menar: udarati nekoga, tući.
• Milinbrot: meki kruh koji se nekada jeo za doručak. Od njemačke riječi Das Milchbrot.
• Mlecariza: (mlekarica) mljekarica, odnosno gotovo figura legendarnog statusa na Kvarneru, žene iz okolice Rijeke (uglavnom Grobnika) koje su nosile mlijeko u Rijeku, u limenim kantama, i po svim vremenskim razdobljima.
• Mlecariza: (mlekarica), mljekarica.
• Molo Longo : Dugi mol. Fiumani su tako nazvali riječki lukobran.
• Monte Major: Učka.
• Moretto: Riječki morčić (Moretto Fiumano)
• Morir: umrijeti.
• Mularia: skupina mladića ili djece. 2. mladež.
• Mus: magarac, tovar.
• Mussato: imenica muškoga roda za komarca (S toplijim danima, komarci ludo ujedaju. Komarac me ujeo pa me svrbi do besvijesti). Izraz je venetski, nesigurnog podrijetla.
• Muza: (muca) mačka.

N

• Nadal: Božić. Npr. Bon Nadal (Sretan Božić).
• Nane: spavanje, san.
• Nasser: roditi se.
• Navigar: ploviti.
• Negar: Odbaciti optužbe, ne priznati krivnju 2. Potonuti.
• Netar: čistiti, počistiti.
• Nevigada: snježna oluja, padanje snijega.
• Nicacova: (nikakova) stvar loše kvalitete, nikakva (od čak.Nikakova)
• Notada: noć, noćna smjena.
• Novo: novo.
• Noze: (noce) svadba.
• Nudar: plivati.
• Nudar: plivati, omiljena aktivnost svih Fiumana u ljetnim mjesecima, kad su često odlazili u gradske plaže uživati u kupanju i bistrom moru. Uz "nudar", bilo je i "oduf" (Vado far oduf, "Idem skakati"), tj. skakanje u more.

O

• Obedir: biti poslušan.
• Obligado: obavezan, prisiljen.
• Obligar: natjerati, prisiliti
• Oblo: mali okrugli prozor brodskih kabina.
• Ocasion: (okazion) prilika, mogućnost , prigoda.
• Ocel: (očel)rupica za zašiti dugme ili umetnuti cvijet na jaknu , rupica u obući za provući vezice.
• Ociada: Ociada= (očada): 1.pogled( ti ghe da un'ociada al picio se 'l dorme? = hoćeš li pogledati dali mali spava?) 2. ušata ( jedna je od najčešćih i najbrojnijih riba iz skupine tzv. bijele ribe).
• Ociai: (oćaji) naočale.
• Ociai: (očai)naočale.
• Ocialin: (očalin) umanjenica, naočalice. Monocolo - monokl (grč-lat) = optičko povećalo za jedno oko koje se stavlja u očnu udubinu mjesto naočala.
• Ocio: (očo)oko. El dotor dei oci (el dotor dei oči) = okulista rn
• Ocio: (oćo) oko, 2. Pazi!
• Ocolize: (okolice) prilog koji označava skitnju; osobito je čest u đačkom govoru u kojem "andar okolize" (ići okolice) znači "markirati" školu (Jučer me majka uhvatila dok sam išao okolice, umjesto u školu). Potječe iz hrvatske riječi "okolo".
• Ojo: ulje.rnrnrn
• Oltreponte: preko mosta, odnosno na Sušaku.
• Ombrela: kišobran.
• Ometo: mali muškarac, mladić.
• Omo: čovjek, muškarac.
• Orecia: (oreća) uho.
• Ortisel: (ortizel) mali vrt (za posaditi povrće).
• Ovo: jaje.

