Čakavski rječnik

A

• abadat: pogledati, primjetiti
• adio: zbogom
• akužat: akužaš,akužaju - najaviti u kartaškoj igri trešete. Sad je na me red akužat. (grobn.)
• ala: hajde. Ala homo ća. (grobn.)
• almeno: barem
• angurija: lubenica
• anke: čak, isto
• arančata: oranžada
• arija: zrak
• arivat: doći, stići
• armadura: skela
• armar: ormar- (čuda Šušačanih je imelo armari ki su storili grobniški tišjari.)
• armat: šalovati, učvrstiti
• armunika: harmonika
• aš: jer
• ašpa: drvena poluga, greda
• atelier: umjetnička radionica
• augušt: kolovoz
• avizat: obavijestiti, upozoriti
• ažulica: ziherica (Kastavšćina)

B

• babuj: okrugli kamen
• bacilat: voditi brigu, mariti
• bačva voznica: duguljasta bačva prilagođena zaprežnim kolima
• badat: bosti, ubadati
• badava: besplatno
• bagul: škrinja za odjeću, sanduk (sličan velikom koferu)
• bak: bik
• baketa: tanka grančica za lov ptica
• bakul: žohar
• bala: lopta
• balancana: patliđan
• balancin: dio zaprežnih kola za koji se vezuje životinja
• balin: željezna kuglica iz kugličnog ležaja
• balinjerada: vozila na kugličnim ležajevima (pokladna povorka)
• balsamana: ukočena
• bančit: (bančiš, banče) provoditi vrijeme u raspojasanom društvu (Nismo mogli zaspat aš su susedi bančili celu noć.) (grobn.)
• banda: strana
• bandenica: stranica (npr. kod kreveta)
• bandera: zastava (grobnički)
• banditska: zločinačka grupa
• bandunat: napustiti, ostaviti
• bankina: povišeni kameni rub uz cestu (Avuto j udril va bankinu i obrnul se j na krov.)
• bankuc: igra na karte za novac
• baras, barac: sjenica od vinove loze, brajda
• barbajol: podbradnjak za djecu. (isto: barbajolac) (Ako mu ne kladeš barbajôl, vas će se zablatit.) . (grobnički)
• barbakan: suhomeđa, niska gromača na polju na koju se baca kamelje s lijeha
• barbeta: brodsko uže kojim se brod privezuje za kopneni vez
• bareta: kapa
• barilica: plosnata bačvica od cca 2 l
• barkajol: vlasnik barke (koji riba ili prevozi turiste)rnrn
• barkun: prozor
• barufa: svađa, tuča
• bašelak: bosiljak
• baškoti: primorsko jelo od tijesta - okruglo
• baškotini: keksi
• bašta: magareći samar
• baštardi: izrod
• batana: mali čamac na vesla, pogodan za ribarenje uz obalu
• batić: čekić
• batit se: prevrnuti se
• batuda: čekićem usitnjen kamen za popravak putova ; radnik koji tuca kamenje: batudar!
• Bazgajbar: ( bez gjbe ) - beskućnik
• beči: novcirnrn
• bedast: glup
• bedastoća: glupost
• bekar: mesar
• bel: bijel
• belaviša: vidikovac
• belica: bijelo vino
• belinac: vrsta bijelog grožđa
• berekin: nosač, služnik
• berma: krizma
• beršuge: planinarske cipele (Klana)
• beseda: riječ
• beštimat: psovati
• bevanda: vrsta pića, vino mješano s vodom
• bilo: bijelo
• bin rada: željela bih
• bisagi, bisage: dvodjelna torba od sukna
• bisak: imela, ljepilo dobiveno od imele
• Bistrc: Ilirska Bistrica (Klana)
• biš: crvotočina
• bivat: stanovati, živjeti
• bjutav: bljutav, neslan
• blago: životinja
• blatno: prljavo
• blato: glib
• blešći: sjaji, bljesak
• blokana: blokirana
• blun: bundeva
• blušć: jestiva biljka, povijuša
• bluža: košulja
• bo: ne znam
• bocun: opletena boca
• bodjato: bodljikavo
• bodji: bodlje
• bogatija: bogatstvo
• bokal: vrč
• bokun: komad
• bolan: bolestan
• bome, bogme: dabome
• bonaca: utiha, mirno more
• bonagracija: zastornica, na nju se vješaju zavjese
• bordižat: u jedrenju manevrirajući ploviti protiv vjetra
• boro: ormar s ladicama, komoda
• borotalko: puder
• borša: torba
• boršeta: mala torba, torbica
• boška: šuma
• boškarin: autohtono istarsko govedo dugačkih rogova
• boškina: šumetina
• botun: dugme
• božja sluga: bogomoljka
• bracera: obalni jedrenjak, od 18 do 40 tona, s jednim latinskim jedrom i prečkom
• bracjolet: narukvica
• brageše: hlače
• branac: prvi kesten koji sam padne sa stabla
• bratelice: naramenice
• bravura: vještina
• breg: brijeg
• brek: pas
• breme: teret, prtljaga
• brentača: posuda za berbu grožđa
• brhan: suknja
• brig: brijeg
• brinta, brenta: drvena posuda sa naramenicama u kojima su ljudi ili životinje nosili grožđe
• briškula: kartaška igra popularna na Kvarneru.(briškulat) - društvena igra (talijanske karte), igrati (as-karag, trica karag, kralj 4, kaval 3, fanat 2boda (punta), ostale bez bodova (lišo), partida, šuperat, nadmašiti, ostale igre: trešete, trentaun, muniglea, kupčići, šetemzo i pacijenca)
• brižan: jadan
• brodi jarbolati: jedrenjaci
• broka: veći vrč za vodu
• brontulat: prigovarati
• broskva: kelj
• broštula: prigovara
• broštulin: sprava u kojoj se prži kava ili ječam
• brumat: hranjenjem vabiti ribu na jedno mjesto
• brus: oveći komad slanine kuhan zajedno s kiselim kupusom
• bruštulat: paliti ili pržiti npr. kavu ili ječam
• buča: mjerica za ulje u tošu
• bukaleta: vrč za vino (glineni)
• bukalin: noćna posuda
• bukaporta: u pomorstvu poklopac grotla brodskog skladišta
• buletin: ceduljica
• bumbak: pamuk, vata
• bura: učestal i jak vjetar na Kvarneru. (Bura puše na refuli)rnrn
• burica: mala drvena posuda
• burin: slabija bura (vjetar)
• burinjol: bura srednje jačine
• bušat: poljubiti
• bušić: poljubac
• butača: plosnata drvena posuda za nošenje vode, vina, ulja, oblikom prilagođena nošenju na leđima ljudi ili magaraca
• butiga: dućan, trgovina
• butiger: trgovac, prodavač
• buton: dugme, (botun)
• buža: rupa
• bužban: morska riba slična pišmolju