P

• Paca: (paka) šamar
• Pacfon: (Pakfon) Novo srebro (od kineske riječi "pai t'ung" što znači "bijeli bakar").
• Pacheto: (paketo) paket, poštanski paket. Izraz korišten kada bi Fiumani iz emigracije poslali poštom darove iz inozemstva, posebice onim najmlađima, iz različitiih krajeva Svijeta.
• Paciada: (paćada) mirnoća.
• Pacianca: (paćanka), kartaška igra vrlo slična briškuli.
• Paciar: (paćar) jesti s guštom.
• Paciarela: (paćarela), odrasla osoba koja govori kao dijete.
• Paciarse: (paćarse) živjeti bezbrižno.
• Pacifico: (paćifiko) miran, staložen.
• Pacio: (pačo) imaginarna osoba korištena u razgovoru kao rješenje za određene situacije.
• Paciocon: (pačokon) dobričina
• Paciuco: (pačuko) loše skuhano jelo.
• Paciuhar: (paćuhar) Obavljanje posla na brzoplet i neuredan način.
• Paco: (pako) paket 2. direktan otkaz 3. Obaveza, zadatak.
• Padela: tava.
• Padregno: (padrenjo) oćuh.
• Padrenostro: Oče naš.
• Padreterno: Svevišnji, Bog.
• Pagadebiti: (otplatitelj dugova), tvrda osoba, koja prijeti.
• Pagar: platiti.
• Pagnaca: (panjaka) mamlaz.
• Pagner: (panjer) košara za kruh.
• Pagnoca: (panjoka) imenica ženskoga roda; označava kruh okruglog oblika koji se dijelio vojnicima. Slikovito, riječ se koristi i za osobu koja je pošteno zaradila svoj kruh ili plaću (Danas sam zaslužio kruh). Proizlazi iz riječi "pagnotta" (kruh).
• Pan: kruh.
• Pangrata: imenica muškoga roda za suh samljeven kruh odnosno krušne mrvice, koje se rabe za pohanje hrane (Osušili smo kruh a zatim sam ga morao samljeti da bi poslužio za pohanje mesa).
• Panocia: (panoća) naziv za klip kukuruza (Kosa mu je boje kukuruza - izrazito plava. Vjeruje se da klip kukuruza obješen u kuhinji donosi sreću).
• Pantigana: štakor.
• Panuza: (panuca) pelena.
• Papaci: (papaći) tata, od milja (tatica).
• Papolar: jesti s guštom.
• Pare: otac.
• Parer: mišljenje, stav.
• Paroco: (paroko) župnik.
• Paron: gospodar, vlasnik.');
• Pascolar: (paskolar) provesti se ugodno, uživati.
• Patoco: (patoko), pravi, iskreni, čistokrvni. Često se kaže uz izraz Fiuman patoco (Pravi Fiuman).
• Peciuhon: (pećiuhon) neuredna i neorganizirana osoba.
• Persuto: pršut.
• Pescador: (peskador) ribar.
• Pesse: riba.
• Pessecan: (pesekan) morski pas.
• Petoco: (petoko) prosjak.
• Piangoto: (pjanđoto) plačljivac.
• Piaser: (pjazer) sviđati 2. usluga, želja.
• Piato: (pjato) tanjur.
• Picio: (pićo) mali, sićušan 2. dijete.
• Pien: (pjen) pun.
• Pinca: (pinka) štruca kruha.
• Piovaza: (pjovaca) pljusak.
• Piover: (pjover) padanje kiše.
• Pitima: dosadna, naporna osoba.
• Pomigar: markirati školsku nastavu.
• Pomo: jabuka.
• Porzina: (porcina) svinjsko meso, svinjetina.
• Pregar: moliti.
• Premura: žurba.
• Prolongar: produžiti.
• Propio: (propjo) riječ koja znači "vlastito" ili "baš". Može biti pridjev (Dokumenti se uvijek potpisuju vlastitim imenom. Osobne se stvari ne pričaju svima. Učinio je onu stvar isključivo iz samoljublja), imenica muškoga roda (Dr i vlastito i ne želi to pustiti) ili prilog (Ova mi se ruka baš čini otečenom. Ne znam baš što bih rekao. Jesi li ga baš odlučila ostaviti? Ljeto je, i baš je toplo.).
• Proponer: ponuditi, predložiti.
• Pulito: čisto.
• Pulizai: (pulicaj) policajac (za vrijeme Austrougarske monarhije).
• Punger: (punđer) bockati.
• Pupa: lutka 2. djevojka.
• Pupa: lutka.
• Pus'sciar: (pušćar)glagol koji znači kapati zbog nepotpunog brtvljenja (Ova bačva pušta. Kaplje iz slavine umivaonika). Može se, međutim, rabiti u šali, kada nekome govorimo da je poludio, da mu "istječe" iz glave ( Te pus'cia la bacolera? - Pušta li ti glava?). Riječ "bacolera" dolazi od riječi "bacolo" (žohar, buba) a rabi se slikovito u narodnim izrekama (Imaš bube u glavi? Motaju li ti se bube u glavi?). Etimologija je ista kao i kod prethodne riječi.
• Pus¨cia: (pušća) imenica ženskoga roda, naziv za povraz kojim se love lignje. Radi se o koncu na čijem se kraju vezuje spravica s krunicom malih kuka. Ribič je ritmično povlači a zatim opet pušta da tone. Lignja se za nju hvata pipcima i ne uspijeva se osloboditi. Naziv je hrvatskog podrijetla i potječe od glagola "pustiti".
• Putel: dječak.

R

• Rabia: 1.bjesnilo, bjesnoća 2. ljutnja.
• Rabiada: ljutnja.
• Rabiado: ljut, uvrijeđen.
• Rabiarse: ljutiti se.
• Rabin: rabin, židovski svećenik. 2. osoba koja se lako naljuti.
• Rabioso: (rabiozo) osoba ili životinja pod utjecajem bjesnoće.
• Rabonir: smiriti nekoga.
• Rabus: novčanik.
• Racheta: reketa.
• Rachia: (rakija) rakija.
• Racolta: (rakolta) kolekcija, zbirka.
• Racolto: (rakolto) žetva.
• Racoljer: (rakoljer) pokupiti, prikupiti.
• Racomandar: (rakomandar) preporučiti.
• Racoviza: (rakovica) rakovica. 2. posprdni naziv za simbol fašističke stranke.
• Radaza: Radaza = (radaca) vrsta metle s kojom se čiste površine. Radaca čisti kao krpa, upija tekućinu. Upotrijebljava se najčešće na brodovima.
• Radiator: (radiator) radijator.
• Radicio: (radićo) radić, jestivo bilje omiljeno u Rijeci i okolici.
• Radiga: loš međuljudski odnos, kontrast.
• Radise: (radize) korijen biljke ili stabla.
• Rafredor: prehlada, gripa.
• Reclam: (reklam) reklama.
• Refar: popraviti, ozdraviti.
• Refolo: vihor vjetra.
• Remenerar: vući, potezati.
• Remengo (a): upropašteno.
• Remitur: imenica muškoga roda koja znači galamu, pometnju (Kakav nered čine iznad nas? Kada su prenosili namještaj, radili su vrašku buku. Ne trpim nered koji čine djeca u ovoj kući). Izvor nije siguran, ali vjerojatno potječe iz francuskoga "demi-tour", odnosno »nalijevo-krug«, naredbe koja se davala Napoleonovim vojnicima u Rijeci (1809. - 1813.). Smjena straže, praćena udaranjem bubnjeva, bila je očito bučna a narod je izraz preinačio, možda zbog pogreške u izgovoru, u "remitur", pridajući mu značenje galame i nereda.
• Repete: još jednom, opet (u restoranu ili gostioni).
• Repezar: popraviti (odjeću).
• Resentar: (rezentar) isprati još jednom, termin kojeg su koristile Fiumanke za vrijeme pranja rublja u javnim perilima, kao zadnja faza kad se ispere još jednom hladnom vodu veš, da bi i one zadne nečistoće nestale.
• Ribalton: veliki politički preokret, promjena sistema.
• Rimasti: „ostali „, odnosno izraz koji se koristi za Fiumane koji nisu otišli iz Rijeke nakon velikog egzodusa Talijana nakon Drugogsvjetskog rata već su ostali u Rijeci.
• Rion: susjedstvo, kvart.
• Rivar: doći, dolaziti.
• Rognoso: (ronjozo) prljavo.
• Rompibale: naporna osoba.
• Roversa (a la): suprotno, na drugu stranu. Npr. gira a laroversa („okreni na drugu stranu“).