C

• ca: što na cakavici
• cakavica: narječje
• capon: motika pravokutnog oblika za plitko kopanje u rahloj zemlji i tesanje korova
• catara: plitka brodica za prijevoz tenkova
• cedilo: cjedilo
• cedit: cijediti
• cel: sve
• celemu svetu: cijelomu svijetu
• celo: ne poderano, cijelo, sve
• cena: cijena
• ceno: jeftino
• cep: mlatilo (mlatiti žito)
• cep: mladica ili pupoljak koji se cijepi na drugu biljku
• cepit: cijepiti
• cerada: kabanica
• cidilo: cjedilo
• cikulata: čokolada
• cima: konop
• cimbulada: ljuljačka, njihaljka
• cimiter: groblje
• cintezim: cent, stoti dio neke valute (novca)
• cinturin: pojas, remen za sat
• cito: tišina, umukni
• ciziba: grožđica
• coban: čoban na cakavski
• cok: korjen drva, panj
• crekva: crkva
• crikva: crkva
• cukar: šećer
• cukaran: zaslađeno
• cukarijera: zdjelica posuda, za šećer.rnrn
• cundrić: resa
• cupat se: grudati se
• cur: mokraća
• curat: mokriti
• cvit: cvijet
• cvitak: rani plod crne smokve znatno veći od kasnijih plodova
• cabibo: (kabibo) stanovnik južne Italije.
• cablo: (kablo) posuda za pranje rublja. 2. stara mjera za količinu soli.
• cada: (kada) stara mjera za količinu vina (41 litra) ili ulja (33 litre). 2. Stara posuda gdje se nekada pripremala zimnica (kupus, repa, itd...)
• cadena: (kadena) Lanac. Npr. Cedena de prigion (zatvorski lanac), 2. ogrlica.
• cadenina: (kadenina) mala ogrlica. Cadenina dovessi esser lančić .
• cadin: (kadin) lavor, posuda za tekućinu.
• caficio: (kafićo) prijateljska ponuda za kavu.
• cagabale: (kagabale) osoba koja preuveličava, lažljivac, seronja .
• cagabicieri: (kagabićeri) osoba koja je sposobna vršiti veliku nuždu u čaši, bez da se ista razbije.
• cagacia: (kagaća) ptičja fekalija.
• cagada: (kagada) vršiti veliku nuždu.
• cagado: (kagado) pokunjen, sramežljiv, posran.
• cagador: (kagador) posuda za veliku nuždu, wc školjka. 2. ženska stražnjica.
• caldana: (kaldana) žega, velika toplina.
• cale: (kale) uličica, kala.
• calisine: (kalizine) označava čađu koju dimnjačar odstranjuje čišćenjem dimnjaka (Kada je dimnjačar očistio dimnjak, kuhinja je bila prepuna čađe). Podrijetlo riječi je iz talijanskog caligine.
• calor: (kalor) vrućina.
• can: (kan) pas.
• cancan: (kankan) buka, kaos.
• canela: (kanela) cimet.
• canocial: (kanoćal) dalekozor.
• canon: (kanon) top, artiljerija 2. zatvor 3. vrijedan momak(Ti son un canon –> vrijedan si momak).
• cantier: brodogradilište, gradilište.
• capir: (kapir) kužiti. Npr. Ti capissi (ti kapissi) -> kužiš li?
• capital: (kapital) velika količina novaca, kapital.
• capon: (kapon) pijetao.
• capoto: (kapoto) jakna.
• capoviza: (kapovica) glavna poslovođa, žena na visokoj funkciji.
• carampana: (karampana) stari namještaj, staro vozilo, stara žena. Riječ je porijeklom venecijanska jer u Ca' Rampani (ulica Rampani) u Veneciji su živjele žene slabog morala.
• carezar: (karecar) gladiti, pogladiti.
• casamata: (kazamata) ludnica, luda kuća.
• castigar: (kastigar) kazniti.
• caval: (kaval) konj.
• cavel: (kavel) znači vlas, u množni CAVEI (Kosa ti je duga, idi brijaču da te ošiša. Nakon uvreda, prešle su na fizički obračun i počupale si kosu. Nedostajala je dlaka da padne u vodu.) Postoje i razne fraze: Rudlava kosa, glatka stražnjica. Kuštrava kosa kao u je a. Kosa boje kukuruznog klipa (izrazito plava).
• cavelada: (kavelada) imenica ženskoga roda koja označava gustu i dugu kosu kao grivu (Imao je grivu nalik ženi).
• cesa: (ćeza) crkva
• cesoto: (ćezoto) vrlo pobožna osoba.
• cheba: (keba) kavez.
• ciacolar: (ćakolar) pričati, razgovarati.
• ciapar: (ćapar) dobiti 2. uhvatiti.
• ciavada: (ćavada) prijevara.
• ciave: (ćave) ključ. Npr. Ciave del porton (ćave del porton, ključevi ulaznih vratiju).
• Cici: (čići) Istrorumunji.
• ciuso: (ćuzo) zatvoreno, zaključano.
• cofe: (kofe) pridjev koji se benevolentno koristi za luđaka, "udarenog u mozak" (Onaj je pomalo lud. Ne čini gluposti, jesi li poludio?). Promatrano s etimološke strane, izraz potječe od njemačkog "kopfweh", a smatra se da su se tom riječju koristili talijanski vojnici tijekom austrougarske vladavine, kada bi se vojnom liječniku žalili zbog glavobolje.
• cogo: (kogo) kuhar.
• coltivado: (koltivado) obrazovan.
• combinar: (kombinar) dogovoriti se s nekim.
• confusion: (konfuzijon) nered, konfuzija.
• conosser: poznati.
• contabale: (kontabale) lažljivac, prodavač magle.
• cor: (kor) srce.
• cossa: (kosa) 1. što 2. stvar, objekt. U prvom slučaju riječ je korištena za postavljanje pitanja, npr. Cossa xe (Kosa ze, odnosno "Što je?"). U drugom određuje jedan objekt, "Sta cossa fa schifo" (Sta kosa fa skifo, odnosno "Ta stvar mi se gadi"). Sinonim za cossa je riječ "roba" (stvar).
• costar: (kostar) koštati.
• covercio: (koverćo) poklopac.
• cratura: (kratura) dijete 2. ljudsko ili životinjsko biće.
• criticon: (kritikon) osoba koja stalno kritizira.
• cruco: (kruko) pogrdni naziv za Austrijance ili Nijemce. Odnjemačke riječi Die Kruge (čudna ili posebna osoba) ili Der Krug (krigla zaispijanje piva).
• cuciar: (kućar) žlica.
• cvet: brašno (kastavsko govorno područje, češće se koristi nego muka)

Ć

• ća: ići
• ća: daleko
• ća pasali: otišli
• ćaća: tata, otac
• ćakulat: pričati o
• ćakulat: razgovarati
• ćakulon: brbljavac
• ćakulona: brbljavica
• ćanta: opletena staklena boca od 2 l
• ćapala: uhvatila
• ćapan: uhvaćen, ulovljen, ćaknut, luckast
• ćapat: uloviti
• ćaro: svjetlo, jasno
• ćemo: hoćemo
• ćepa: pljuska, šamar
• ćepat: pljuskati
• ćika: opušak
• ćikabernica: pepeljara (Kastavština)
• ćikara: pepeljara
• ćikat: žvakati duhan, vrsta ljubomore
• ćikulata: čokolada
• ćo: druže ! (oslovljavanje)!rnrn
• ćolica: svjetiljka na ulje, uljanica
• ćorav: smanjenog vida
• ćuća: sigurnosno uže, potegač koće
• ćuri: drijema
• ćuti se: osjećati se
• ćutit: osjećati

Č

• ča: što
• ča ne?: što ne?
• čagod: štogod (dajte čagod jimate).rn
• čamzi: stjenice
• čaval: čavao
• čelica: pčela, pčelica
• čentrin: ukrasni končani podmetač
• čera: jučer
• čerči: koluti na ploči štednjaka
• česaj: češalj
• česan: češnjak
• česrat: prstima fino razvlačiti vunu
• češaj: češalj (Kastavština)
• čigov: čiji (Kastavština)
• čimbur: dimnjak
• činet (se): prisiljavati se, siliti se, praviti se, glumiti
• čitalnica: čitaonica
• čitovat: cjelovit, kompletan
• čitovat se rodil: zdrav - bez mane
• čivera: drvena nosila
• čiverun: drveno nosilo za veće terete, koje nosi šestero ljudi
• črčak: cvrčak
• črčki: cvrčci
• čreda: smjena, redoslijed, dogovoreni raspored, obavljanje nekog posla
• črešnja (črišnja): trešnja
• črevca: vrsta korova
• črjeni: crveni
• črjeno: crveno
• črljeno: crveno
• črn: crn
• črni lokić: pećurka livadna
• črnika: crnika, vrsta primorskog zimzelenog hrasta
• črno: crno
• črv: crv
• čuda: puno, mnogo

D

• da: dati
• dabast: zaboravljivrn
• dakordo: složno
• damižana: opletena oveća boca
• dan zmaknjuje: spušta se veče
• danaska: danas
• dati kontru: naglo povući najlon
• daž: kiša
• daži: pada kiša
• dažjeni: kišni, kišoviti
• debula: slabašna
• deca: djeca
• dečica: dječica
• dečina: dječurlija
• ded: djedrnrn
• deklamirat: recitirati
• del: dio
• delat: raditi
• delavci: radnici
• delidba: dijeljenje, razdioba
• depožit: spremište, rezervar
• derić, derik: dizalo, dizalica, vitlo, pomoćni jarbol
• dešperija: bez nade, beznađe
• dešpet: nepravda, prkos, inat, zloba, neugodnost
• dešpetivac, dešpetljivac: zlobnik, onaj koji čini nepravdu
• deštard: tvrdoglav, svojeglav
• deštin: sudbina
• dešturb: uznemirenost
• detečji: dječji
• devica: sluškinja, kućna pomoćnica
• dežbrigat: osloboditi se brige
• dica: djeca
• dignut: podići
• diguje: dizati
• dih: miris
• dihat: disati
• dindona: ljulja
• diraka: draž, glog
• distancat se: udaljiti se
• dišeće: mirisno
• dišel: mirisati
• dišenjat: zacrtati, crtati
• diši: miriše
• diškorš: razgovor
• dišperana: tužna, razočarana, žalosna
• dišpet: inat, nestašluk
• dišpijacer: učiniti na žao
• dite: dijete
• diva detelina: divlja djetelina
• diva koza: divokoza
• divan: vrsta sofe, otoman
• divi: divlji
• divi prasac: divlja svinja, vepar
• divojčice: djevojčice
• divojka: djevojka
• dlabit: strugati (Klana)
• dobit del: dobiti batina
• dodelat: doraditi
• dogajat se: događati se
• dohaja: dolazi
• domislet se: sjetiti se, dosjetiti se
• domišljat se: sjećati se, sjetiti se
• doplavat: doplivati
• dota: miraz
• dotuda: otuda
• dovde: odande
• drago: skupo - cijena
• drago: milo, radosno, me veseli (dobra vijest)
• drenjuli: drenjine, plodovi drena
• drevo: drvo, stablo
• drito: ravno
• dritura: ravnica, ravnina
• drmavčići: visibabe
• drob: trbuh, jetra
• drobit: lomiti
• drobnica: vrsta masline
• drobno: sitno, maleno
• drohnjit: kunjati (Klana)
• dropini: drop
• drsat: klizati
• dršć: vrsta ptice, slične drozdu
• drugde: drugdje
• drugoška: nekada, davno
• držat: držati
• duhtor, dohtor: doktor, liječnik
• duperat: rabiti, upotrebljavati
• dupjak: boca od dvije litre
• duplica: boca od dvije litre (najčešće se misli na vinsku)
• durada: trajnost
• durat: trajati
• dvajset: dvadeset
• dvor: nastamba za stoku kamenih zidova i slamnatog krova
• dvorci: vile
• d'Egito: (deđito) Način s kojim se odbija isprika. Ti se ga rabià? Ma che rabià d'Egito (Jesi se naljutio? Ma kakva ljutnja Egipta!)
• Da: od, iz. Npr. Mi son de Fiume (Ja sam iz Rijeke). Pr.2. Mi son el fio de Toni ("Ja sam sin od Tonija").
• Dabasso: (dabaso) dole, ispod. Npr. El tuo moroso te aspetta dabasso el nostro edificio ("Dragi te čeka ispod naše zgrade").
• Dacordo: (dakordo) Naravno, jasno. Riječ koja potvrđuje slaganje s nečim. Npr. Son dacordo ("Slažem se").
• Dai: (daj) dati nešto. Npr. daghe oio ("daj malo ulja").
• Dalche: (dalke) čajni kolači (od njemačke riječi "Die Dalken").
• Dalmato: Dalmatinac. 2. vino. Npr. Un bicer de dalmato ("čaša dalmatinskog vina").
• Danar: prokleti nekoga.
• Dandi: (dandi') elegantna osoba (od engl. "dandy").
• Dano: šteta.
• Danubio: vrpca za ukrasiti rubove odjela.
• Defonta (La): pokojna. 2. Kolokvijalni naziv za bivšu Austrougarsku monariju.
• Digo: kažem.
• Dir: reći.
• Distirar: ležati.
• Dopopranzo: (dopopranco) označava dio popodneva, poslije 13 sati do zalaska sunca (Ako popodne bude lijepo vrijeme, malo ćemo prošetati. Danas ne izlazim jer popodne dolaze k meni prijatelji igrati karte).
• Drento: unutra, riječ koja se koristi za označavanje lokacije unutar prostorije. Npr. Xe drento (Ze drento, odnosno "Unutra je").
• Drioman: usput, kad si već tamo.
• Drizar: (dricar) poravnati.

Đ

• đelato: sladoled
• đelose, đeloze: ljubomorne
• đile: muški pulover bez rukava, vuneni prsluh
• đir: šetnjarn
• đornal: novine

Dž

E

• engleški: engleski

F

• fabrika: tvornica
• facol: marama
• facolić: maramica
• fadigat: obrađivati zemlju
• fagot: veći zamotuljak, zavežljaj
• fagotić: mali zamotuljak
• fakin: deran, mangup
• fal: greška
• fala: hvala
• falas: pokvaren, dvoličan
• falil: nedostajao
• fameja: obitelj
• familja: obitelj
• fantina: dječak
• fanj: prilično, dosta
• fanjski: krupan, može i vrijedan
• farbuk: kanta sa drškom ,služi za pravljenje buke i tjeranje ribe u mrežu
• farmacija: ljekarna
• farmentun: kukuruz
• faš: zavoj, povoj
• faša: vrpca
• fašica: kopča
• fatigat: truditi se
• fatorija: krojačnica, tvornica gdje se šiva odjeća
• fažov: grah (Klana)
• fažol: grah
• febra: vrućica
• feral: lampa, svjetiljka, fenjer
• fermalo: stalo, stoji
• fermat: stati, zaustaviti se
• fešta: veselje
• feta: kriška, odrezak
• fianona: plomin
• fibija: ukosnica, kopča
• fičić: zviždaljka (Kastavština)
• fijok: mašna
• fijolica: ljubičica
• fijonda: praćka
• Fijumera: Rječina. (na Fijumeri - uz Rječinu Mrtvi kanal)
• fila: red
• finit: završiti, svršiti
• finjeno: gotovo
• fišćet: zviždaljka
• fišpanj: žica od kišobrana (Kastavština)
• flajda: radna kutarn
• fleka: mrlja
• flok: vrsta jedra, malo trokutasto jedro
• foji: novine
• foran: pećnica
• forca: snaga
• forno: pećnica
• fortica: utvrda ( Z jedne strane bila je fortica Sršćica, a z druge kula Frankopanska, na ulazu u Bakarski zaljev )
• fortunal: naglo nevrijeme na moru uz vjetar i valove
• frajar: udvarač, dečko u ozbiljnoj vezi
• frajat: gostiti se, častiti
• frajat se: provoditi se, uživati život.rnrn
• frakalas: vjetropir, adolescent
• franbovo: malinovac
• frantojo: drobilica
• fraz: bolest (djeca)
• freza: glodalica, glodalo
• friško: sviježe, malo hladno (za vrijeme), friška hrana - hrana nije stara
• frita: uštipak
• fritaja: kajgana, omlet
• friti: uštipak
• fritula: uštipak
• frkalas: vjetropir - adolescent
• frmenta: kukuruz (kastavsko govorno područje, frmentun- bi bio akuzativ, kukuruzom)
• frminanti: šibice (Kastavština)
• fruti: voće, voćke
• fuga: spoj između elemenata konstrukcije, kamenja ili pločica
• fumat: pušiti duhan
• fuminanti: fuminanti - šibice (kastavsko govorno područje)
• funcut: obješenjakrnrn
• fundaće: talog od kave (Kastavština)
• fundament: temelj
• fundat: potopiti
• furbo: prefrigan
• furešt: stranac, primjer : "ona j furešta, ali se j oženila za Grobničana". (Grobnišćina)
• furminanti: šibice

G

• gad: zmija, neotrovnica
• gajba: krletka
• galaman: lavor (Grobinština)
• Galerija: dio ceste Hreljin - Križišće pred tunelom
• gambeta: podmetanje noge (faul)
• gamela: limena vojnička posuda
• ganac: kuka
• ganač: kuka
• gatar: vrsta velike ručne pile
• gavitel: plovak, oznaka na moru
• gerica: udarac šibom po dlanovima u svrhu kažnjavanja
• gjeda: gleda
• gjedan: gledam
• gjedati: gledati
• gjista: glista
• gladit: dragati rukom
• gloh: trn
• gnat: goniti npr. stoku na pašu (Klana)
• gnojišće: gnojište, mjesto gdje se skuplja stajsko gnojivo
• gnjilet: gnjiliti, trunuti
• goba: grba
• gobast: pogrbljen, grbav
• gof, orhan: vrsta morske ribe
• golfo lion: Lionski zaljev
• golinka, golenka: vrsta jestive gljive
• gologlavina: meso sa svinjske glave
• goma: guma
• gomarići, gumarići, gumarice: tenisice
• gomjuša: krpica na štapiću kojom se vlaži kosa pri klepanju
• grabjice: male grablje
• grabrić: mali grab
• gradelac, grdelac: vrsta ptice
• gradeli: roštilj s rešetkama
• grah: grašak
• graja: kupina, žbunje, trnje
• grajan: stanovnik grada
• granpin, grampin: trokraka kuka na konopcu za vađenje iz vode
• grašćica: stanovnica grada
• grd: ružan
• grdo: ružno
• gre: ide
• gremo: idemo
• gren: idem - ići
• grest: grepsti
• grešta: pletenica od luka ili češnjaka
• grez: grub, neprofinjen, neotesan, sirov
• grimje: gromovi
• grišpa: bora
• griz: kupuruzno brazno, zalogaj
• griža: stijena (Klana)
• grje: ružnije
• grm, grmić: hrast, hrastić
• grmi: grmljavina
• grnut: grabljama i metlom od šiblja skupljati suho lišće
• gromača: suhozid, hrpa kamanja
• Gromičani: Grobničani (Kukuljanovo)
• grop: čvor
• grot: grotlo, kameni otvor na šterni, cisterni
• grota: stijena kod mora, hrid
• grozje: grožđe
• grudi, grudvi: grudve, grude
• gruh: hrpa kamenja
• grunj: ugor, vrsta zmijolike morske ribe
• gubica: njuška
• gubić: gljiva (Klana)
• gurla: oluk
• gušt: užitak, zadovoljstvo, ukus u hrani
• guvno: gumno, mjesto gdje se mlati žito
• gvardašol: suncokret
• gvera: rat

H

• hahar: prevarant, mangup
• harta: papir
• hipac: trenutak
• hita: baca
• hitan: bacam
• hitati: bacati
• hitila: bacila
• hlapac: sluga
• hodeć: hodajući
• hodit: ići
• hodit: ići, hodati
• homo: hajmo
• hote: idite
• hote semo: dođite
• hrahorica: mali žbun
• hrbat: leđa
• hrptena kost: kralježnica
• Hrvacka: Hrvatska
• hud: šupalj, probušen
• hudobina: zločesta osoba
• huje: gore, lošije
• hviri: jedva živi

I

• ido: jelo
• imbroj: vrsta velike ribarske mreže
• incerada: kabanica
• inćon, inćun: vrsta plave ribe
• infišan: zaljubljen
• ingamba: dobro se drži, u redu
• inkanat, inkant: dražba
• inkantat se: zaprepastiti se, ukočiti od iznenađenja, straha i sl.
• inkaštrat se: uklještiti se, zaglaviti
• inkolpat: doživjeti srčani udar
• inpenjat: zauzet nekim poslom ili obavezom
• inšoma: dakle, bilo kako bilo
• inštrument: instrument
• intimela: jastučnica
• intrada: usjev, ljetina
• inžinjat se: snaći se, improvizirati, razumjeti se u posao i sl.
• iscrpjen: iscrpljen, potrošen
• iskat: tražiti
• ispekal: ispekao
• iša: digni, u pomorstvu
• išćat: tražiti
• išću: traže
• iveštit: sudariti se