S

• S' ciopar: (šćopar) glagol koji znači puknuti (U žaru igre puknula im je lopta. Pucali smo od smijeha slušajući njegove šale. Ako nastaviš s prejedanjem, puknut ćeš. Pazi da ne pukneš od jada). Glagol označava i napuknuće (Ova vaza ima čudan zvuk: vjerojatno je napukla. Ne stavljaj kipuću vodu u čašu, mogla bi puknuti).
• S' ciopo: (šćopo) imenica muškoga roda, označava pušku (Da bi ovi ljudi radili, treba ih nadzirati puškom. Ustrijelio se puškom).
• S'ceto: (šćeto) iskreno, direktno.
• Sabatina: večera nakon ponoći između subote i nedjelje.
• Sabia: pijesak
• Sabo: subota.
• Sac cumpac: (sak kumpak) ruksak, planinarski ruksak. Od njemačke riječi "Sack und Pack".
• Sacheto: (saketo) vrećica.
• Saco: (sako) vreća.
• Sacralondo: (sakralondo) Sakrament. Od njemačke riječi "Sackerlot"
• Sacramentado: (sakramentado) prokleto.
• Sacramentar: (sakramentar) psovati.
• Sacramento: (sakramento) sakrament.
• Sacranon: (sakranon) sakrament. Od francuske riječi "sacré nom de Dieu".
• Sacrestan: crkvenjak
• Sacristia: (sakristia) sakristija.
• Saeta: šajeta, strijela.
• Safran: (zafran) šafran.
• Sagiar: (sađar) probati, okusiti jelo.
• Sagoma: obris, silueta.
• Sagorna: balast
• Sal: sol.
• Salado: slano.
• Salvadigo: divljak, nepristojna osoba.
• Salvia: kadulja.
• San: zdrav.
• Santocio: (santoćo) pobožna osoba koja je dvolična u svojoj pobožnosti.
• Santolo: imenica muškoga roda, znači kum, zaštitnik (Tko nema kumove, ne jede (ili nema) baškote, ili: tko nema zaštite ili pomoći, teško da će bez potpore postići ono što želi). Stara izreka narodne mudrosti i dan danas vrlo aktualna: zar itko od nas ne traži poznanika ili moćnu osobu kada nam hitno treba pomoć liječnika, zaposlenje ili ubrzanje postupka za dobivanje određenog dokumenta, što ga izdaje pojedini državni ured...?
• Sapon: sapun.
• Sbafo: (zbafo) besplatno, mukte, džaba. Npr. Magnar a sbafo(Jesti besplatno, na nečiji račun).
• Sbandirar: (zbandjerar) govoriti o nekoj temi na sva zvona.
• Sbarar: (zbarar) pucati.
• Sbiadido: (zbjadido) izblijeđeno.
• Sbiro: (zbiro) policajac.
• Sburtar: (zburtar) gurati.
• Scagazar: (skagacar) zaprljati.
• Scampar: (skampar) pobjeći.
• Scarsela: (skarsela) džep.
• Scartozo: (skartoco) vrećica, kesa.
• Scaziar: (skacjar) potjerati.
• Schizar: (skicar) pošpricati.
• Scojeto: (skojeto) Školjić.
• Scola: (skola) škola.
• Sconder: (skonder) sakriti.
• Scopiazar: (skopjacar) prepisati.
• Scoresa: (skoreza) prdac.
• Scovar: (skovar) počistiti metlom, pomesti.
• Scovaza: (skovaca) smeće.
• Scudela: (skudela) šalica.
• Scurtar: (skurtar) skratiti.
• Segnana (la): Senjanka, odnosno nadimak za buru.
• Sempio: budala, zbunjen.
• shotoshfondo: (šotošfondo) potonuti. La barca e andata shotoshfondo.
• Sonada: svirka, glazba.
• Sonar: svirati.
• Sora: gore, iznad.
• Sorzo: miš.
• Sparhet: kuhinjska peć, gdje se nekada kuhao ručak.
• Spina: imenica ženskoga roda koja označava pipu (Zavrni pipu. Nos mi pušta kao pipa. Volim točeno pivo (iz pipe). Došao si "iz pipe" - kao naručen).
• Spiza: (spica) imenica ženskoga roda za svrbež (Već me nekoliko dana svrbi po cijelom tijelu. Češi se i svrbež će proći. Ujeo me komarac pa me ludo svrbi). Slikovito, rabi se i za označavanje šiljka na puški, na njemačkom "spitze" (Nekad su vojne puške imale dug špic. Tijekom obustave rada, za vrijeme mađarske vladavine, poslali su vojnike s uperenim špicevima).
• Spizar: (spicar) glagol svrbiti (Peče, svrbi i prolazi - stara je šala kojom su se umirivale osobe lagano ranjene ili opečene)
• Spudar: pljuvati.
• Spuza: imenica ženskoga roda koja znači smrad.
• Spuzzar: (spucar)glagol smrdjeti (Što se više izmet prevrće, tim više smrdi. Osjećaš li smrad ove stare ribe?). Slikovito se rabi za ono što se nerado čini (Danas "mi smrdi" otići na posao).
• Stirar: peglati.
• Strafanic': (strafanić) stare stvari koje ne trebaju više.
• Stramazo: (stramaco) madrac.
• Strambo: čudno, neobično.
• Straza: (straca) krpa.
• Stroligo: astrolog, vidovnjak.
• Studiar: učiti.
• Stupidada: glupi čin, učiniti nešto nelogično.
• Stupidade: bedastoće.
• Sufiar: glagol koji znači puhati (Jučer je puhala vrlo snažna bura. Počelo je puhati jugo, miriše na kišu. Često pušemo zbog ljutine. Zar ne vidiš da ti se nos cijedi, ispuši ga (obriši). Već sam star, uz stube pušem - nedostaje mi dah).
• Sugaman: ručnik (šugaman).
• Suto: suho.