J

• jad: ljutnja
• jadan: ljut
• jadan: ljutit, srdit
• jadi se: ljuti se
• jadna: ljuta
• jagodica: jagoda, boba
• jaketa: jakna
• jalova: neplodna
• japnar: jama, udubljenje u kojem se gasi živo vapno
• japnenica: vapnenica, mjesto gdje se peče kamen i proizvodi vapno
• japno: vapno
• jardin: park
• javorika: lovor
• jecati: mucati (kastavsko govorno područje)
• jednega: jednoga
• jedva: teško
• jenar: siječanj
• jerlanda: vijenac
• jerlanda: vjenac
• jerti: kameni okviri kod vrata i prozora
• jeruh, jerušica: ovca u drugoj godini života
• ješka, ješkat: mamac, stavljat mamac na udicu
• ješkat: mamiti
• ješmik: ječam
• ješmikovica: napitak od prženog ječma i mlijeka
• jidro: jedro
• jigla: igla
• jigrat se: igrati se
• jih: ih, njih
• jime: ime
• jimenovat: imenovat
• jimet: imati, posjedovati
• jimet potolicu: biti razmažen
• jin: im, njima
• jincerada: gumeno ili najlonsko zaštitno odijelo
• jir, đir: okret, zavoj
• jist: jesti
• jist parićat: pripremiti jelo
• jistina: istina
• jog: mjesto gdje se igraju boće, boćalište
• joh: jao
• joh mane: jao meni
• jota: primorsko i istarsko jelo od kiselog kupusa, ili repe, graha (fažola)
• jubav: ljubav
• jubi: ljubi
• jubica: ljubica
• Jubljana: Ljubljana
• judi: ljudi
• julnica: oveće sito od drvenog obruča i pletenog šiblja (za pročišćavanje žita)
• jušto: upravo, točno, baš
• jušto kad san: baš kad sam
• juto: ljuto
• jutre, jutra: sutra
• južina: jugovina, južno vrijeme

K

• kabal: veća posuda na ručke, obično drvena
• kablić: mala posuda
• kacarijola: zaimača
• kacavida: odvijač
• kacot: stisnuta šaka, udarac šakom u glavu
• kača: zmija (Klana)
• kačka: zmija
• kad: kada
• kada: kada za kupanje
• kadagod: ponekad
• kade: gdje
• kadena: lanac
• kadi: gdje
• kadin: lavor
• kafe: kava
• kaiš: remen
• kaj: što, zašto, zar (Klana). Mi va Klani mamo isto čakavicu, klanjsku čakavicu, malo "čudniju", aš rečemo kaj, a ne ČA.
• kakara: javni wc
• kako: kao
• kakov: kakav
• kal, kalić: omanja lokva, udubljenje u ilovači s vodom
• kala: uličica
• kalan: spušten
• kalandraka: vrsta jela od kuhanih komadića mesa i krumpira
• kalat: spuštati, spustiti
• kalceta: čarapa
• kalceti: čarape
• kaldaja: posuda u kojoj se grije voda
• kalit, kalat: cijepati drvo po dužini
• kalmat: smiriti
• kalmat se: smiriti se
• kalotina: cjepanica
• kaluju: spuštaju
• kaluma: plovak
• kaluža: kaljuža, mlaka
• kamara: soba
• kamičić: kamenčić
• kamičina: kamenčina
• kamijon, kamijoncin: kamion, kamiončić
• kamik: kamen
• kampana: zvono
• kampanja: poljoprivredno dobro, seosko imanje
• kampijun, kampijon: uzorak
• kana: cijev
• kanela: cjevčica
• kanotjera: potkošulja
• kanp: kamp
• kanpana: zvoniti
• kantal: pjevač
• kantat: pjevati
• kantjer: brodogradilište
• kantreda: stolica
• kantrida: stolica (katrida, katrida, kantreda). Na Grobniku se kaže kantrida. No svako područje ima svoj naziv. Npr.u Mošćenicama se kaže kantreda.
• kantun: ugao, kut
• kantunić: mali ugao
• kantunjer: cestar
• kapo: šef, gazda
• kapot: kaput
• kapricijati: smetati, izazivati, tvrdoglavost, ne popustiti
• kaput: pogvareno, uništeno, gotovo (svršeno)
• kapuz: kupus
• karak: teret
• karatel: mala bačva
• karbit: karbid
• karbun: ugljen
• karijola: građevinska kolica
• karoca: kolica
• karta: papir, putna karta
• kartulina: razglednica
• kasaleta: lijes
• kasela: sanduk sa poklopcem, mrtvačka škrinja
• kason: sanduk
• kasun, kašun: sanduk
• kašća: spremište za masline, rupa za krumpir
• kaška, kačka: zmija otrovnica
• kašneje: kasnije
• kaštigal: kaznio
• kaštigat: kazniti
• katrida: stolica
• kaumišta: uže pojačano čeličnim užetom
• kaval, kavala: vrsta morske ribe, konji
• kaveča: oglavina, stavlja se na glavu životinje da bi se mogla voditi
• kazerma: vojarna
• kažin: metež
• kebar: hrušt (Klana)
• keber: hrušt
• kega: koga
• keh: koje
• kekica: vrsta malenog cvrčka
• kemu: kome
• ki: tko, koji
• kikari: veće šalice
• kikarica: šalica
• kikarini: male šalice
• kipaj: posada
• kiren: skakavac
• kiša: kuća (Klana)
• kita: grana
• kjanta: boca opletena palminim lišćem
• kjepolo: pribor za klepati kosu
• kjesat: klesati
• kjet: psovat (kastavsko govorno područje)
• kjice: klice, izdanci kod klijanja
• kjin: klin
• kjun: kljun
• klabučić: šeširić
• klabuk: šešir
• klal: stavio
• klanac: uska uličica, gradska
• klanfa: veća željezna kuka koja služi za spajanje predmeta
• klavirka: harmonika koja ima klavijaturu
• klešća: kliješta
• klobuk: šešir
• klošćina: ogrizak (ostatak od pojedenog voća npr. jabuke)
• klubak: klupko
• kmet: u našem kraju imućniji seljak
• kobilica: vrsta štednjaka, starinski
• koća: mreža potegača, brodica koja vuče koću
• kofa: košara
• kojenati (se): prevariti (se)
• kokošar: kokošinjac
• kokoše: kokoši
• kokoševina: kokošje meso
• kola: ljepilo
• kolajna: ogrlica
• kolap: udar, npr. moždani
• koledvanje: koledanje, obilazak kuća u božićne i novogodišnje praznike uz pjesmu i čestitke
• kolena: koljena
• koleno: koljeno
• kolo: kotač
• kolor: boja
• kolorat: bojiti
• koloturica: motovilo (na njega se namota povraz)
• koltra: končan, ukrasni prekrivač za krevet
• koltrina: zavjesa
• komač: jedva
• komandant: zapovjednik
• komin: dimnjak
• komodin: noćni ormarić
• komon: dimnjak
• komoštra: lanac iznad ognjišta na koga se vješa posuda, kotao za kuhanje
• kompanjat: pratiti
• komunsko: opći, općinski
• kondot: zahod
• konoba: podrum
• kontento: zadovoljno
• kontra: nasuprot, protiv
• konjić: mali konj, krovne grede
• kopanjice: plitka drvena ili željezna posuda za nositi iskopanu zemlju i kamenje
• koperta: končan, ukrasni prekrivač za krevet
• kopica: čarapa (muška ili ženska), često služi i za kopanje
• kor: zbor
• korajo: hrabro
• korenat, kurenat: struja, najčešće se misli na morsku
• korezin: lančić (Kastavština)
• korizma: kod kršćana razdoblje od 40 dana prije Uskrsa
• kortejat: simpatizirati, udvarati se
• koser: kosijer
• koserača: sklopivi zakrivljeni nožić
• kosozobac: vrsta crnog grožđa
• kostanj: kesten (Grobinština)
• kostum: kostim (najčešće se misli kupaći)
• koška: kvočka
• kot: kao
• kotac: izdvojen prostor za domaće životinje
• kotal: velika posuda, kotao
• kotlenica: peka, željezna posuda u kojoj se na ognjištu peče kruh
• kotorata: otvor u podu, kroz koji se stepenicama spušta u podrum
• kotul: suknja
• koverta, kuverta: paluba broda
• kožjak: selo u Istri
• krabuljosnica: maska
• krabunosnica: maska
• kračat: nespretno hodati
• kračun: zasun
• kramat: lutati
• kranp, kramp: trnokop, pijuk
• kravuj: ptica grabljivica
• krejutat: mahati krilima
• krejuti: krila
• krepano: nije živo
• krepat ma ne molat: uzrečica na Kvarneru. U prijevodu "umrijet,ali ne odustat". Više o tome na našem portalu.
• krepko: čvrsto, jako
• krijanca: pristojnost
• krosna: tkalački stol
• krpatur: poplun
• kršit: lomiti
• ku: koju
• kućarin: žličica
• kućer: vozač zaprežnih kola
• kućeta: krevet
• kudejica: kudjelja
• kudlak: vukodlak (Klana)
• kuharica: kuhača
• kujin, kujina: bratić, sestrična
• kukumar: krastavac
• kumedija: komedija, šala
• kumpanija: društvo, udruga
• kumpanjon: partner, ortak
• kumpar: kum
• kumparit: uspoređivati
• kunbasica: kobasica
• kuneštra: košara ispletena od šiblja (vrbe) koja se najčešće koristila pri berbi grožđa i ostalog voća
• kunfin: granica (Klana)
• kunšerva: konzerva, koncentrat rajčice
• kuntati: pjevati
• kuntenat: razveseliti se
• kuntenta: zadovoljna
• kuntrat: ugovor
• kunjado: šurjak
• kunjera: drveni ili željezni klin kojim se cijepe drva
• kup: malo brdo, hrpa
• kurijera: autobus
• kurijožno: znatiželjno
• kurioz: znatiželjan
• kurjera: autobus
• kuron: zemljani rubnik, obrastao travom, kod lijeha oblikovanih stepenasto
• kus: komad, dio
• kuš: kadulja
• kušćer, kušćerica: gušter, gušterica
• kušet: bedro
• kušin: jastuk
• kušinelnica: jastučnica
• kužina: kuhinja
• kvarat: mjera za ulje u tošu
• kvas: kvasac
• kvasina: ocat
• kvatri: kod katolika post o početku svakog godišnjeg doba
• kvilit: cviliti