Š

T

• Tabacar: (tabakar) onjušiti duhan.
• Tabacher: (tabaker) prodavač duhana.
• Tabachera: (tabakera) burmutica.
• Tabachin: (tabakin) kiosk duhana.
• Tabachina: (tabakina) radnica tvornice duhana.
• Tabaco: (tabako) duhan.
• Tabarin: noćni kafić, noćni klub.
• Tabaro: težak odjevni plašt 2. far tabaro (biti neraspoložen). U slikovitom smislu rabila se u frazi "visjeti kao ogrtač", odnosno biti bolestan, osjećati se loše, najčešće vezano za ptice (Jesi li primijetio da kanarinac "visi kao ogrtač"?).
• Tabela: ploča, tabla.
• Tabelda: ručak po fiksnoj cijeni u hotelu (od fran. "Table d'hôte").
• Tabelista: osoba koja crta reklamne table trgovina.
• Taca: (taka) natpis na drvu.
• Tacabotoni: (takabotoni) brbljavac.
• Tacada: (takada) provokacija, sarkastičan komentar.
• Tacado: (takado) privržen, prisan.
• Tacagna: (takanja) škrta osoba.
• Tacuin: (takuin) imenica muškoga roda koja znači novčanik (Koliko novaca imaš u novčaniku? Dobio sam na dar ko_ni novčanik). Imenica je dijalektalna transpozicija vrlo korištenog izraza; najvjerojatnije je ideja o "pohranjivanju" i "čuvanju" odnosno dvojno značenje riječi (na talijanskom taccuino znači knjižica bilježaka i novčanik) sugerirala semantički prijenos.
• Tajar: glagol koji znači rezati (Vrijeme je za rezanje torte. Idem brijaču da me ošiša. Bura kad puše, brije. Oštra nas je studen jednostavno rezala (brijala). U ovoj sobi ima toliko dima da ga se može doslovce no em rezati. Ove škare više ne re u. Krojač treba još iskrojiti (izrezati) tkaninu. Ima britak jezik. Vrlo je drzak, trebalo bi mu srezati krila.) Postoji mnoštvo fraza koje rabe ovaj glagol (Krojiti ogrtače ljudima - ogovarati. Nekom srezati noge - spriječiti ga da učini zlo ili nedjelo. Ono što si mi rekla, odsjeklo mi je noge - demoraliziralo me, rastu ilo. Rezan je sjekirom - prilično je neotesan. Budemo li sjekli put, stići ćemo prije - poći kraticom. Rezati konop - pobjeći, izmagliti).
• Terazo: (teraco) imenica muškoga roda koja označava vrstu poda zvanu "venecijaner", mozaik od tucanika i maltera koji se nanosi na licu mjesta, bez posebnih razmaka.
• Tersacian: (tersaćan) Trsačanin.
• Tersato: Trsat.
• Ti me ami: nadimak za cvijet ivančicu. Izraz doslovce znači: "Voliš me".
• Tira e mola: izraz koji znači neodlučnost i koji se sustavno poistovjećuje s talijanskom imenicom "tiremolla", iz koje i potječe (Povuci pa pusti, najzad je prihvatio naš prijedlog. Ovo dugo natezanje ne dovodi ni do čega).
• Tira e para: izraz koji se bitno ne razlikuje od prethodnog u značenju i primjeni (Udri i brani, što ćemo?). U obliku "tira, para e mola" koristi se i kao zaključak. Nema dvojbe da glagol " para" dolazi od glagola "parare" (braniti), koji se rabi za riječ dvojbenog značenja.
• Tociada: (toćada) vremenski kratko kupanje u moru (par minuta).
• Ton: tuna.
• Tratoria: gostionica.
• Triestin: tršćanin. Npr. "Triestini, mesi ladri, mesi assassini" (Tršćani, pola lopovi, pola ubojice).
• Trovar: pronaći, naći.
• Trubilo: bedak, glupan

U

• Ua: grožđe.
• Ucase: (ukaze) ukaz, naredba.
• Ufizial: (uficial) 1. časnik vojske 2. službeno, formalno.
• Ugnolo: (unjolo) pridjev koji znači jednostruko, jedno (Zakrpaj čarapu jednostrukim, a ne dvostrukim koncem).
• Ugnolo: (unjolo) jedno, bez duplikata.
• Uliva: maslina.
• Ultimo: zadnje.
• Ulzera: (ulcera) slijepo crijevo.
• Umidanza: (umidanca) vlaga, vlažnost.
• Umor: volja, raspoloženje.
• Un: jedan.
• Un fia: (un fia') mala količina nečega.
• Un s'ciantin: (un šćantin) mala količina nečega. Npr. Un s'ciantin de ojo (malo ulja).
• Un tantin: Malo veće količine nečega 2. više. Npr. Ne servi un tantin de cor (Treba nam malo više srca).
• Undizi: (undici) jedanaest.
• Ungarese: (ungareze) Mađar.
• Ungia: (unđa) nokat.
• Unico: (uniko) jedino 2. jedinstven.
• Uzel: ptica.

V

• Va ris'cio: (va rišćo) izraz korišten kad osoba ne želi biti pod rizikom gubitka. Npr. Va ris'cio che me facio mal (Riskiram da se ozlijedim).
• Vaca: (vaka) krava.
• Vachter: (vahter) željezničar. Od njemačke riječi "Der Wächter" (stražar).
• Vaga: rupa u zemlji korištena za igranje igre špekulja.
• Vagon: vagon.
• Valdivina: bjelilo.
• Valer: valjak . 2. vrijediti.
• Valigia: (valiđ'a) torba, kofer.
• Valon: prirodno pristanište, prirodna luka.
• Valscurigne: (Valskurinje) Škurinjska draga, odnosno nekadašnja Prvomajska. Nazvana i "Scovazon" (skovacon, od riječ "skovace" odnosno smeće) jer je tamo nekada bilo smetlište.
• Valzer: valcer.
• Vampada: toplinski val.
• Vanese: (vaneze) puteljak između dva obrađena polja.
• Vaporeto: parni brod koji je često plovio od Rijeke do Lovrana, često s živom glazbom, i koji je bio omiljen tijekom ljetnih mjeseci kao "malo krstarenje" za Riječanke.
• Vara!: gledaj! Pazi!
• Venir: glagol doći u obliku koji se rabi u današnjici. Zanimljivo je nekoliko oblika njegovih promjena. Prezent: vengo, ti ti vien, venimo, veni, vien. Futur: veniro, ti ti venira`, venira`, veniremo, venire, i venira`. Kondicional prezent: venirio. Gerundij: venindo ili venendo. Participij pr. : venu i venudo (Došao je posuditi novac. Potječe (dolazi) iz ugledne obitelji. Vrlo bih rado (pošao) s vama u Trst. Tvoj Nino lijepo raste. Dosta s pričama, prijeđimo na suštinu. Je li stigla (došla) mirovina? Dođi da ti umijem lice. Sutra ću sigurno doći. "Pince" su mi odlično nadošle).
• Vermo: crv.