L

• labor: posebna zamka za ptice s kamenom pločom
• lac: zamka za divljač od žice, užeta i sl., omča
• lačan: gladan
• ladonja: koprivić
• lagje: lakše
• lahko: lako, lagano
• lakomija: lakomost (kastavsko govorno područje)
• laloka: desni
• lamarin: lim
• lambik: kotao za kuhanje rakije
• lampa: svjetiljka, bljesak
• lampadina: električna žarulja, ručna lampa na bateriju
• lampat: sijevati
• lancun: plahta
• lane: prošlo ljeto
• lanpa, lanpat: svjetiljka, sjevati
• lanterna: svjetionik
• lantri: prozorska krila
• largevati se: odalečiti se
• lašći: sjaji
• laškat: popustiti stisak, uže i sl.
• lašno: gladno
• laštika: lastika
• laštikača: puška za podvodni ribolov na lastiku
• lata: lim, limena posuda
• lavabo: umivaonik
• lavaman: lavor
• lavatojo: perilo, mjesto za ispiranje rublja
• lazanji: lazanje, domaća široka tjestenina
• lazno: vrijeme
• leći će pu: leći će pokraj
• ledenice: viseći led u obliku sige
• leha: lijeha, polje
• lehi: njive
• lej: lijevak
• lejić: mali lijevak
• lemuncin: limun
• lepo: lijepo
• lepota: ljepota
• Leprinac: Veprinac
• leroj: sat
• lesa: sušilo za sušenje smokve
• lesica: lisica
• lešina: livada
• lešnjak: lijeska, plod lijeske
• let, levat: liti, ljevati
• letina: urod
• letinja: urod
• leto: godina ( i ljeto kao godišnje doba)
• leto: ljeto
• letričar: električar
• letrika: električna struja
• letvo: dijetlo, alatka za obradu drva
• levant: vrsta vjetra, istočnjak
• ležišće: ležaj, ležište
• libar: knjiga
• limat: trljati
• limozina: milodar, dobrovoljni prilog kod mise
• lišo: 1. bez posljedica ili peripetija (npr. pasat lišo), 2. karta bez punata (bodova)rn
• lito: ljeto
• litrat: slika, fotografija
• lizalka: lizaljka
• lojnica: svijetiljka na loj
• lokarda: skuša, vrsta plave morske ribe
• lokić: gljiva
• lonac: veće kuhinjsko suđe
• lončić: malo kuhinjsko suđe
• lopar: drveni predmet sličan lopati za stavljanje tijesta u peć ili u ognjište
• loparda: sak, podmetač, okrugla mrežica na dršci za loviti ribu
• lopatat: raditi sa lopatom
• lopran: zrakoplov
• lotrina: vjeronauk
• lovčar: lovac
• lovnica: plast sijena
• lučić: mali luk
• lulat: ljuljati, njihati
• lulat se: ljuljati se
• lumber: lovor
• lumbrela: kišobran
• lumeta: zidna svjetiljka na ulje
• luna: mjesec
• lunbrela, lumbrela: kišobran
• lungomare: šetnica duž obalernrn
• luštrat: glancat
• luštrin: dugi zlatni lančić
• lutrina: vjeronauk
• lužerna: posuda ispod preše u koju cijedi ulje
• lužit, lužilo: pranje bijelog rublja na poseban način
• Ljuško: tuđe

M

• ma: ali
• ma ke: uzrečica, negacija
• maca, macola: veliki bat
• maća: mrlja
• madir: drvena oplata broda
• maeštal, majestral: maestral, vjetar
• maganja: nedostatak
• maganjan: oštećen
• magar, magari: makar
• mah: zamah, mahovina
• maja: odjevni predmet od vune
• majna: spusti (u pomorstvu)
• makaruni: žličnjaci od brašna, šuplja pašta
• makina: stroj, mašina, čest izraz za automobil
• malin, malinac: mlin, mlinac
• mandrać: lučica za barke.rnrn
• mane: mene
• maneštra: gusta juha od povrća
• manig: drška alatke
• marč: ožujak
• marenda: doručak
• mariner: štap s kukom na kraju, služi kod pristajanja brodova i barki
• marun: kesten velike kvalitete
• marunada: fešta od maruna
• marvica: duga
• maslo: domaći maslac
• mastić: prvo vino koje se pravi u maloj bačvi da bi se za glavnu berbu imalo što piti
• mastit: gazit, gnječiti
• maša: misa, crkveni obred
• maškari: maškare
• mat: majka
• mater: majka
• matičica: motičica
• matika: motika
• meči: kod izrade koševa okomiti nosači koji se opliću šibljem, lijeskom
• med: između
• medaja: medalja
• medičina, medicina: lijek
• megada: mala drvena posuda s jednom uškom, ručkom
• meh: mijeh
• mehko: meko, mekano
• mej: između
• mejada: u maslinarstvu, količina koliko se maslina može odjednom samljeti
• mel: pijesak
• melograf: pisač i sakupljač notnih zapisa, pisač nota
• melta: žbuka
• mendula: badem
• Merika: Amerika - uglavnom se misli na SAD
• merital: zaslužio
• merlić: čipka
• merlići: čipke
• merlin: mrkva
• mesec: mjesec u godini
• Mesec: Mjesec
• mesit tijesto: izrađivati, raditi tijesto
• mestit se: premještati se, mijenjati mjesto
• mesto: mjesto, umjesto
• meštar: učitelj, majstor
• meštrica: učiteljica
• meštromo: vođa palube
• mežnjar: čovjek koji se brine o održavanju crkve, pomaže svećeniku
• mića: malena
• mići: malen, mali, sitan
• mićihan: sićušan
• mićo: maleno
• mićoj: malenoj
• migavica: vrsta ribarske mreže
• mihur: mjehur
• mina: građevinski eksploziv
• minat: minirati
• mirakul: čudo
• mirina, merina: ruševina, napuštena kuća
• mižerija: neimaština
• mjava, mjavica: dugačka, drvena motka kojom se klati kestenje
• mladić: momak
• mlado leto: proljeće
• mlajarija: mlađarija
• mlatit: udarati, tući
• mleko: mlijeko (Kukuljanovo)
• mobilija: namještaj
• mola: pusti, puštaj
• mona: znači budala. Ali i pizda ali ne kao vagina. Kade si, mona ? Fiumanski je "xe mona");
• monada: tričarija, glupost, pizdarija
• mora: šijavica, igra prstima uz glasno izvikivanje brojeva
• mora bit: treba biti
• morda: možda
• more tuć: ploviti morem
• more, morete: može, možete
• morš: škrip
• mot: znak rukom, pokret
• motopatina: romobil
• movit: micati
• mrkač: muzgavac
• mrzal: hladan
• mrzlina: hladnoća
• mrzlo: hladno
• mučan: biti u tjeskobi
• mučat: šutjeti
• mučeć: šutke
• muči: šuti
• muči me: teško mi je
• muć: hrpa pijeska
• mudande: donje gaće
• mudandi: gaćice
• mujaka: otpadna voda kod preradbe maslina
• muka: brašno
• muke: brašno
• mul: pristanište, riva
• mularija: dječurlija
• multa: novčana kazna
• munjen: lud
• munjesat: bučna zabava, ludovati
• munjin: lud, otkačen
• murka: talog iza mljevenja maslina
• murva: dud
• muštaće: brkovi
• muzica: ovca koja daje mlijeko