• Vignir: (venjir) zastarjeli glagol koji znači poći ili doći. Ne postoji u prezentu, ali ga zamjenjuju oblici VEGNIR i VENIR (Prije negoli je obolio, često je dolazio k meni u posjet. Pošao bih s vama na izlet, ali moram raditi. Sjećam se da si dolazio k nama gotovo svako popodne).
• Vito (San): Sv. Vid.
• Vogar: voziti.
• Volpina: Volpina = cipal bataš, riba koja ima kvalitetnije meso od obično cipla.
• Volta: jednom, nekada. 2. volta, prolaz.
• Voltar: okrenuti se.
• Voltar: okrenuti, skrenuti.
• Volto: lice, faca. 2. Arhivolt, glavni luk koji spaja dva stupa.
• Vostro: vaše.
• Voze: (voce) glas.
• Voze: (voce) glas, glas u pjevanju. Npr. parlar sottovoze (govoriti potiho), ripeter a voze (ponoviti naglas), gaver una bela voze (imati lijepi glas).

Z

• Zaba: (zaba) žaba.
• Zac: (zak) zvuk rezanja nožem.
• Zaia: (zaja) velika količina ljudi ili stvari.
• Zaleti: Pogače od brašna, suhih grožđica i šećera, prodane tople, uglavnom u zimskom i jesenskom razdoblju.
• Zalevalnic': (zalevalnik) kanta za zalijevanje, od hr. riječi "zalijevanje".
• Zanca: (zanka) lijeva ruka.
• Zancar: (zankar) biti nekorektan prema nekome, podapeti nogu (tj. učiniti gambetu), namjestiti nekome.
• Zancheta: (zanketa) Gambeta.
• Zanchin: (zankin) lijevoruk.
• Zandago: (zankado) savijeno (uglavnom riječ koristena u kontekstu barjaka, jarbola i sl.)
• Zanzarela: (zanzarela) stracciatella, odnosno polutekuće tijesto od jaja, brašna, mlijeka i sira za juhu.
• Zapafiori: (capafjori) velika stopala, osoba s velikim stopalima. Doslovni prijevod znači "gazi cvijeće".
• Zapar: (capar) kopati s motikom.
• Zarlatan: lajavac.
• Zarlatanada: (carlatanada) šarlatanstvo.
• Zarlatanarse: (carlatanarse) izigravati, u narodnom jeziku "muljati".
• Zarlazan: (carlatan) šarlatan.
• Zarostano: (zarostano) zaprška. Od hr. riječi "žar".
• Zata: (cata) životinjska šapa.
• Zeriesa: (cerijeza) trešnja.
• Zinoci: (zinoći) koljena.
• Zito: (zito) šutljiv.
• Zvirchi (ili ozvirchi): (cvirki) imenica muškoga roda, u množini, naziv za čvarke ili dijelove više ili manje masne svinjetine, dugo kuhane s mirodijama. Prije uporabe ulja, mast je bila omiljena u domaćoj proizvodnji, a dobivala se iz svinjskoga sala. Ostaci su se nazivali "zvirchi", ili hrvatski "čvarak", u množini "čvarci", a u dijalektalnom obliku "ocvirak" ili, u množini, "ocvirki".

Ž