N

• nabadat: stavljati
• nabandala na visoki taki: obukla visoke pete
• nabavjen: nabavljen
• nabikač: čekić kojim se nabijaju obrući na bačvi
• nabumbat: napuhnuti
• načrmunjen: namršten
• naćas: noćas
• naćvi, naćve: dugačka drvena posuda u kojoj se mijesi tijesto
• nadarbina: darovnica
• nafeštat se: naslaviti se, slaviti više puta u nekom razdoblju
• nahod: nahoče, siroče
• najboje: najbolje
• najden: nađen
• naješkat: staviti ješku, mamac
• najhuji: najgori
• najprvo: najprije
• najšesneje: najbolje
• najštimanije: najugledniji, najcjenjeniji
• najuštat: točno namjestiti
• nakjepat: klepanjem naoštriti kosu
• nakraman: pripit
• namenit: namijeniti
• nametit: naložiti vatru
• namisal: na pameti, u mislima
• namisle: na pameti
• namisliti: naumiti
• namočit: uroniti u vodu
• namoran: zaljubljen
• namorevat: zaljubiti se
• namržjen: naboran
• namutit: namamiti, smutiti
• nanetit: zapaliti vatru (kastavsko govorno područje)
• nanke: niti
• nanke ne abada: niti ne primjećuje
• napiturana: našminkana
• napožan: specijalan, napravljen upravo za to
• napurena: uvrijeđena
• naricana: kovrčave kose
• narisati: nacrtati
• naručaj: na rukama nositi
• nasliša: sluša
• naslišat: slušati
• nasmet se: nasmijati se
• naškoditi: nanjeti štetu
• natirat: natjerati
• navada: običaj, navika
• navaditi: naučiti
• navagat: polako veslati
• navajan: naučen
• navigat: ploviti, obično po moru
• navrez, navrest, navrezen: nataknuti na konac, nataknut, uvući konac u iglu
• navrnut: svratiti
• ne przni: ne lupetaj
• nebog: jadan
• neboto: skoro
• neč: nešto
• nedeja: nedjelja
• negdere: negdje
• nekadanje: nekadašnje
• nekega: nekog
• neki: netko
• nekin: nekim
• nem: lud
• nemotarit: veseliti se, zabavljati se, otkačiti se
• nesakidanje: nije dnevno, nesvakidašnje
• nesan: nisam
• neš, neč: nešto
• nevera: nevrijeme na moru, oluja
• nevesta: nevjesta
• nevoja: nevolja, jad
• ni mi lazno: nemam vremena
• ni se šlo va ocat: nije sve propalo
• nič, niš: ništa
• ničesa: ničeg
• nido: gnjezdo
• nigdere: nigdje
• nikamor: nikuda
• niki: nitko
• nisan: nisam
• nona: majka (Kukuljanovo)
• nono: djed (Kukuljanovo)
• nopak: naopako
• noštromo: vođa palube
• nukla: ostatak poslije istiskivanja ulja
• njazlo: gnjezdo
• njigov: njegov
• njihovi: od sviju
• njiji: njezin
• njoki: okruglice od krumpira i brašna
• njurgat: prigovarati

O

• obač, obić: pogledati, posjetiti
• obahajat: obilaziti
• obastat: opstati
• obazret: osvrnuti se
• obećat: obećati
• obed, obedvat: objed, ručak, ručati
• obesit: objesit
• oblica: vrsta masline
• obogatet se: obogatiti se
• obrnut: okrenuti
• obrnjat: okretati
• obrubjin, obrubjen: obrubljen
• obzirat se: okretati
• ocvirki: čvarci
• očišćeno: nešto čisto
• oćali: naočale
• oćutit: osjetiti
• odalečiti se: udaljiti se
• odelat: odraditi
• odelit: razdvojiti
• oderat: oguliti
• odmahevat: odmahivati
• oficjal, ofičjal: časnik
• ofindit se, ofendit se: uvrijediti se
• oganj: vatra
• ognjišće: ognjište
• okole: naokolo, uokolo
• okruti: posuđe, bačve i sl.
• olahne: olakša
• olita: crijeva
• olt: dječja igra, oduzmi manje teritorija
• onput: onda, onomad
• opaćevina: vrsta bijelog grožđa
• opanki: opanci
• opeda, opeta: opet
• opiranje: otvaranje
• opleteno: počešljano
• oplin: dio zaprežnih kola
• oprćin, oprćen: natovaren, opterećen
• orada: morska riba, komorča, podlanica
• ordinat: narediti, naručiti
• orebac: vrabac
• orebica: jarebica
• oreh: orah
• orelijeva: blagdan svetog Aurelija
• organić: usna harmonika
• oslak: magarčić
• ostak: vrsta korova
• ostal: ostao
• ostrgat: ostrugati
• ostruga: kupina
• ostružnica: plod kupine
• oštarija: gostiona
• oštija: uzvik iznenađenja
• oštrigeca: uzvik čuđenja
• otakat: otakati, pretakati vino
• otari: obriši
• otavić: čašica
• otet: htjeti
• othitit: odbaciti
• otpravit (se): otpraviti se, otpremiti se, otputiti se
• otpret: otvoriti
• otprto: otvoreno
• otročice: djevojčice
• otrok, otročić: dijete
• otrt: obrisati
• ov: ovaj
• ovčevina: ovčetina, ovčje meso
• ozviranje: žudnja
• ozvirat se: žudjeti

P

• pačat: uplitati se
• pačit: smetati
• padela: zdjela
• padela: plića posuda u kojoj se kuha
• paezan: sumještanin
• pagar: morska riba slična zubacu
• paj: za tzv. zaimaču (Kastavština)
• pajak: zaimača
• pajol: podnica na dnu barke ili broda
• pal: telefonski ili električni stup
• palandera: mreža u kojoj se love palamide, zubac i sl.
• palenta: kukuruzna hrana, kaša, žganci
• palentar: mala deblja kuhača za mješanje palente
• palica: štap
• paličon: deblji štap, obično se misli na okresane grane za loženje
• palingar: parangal
• pametit: pamtiti
• pamidor: rajčica
• panada: juha s ukuhanim kruhom
• panaric: akutna gnojna upala prsta ruke
• panatika: hrana, namirnice na brodu za duže vrijeme
• pandul: tanko uže sa utegom koje se baca s broda na rivu
• panin: okruglasti hljepčić, od bijelog brašna.rnrn
• pantigana: štakor
• panula: način ribolova u pokretu
• papafig: u pomorstvu vrsta jedra
• papagalo: papagaj
• papalina: sitna morska riba slična srdeli
• para se: činiti se
• parapet: kamena ograda, zidić
• pared: pregradni zid
• parićan: spremljen
• parićano: pripremljeno
• parićat: pripremiti
• parićat: spremiti
• parići: vesla
• paroket: u pomorstvu vrsta jedra
• partit: ići na put, krenuti
• paruka: vlasulja
• pasa: prođe
• pasal: prošao
• pasalo: prošlo
• pasano: prošlo
• pasareta: vrsta bezalkoholnog pića za vrijeme Italije
• pasat: ići
• pasat: proći
• pasići: psići
• pašabrod: cjedilo
• pašta: tjestenina
• paštašuta: špageti s gulašem
• paštica: sitna tjestenina
• patana,: batana, vrsta barke
• pečanja: svinjsko meso
• pegula: baksuz, nesreća
• pejala: vodila
• pejat se: voziti se
• pekjar: prosjak
• pekjat: prositi, prosjačiti
• peknica: pekara
• pena: pjena
• perača: drvena daska sa ručkom - kod ispiranja robe
• peran: dio zaprežnih kola
• pesak: pijesak, pješžana plaža, žal
• pest: šaka
• peša: vrsta repe, obično se daje stoci
• pešćaci: kamenčići
• pešće: pijesak
• pešekan: morski pas
• peškafondo: varalica, skosavica za lov liganja
• peškarija: ribarnica
• peškat: imati gaz, npr. brod je peškal 4 m
• peštador: daska za rezanje u kuhinji
• peštarol: daska za rezanje u kuhinji
• peštat: lupati, može i lupetati, govoriti iskrivljeno
• peteh: pijetao, kokot
• petrojo: petrolej
• peza: vaga, težina, teret
• pezomorto: mrtvi vez za brodice.rnrn
• picat: bosti, ubadati, podbadati
• picikanoride: igra draganja, dok jednom zavežu povez na oči drugi ga dragaju a on pogađa tko je
• pijat: tanjur
• piježa: sviđa
• pikabit: sobni ormar
• pikjača: vrsta trešnje
• pikjat: šiljiti
• pinčica: dugoljasti hljepčić.rnrn
• pinel: kist
• pinelat: bojiti
• pinka: štruca kruha.rnrn
• pipa: lula
• pirun: viljuška
• pišćenci: pilići
• pišmoj: pišmolj, morska riba slična osliću
• pištola: pištolj
• pitur: soboslikar
• pitura: boja, bojiti
• piturana: našminkana
• pjombadura: u pomorstvu upletak od konopa
• pjombo: olovo
• pjoski: kamene pločice, dječja igra "Školice"
• placa: trg
• plašćenica: vunena traka dugačka par metara za nositi teret
• platurina: dio tijesta kod prešanja maslina
• plavat: plivati
• plavica: vrsta masline
• plavuće: plivajuće, plutajuće
• plečić: krpena vezica
• pleter: osnova pregradnog zida od pletnog šiblja na koju dolazi žbuka
• pletilo: pletivo
• pleva: pljeva
• plovan: svečenik
• poč: pošto
• počinut: odmoriti
• počivalo: mjesto odmora
• poć: ići
• pod: ispod
• pod: tlo
• podabrat: skinuti donje listove
• poderali: pokidali
• podnetit: naložiti vatru
• podrsnut se: poskliznuti se
• pofašana: umotana, povoj
• pofašat: zaviti ranu - dječji povoj
• pofrajat: prorajtati, potrošiti uludo.rnrn
• pohincevajuć: poskakujući
• pohincevat: poskakivati
• poji: pojede
• pojil: pojeo
• pojist: pojesti
• pokarat: posvaditi se
• pokle: poslije, kasnije
• polovnik: mjera za količinu masline
• pomivat: prati suđe
• pomulat: popustiti
• pomulevat: popuštati, olabaviti
• poneštra: prozor
• poneštrica: prozorčić
• ponjava: pokrivač
• popel: pepeo
• portun: ulazna vrata
• posteja: krevet
• postelja: krevet
• postilja: krevet
• postoli: cipele
• pošajen: pošaljem
• pošpijat: pogledati poskrivečki
• poštivano: složeno
• pot: znoj
• pot: lonac
• potići: lončići - posuđe
• potna: znojna
• povedat: govoriti, reći
• povedat: pričat, ispričat
• pozabit: zaboraviti
• poždolu: nizbrdo
• prasac: svinja
• prašit: ići brzo
• pravit: reći, ispričati
• praz: ovan
• prehićevat: prebacivati
• prehitit: prebaciti
• preprost: priglup
• prestrašen: uplašen
• pride: dođe
• prignut: sagnuti se
• prignjeno: sagnuto
• prignjevat: saginjati se
• prihajat: dolaziti, stizati
• pripejat: dovesti
• priša: žurba
• prišal: došao
• prit: doći
• prkat: svinjac
• prkatić: nastamba za domaće životinje
• prnest: donjeti
• prneševat: donositi
• probučevat: presvlačiti
• probuć: presvući
• promenilo: izmjenilo
• promenit: promjeniti
• prsura: tava
• pršona: osoba
• pršut: šunka
• prti: penje
• pržun: zatvor
• puči: pukotine
• pul: pokraj
• pulpit: propovjedaonica
• purga: sredstvo za probavu
• putac: gumb (kao za lift i slično, ne na odjeći) (Kastavština)

R

• rabi: treba
• rabi storit: treba napraviti
• rabit: upotrebljavati
• rabota: radna akcija
• raćin: naušnica
• rad: rado
• raglu: gumena varalica u obliku ribice
• rahjat: rahliti, najčešće zemlju nakon kopanja
• rajalo: rađalo
• rakala: drvena motka
• ram: bakar
• rameni: bakreni
• ramenica: naramenica
• ramina: peka, željezna posuda za pečenje kruha
• rančizica: zumbul
• raneje: ranije
• rapala: umjetna ribica za lov liganja
• rashićevat: bacati
• raskašetat: nastaniti
• raspelo: križ s raspetim Isusom
• raspodelit: raspodjeliti
• rasprtit se: skinuti teret sa sebe
• raspust: dio zaprežnih kola
• rastepst se: razići se po svijetu
• rašan: mjera za količinu maslina
• rašji: rašlje
• rašpa: turpija za drvo
• razbekarit: rezati meso (raskomadati)
• razjadil: razljutio
• razjadit se: naljutiti se
• razma: drveni rukohvat
• razumet: razumjeti
• ražentat: isprati
• re: ide
• rećini: naušnice
• red, rednja: nasljednik i nasljednica imanja
• redić: red trsja, vinove loze
• reditat: naslijediti
• ređipet: grudnjak
• refat se: oporaviti se, nadomjestiti (osloboditi se duga- (refal se duga)
• reful: nalet, udar vjetra
• regal: poklon
• regalat: pokloniti
• regulat: srediti
• regule: pravila
• reja: rjeđa
• rejčica: svinjsko salo, koje služi za mazanje težačkih ruka
• reloj: džepni sat
• remont: perjodični pregled
• rendit: isplativo
• rešpekt: respekt
• rešpetaj: poštuj
• retko: rijetko
• režentat: isprati
• ribarija: ribolov
• ribati: strugati
• ribić: veliki vodenjak
• rici: kovrče
• ricvard: obzir
• Rečan: Riječanin (Bakar)
• Rečanka: Riječanka (Bakar)
• Rečina: Rječina (Kukuljanovo)
• Ričina: Rječina (Grobnišćina)
• riđipet: grudnjak
• riga: crta
• Rika: Rijeka (Kukuljanovo)
• rikamat: vesti - ručni rad
• rikuperat se: izlječiti se
• risati: crtati
• riva: pristanište za brodove
• riva: gura
• rivat: gurati
• roba: platno - odjeća
• rodul: valjak
• rogi: rogovi
• rojen: rođen
• rojendan: rođendan
• Roma: Rim
• rovinat: uništiti
• rozga: grana trsa
• rožica: cvijet
• rožice: cvijeće
• rožje: odrezani, suhi trsovi grančice
• rub: ivica
• ruj: vrsta drveta
• rušačić: mala naprtnjača
• rušnja: jutarnji obrok, doručak
• rušpid: gruf
• ruzina: rđa

S

• s kin: s kime
• saja: čađa (područje Kraljevice)
• sajla: čelično uže
• sakakov: svakakav
• sakamo: svugdje
• sakemu: svakome
• saken: u svakome
• saki: svaki
• saki ki pasa: svaki prolaznik
• sako malo: svako toliko
• sakrabojska: izuzetna u pozitivnom smislu
• sakramenska: izuzetna u negativnom smislu
• salam: salamov
• salica: hodnik
• salpat: izvući mrežu ili nešto drugo iz mora
• salsa: umak od rajčice
• samanj: sajam
• samina: samoća,usamljenost,izoliranost
• san: biti
• san paral: sam mislio
• sase: siše
• se: sve
• seć: sjeći
• sedet: sjediti
• sega: svega
• seh: sviju
• seka: sika,morsko dno bogato kamenjem,pličina,morski greben
• seme: sjeme
• semo: ovamo
• semoje, semonje: doći bliže
• senjal: znak
• sest: sjesti
• si: svi
• sić: kanta za vodu
• sin: svima
• sin si lep: svima si lijep
• skaline: stepenice
• skancija: drvena polica za suđe
• skodić, skod: ispred ulaza u kuću
• skonbusolan: dezorijentiran (područje Opatije)
• skopat: iskopati
• skos: trzanj, najveci napor
• skrb: briga
• skriši: krisom
• skupa: zajedno
• skust: čupati
• skužat: oprostiti
• slabo: nije najbolje
• slamnica: slamarica
• sled: malo
• sliva: šljiva
• smekujići: plodovi smreke
• smirun: stalno, cijelo vrijeme, neprestano
• smolarit: skupljati smolu
• smreka: obična borovica,šmrika
• sneg: snijeg
• snetit: naložiti vatru
• snetit: učiniti
• snovači: drvene grede-razvlačiti pređu za tkanje
• soldat: vojnik
• soldi: novci
• somelier: poznavalac vina-vinski znalac
• spamećevat: prisjećati se
• spametit se: sjetiti se
• spaši: izleti,obilasci
• spat: spavati
• spezat: izvagati
• spi: spava
• spilit: ispiliti
• spining: način ribolova
• splatit se: isplatiti se
• splošno: dobar apetit
• spodoban: sličan
• spomenut: govoriti
• spominjati se: sjećati se
• spomoću: pomoću
• sponi: naprave koje se stavljaju životinjama na noge kako bi se sputala
• sporučat: poručiti
• spotit: oznojiti se
• spravjat: spremati
• spraznit: isprazniti
• spred-spreda: ispred
• sprekidat: isprekidati,polomiti
• sprotu: ususret
• spuščena: spuštena
• sran: sram
• srdelera: mreža za lov srdela
• srećan: sretan
• sršen: stršljen
• stablika: stabljika
• stal: stajati
• stala: ustala
• stan: sve seoske ovce skupljene u jedno krdo
• stani se: ustani se
• star: mjera za količinu maslina
• stara frajla: neudata djevojka
• starić: starinska mjera za volumen
• stat: ustati
• stavit: metnuti
• staviti nastran: izbrojiti
• steć: steći
• steja: stelja
• stenj: stijenj,fitilj
• stenjano: označeno
• steplit: ugrijati, zagrijati
• stirati: istjerati
• stišnjin: stisnut
• stočit: istočiti
• stomanja: košulja
• stomanja: potkošulja
• stopljin-stopjen: otopljen
• storeno: napravljeno
• storila: napravila
• storit: učiniti
• storit: učiniti, napraviti
• strašjiv: strašljiv
• strel: munja
• strudit se: truditi se=umoriti se,umoran
• su: svu
• sučedit: dogoditi se
• suć, sukla: skinuti
• suh: suh(nije mokar) mršav
• sulica: bjelouška
• superba: ohola
• sura: tava
• sused: susjed
• suseda: susjeda
• suzi: suze
• svaća: svatovi
• svadit: svađati se
• svećar: ribar koji pod svjetiljkom ferala skuplja svilu
• svet: svijet
• svetlo: svjetlo
• sviti: haljina
• svitlo: svjetlo
• S' ciopar: (šćopar) glagol koji znači puknuti (U žaru igre puknula im je lopta. Pucali smo od smijeha slušajući njegove šale. Ako nastaviš s prejedanjem, puknut ćeš. Pazi da ne pukneš od jada). Glagol označava i napuknuće (Ova vaza ima čudan zvuk: vjerojatno je napukla. Ne stavljaj kipuću vodu u čašu, mogla bi puknuti).
• S' ciopo: (šćopo) imenica muškoga roda, označava pušku (Da bi ovi ljudi radili, treba ih nadzirati puškom. Ustrijelio se puškom).
• S'ceto: (šćeto) iskreno, direktno.
• Sabatina: večera nakon ponoći između subote i nedjelje.
• Sabia: pijesak
• Sabo: subota.
• Sac cumpac: (sak kumpak) ruksak, planinarski ruksak. Od njemačke riječi "Sack und Pack".
• Sacheto: (saketo) vrećica.
• Saco: (sako) vreća.
• Sacralondo: (sakralondo) Sakrament. Od njemačke riječi "Sackerlot"
• Sacramentado: (sakramentado) prokleto.
• Sacramentar: (sakramentar) psovati.
• Sacramento: (sakramento) sakrament.
• Sacranon: (sakranon) sakrament. Od francuske riječi "sacré nom de Dieu".
• Sacrestan: crkvenjak
• Sacristia: (sakristia) sakristija.
• Saeta: šajeta, strijela.
• Safran: (zafran) šafran.
• Sagiar: (sađar) probati, okusiti jelo.
• Sagoma: obris, silueta.
• Sagorna: balast
• Sal: sol.
• Salado: slano.
• Salvadigo: divljak, nepristojna osoba.
• Salvia: kadulja.
• San: zdrav.
• Santocio: (santoćo) pobožna osoba koja je dvolična u svojoj pobožnosti.
• Santolo: imenica muškoga roda, znači kum, zaštitnik (Tko nema kumove, ne jede (ili nema) baškote, ili: tko nema zaštite ili pomoći, teško da će bez potpore postići ono što želi). Stara izreka narodne mudrosti i dan danas vrlo aktualna: zar itko od nas ne traži poznanika ili moćnu osobu kada nam hitno treba pomoć liječnika, zaposlenje ili ubrzanje postupka za dobivanje određenog dokumenta, što ga izdaje pojedini državni ured...?
• Sapon: sapun.
• Sbafo: (zbafo) besplatno, mukte, džaba. Npr. Magnar a sbafo(Jesti besplatno, na nečiji račun).
• Sbandirar: (zbandjerar) govoriti o nekoj temi na sva zvona.
• Sbarar: (zbarar) pucati.
• Sbiadido: (zbjadido) izblijeđeno.
• Sbiro: (zbiro) policajac.
• Sburtar: (zburtar) gurati.
• Scagazar: (skagacar) zaprljati.
• Scampar: (skampar) pobjeći.
• Scarsela: (skarsela) džep.
• Scartozo: (skartoco) vrećica, kesa.
• Scaziar: (skacjar) potjerati.
• Schizar: (skicar) pošpricati.
• Scojeto: (skojeto) Školjić.
• Scola: (skola) škola.
• Sconder: (skonder) sakriti.
• Scopiazar: (skopjacar) prepisati.
• Scoresa: (skoreza) prdac.
• Scovar: (skovar) počistiti metlom, pomesti.
• Scovaza: (skovaca) smeće.
• Scudela: (skudela) šalica.
• Scurtar: (skurtar) skratiti.
• Segnana (la): Senjanka, odnosno nadimak za buru.
• Sempio: budala, zbunjen.
• Sonada: svirka, glazba.
• Sonar: svirati.
• Sora: gore, iznad.
• Sorzo: miš.
• Sparhet: kuhinjska peć, gdje se nekada kuhao ručak.
• Spina: imenica ženskoga roda koja označava pipu (Zavrni pipu. Nos mi pušta kao pipa. Volim točeno pivo (iz pipe). Došao si "iz pipe" - kao naručen).
• Spiza: (spica) imenica ženskoga roda za svrbež (Već me nekoliko dana svrbi po cijelom tijelu. Češi se i svrbež će proći. Ujeo me komarac pa me ludo svrbi). Slikovito, rabi se i za označavanje šiljka na puški, na njemačkom "spitze" (Nekad su vojne puške imale dug špic. Tijekom obustave rada, za vrijeme mađarske vladavine, poslali su vojnike s uperenim špicevima).
• Spizar: (spicar) glagol svrbiti (Peče, svrbi i prolazi - stara je šala kojom su se umirivale osobe lagano ranjene ili opečene)
• Spudar: pljuvati.
• Spuza: imenica ženskoga roda koja znači smrad.
• Spuzzar: (spucar)glagol smrdjeti (Što se više izmet prevrće, tim više smrdi. Osjećaš li smrad ove stare ribe?). Slikovito se rabi za ono što se nerado čini (Danas "mi smrdi" otići na posao).
• Stirar: peglati.
• Strafanic': (strafanić) stare stvari koje ne trebaju više.
• Stramazo: (stramaco) madrac.
• Strambo: čudno, neobično.
• Straza: (straca) krpa.
• Stroligo: astrolog, vidovnjak.
• Studiar: učiti.
• Stupidada: glupi čin, učiniti nešto nelogično.
• Stupidade: bedastoće.
• Sufiar: glagol koji znači puhati (Jučer je puhala vrlo snažna bura. Počelo je puhati jugo, miriše na kišu. Često pušemo zbog ljutine. Zar ne vidiš da ti se nos cijedi, ispuši ga (obriši). Već sam star, uz stube pušem - nedostaje mi dah).
• Sugaman: ručnik (šugaman).
• Suto: suho.

Š

• šajeta: munja
• šapćat: šaptati
• šćapić: starački štap
• šćipalnica: štipaljka
• šćurak: šturak, livadni ili kućni
• šegac: vrsta manje pile s drvenom drškom
• šegav: bistar, lukav, prepreden
• šegun: dugačka pila kojom pile dvoje ljudi
• šempjan: budalast, smušen (Grobnik)
• šenci: nametnici u kosi (uši)
• šenica: pšenica
• šentada: klupa
• šerbet: zadnja, nekvalitetna rakija
• šesan: zgodan
• šesno: uredno, pristojno, lijepo s ukusom
• šešula: lopatica
• šetemana: tjedan
• ši: da
• šinjorina: gospođa
• škabel: noćni ormarić
• škafa: sudoper
• škale: stepenice
• škaline: stepenice
• škapulat: spasiti
• škatula: kutija
• škerc, škerac: šala
• škerca se: šali se
• škercoz: šaljiv
• škin, škina: leđa
• škoji: otoci
• školan: učenik
• školj: otok
• škorica: amula
• škrlatina: pelargonija
• škuro: tamno
• šla: išla, otišla
• šoldi: novci
• špageti: tjestenina
• špaher: štednjak
• špaleta: meso svinje-obično sušeno, plećka
• špaline: naramenice
• španjolet: cigareta
• šparhet: štednjak
• šparužina: grm šparuge
• špašižat: šetati
• špeža: kupovina namirnica (kastavsko govorno područje)
• špijat: motriti potajno, viriti
• špina: slavina
• športa: okrugla vreća od konoplje u kojoj se mljevene masline stavljaju pod prešu
• štajon: godišnje doba,sezona ( lov, kosidba)
• šterika: svijeća
• šterna: cisterna, spremište za kišnicu
• štimano: ponosno
• štimat: cijeniti
• štorija: priča
• štrambo: krivo
• štumih, štumik: želudac
• šufit: tavan
• šugaman: ručnik
• šugo: jelo od mesa
• šundrat: uništiti
• šušnjat: šumovi - lagani
• šušur: gužva
• šviče: fijuče, zvuk vjetra (bure)

T

• tabak: duhan
• taj: ožiljak
• takapan: (Trsat) vješalica va hodnik
• taki: potpetice
• takov: takav
• takova: takva
• takujin: novčanik
• Talija: Italija
• tamonje: idi dalje
• tanac: ples
• tancat: plesati
• tancat: plesat, plesati
• tarac: terasa
• tarina: glinena zdjela
• tarulj: drveni tanjur za palentu
• tati: lopovi
• tavaja: stolnjak
• tavajol: stolnjak
• tavalun, tavalon: debela daska
• tavijol: ubrus
• tavola: stol
• te: čaj
• teču: trče
• teć: trčati
• tega: toga
• tela: gomilano platno
• teleferika: žičara
• telefonat: telefonirati
• televizija: televizor
• tellin: tijelom
• telo: tijelo
• tendit: pokazivati razumjevanje
• teplina: vrućina
• teplo: toplo
• tesera: dozvola
• tesla: sjekira za tesanje
• testament: oporuka
• tić: ptičica
• tić,tičić: ptica, ptičica
• tikat: dirati
• timun: volan
• timunjer: kormilar
• tina: bačva širokog otvora u kojoj se masti grožđe
• tinj: predgradni zid
• tir: udarac, pucanj, hitac
• tira: tjera
• tirada: odjendnom izručena količina
• tirada: paljba
• tirat: tjerati
• tišljar: stolar, drvodjelac
• toporišće: drška, držalo
• torkul: ručna preša za grožđe
• torkula: vrsta masline
• tornakamin: zavjesa na napi, ukras
• tornica: okruglo ili četvrtasto udubljenje u kući u kojem je smješteno ognjište
• tošar: radnik u uljari
• tovar: magarac
• tovor: količina
• trabakul: teretno, obalni jedrenjak s dva jarbola
• tradit: iznevjeriti
• tramontana: vrsta vjetra, sjeverac
• trapan: bušilica
• trapula: zamka
• traškuran: zanemaren
• traškuranca: nemarnost
• traversa: pregača
• treba: potrebno je
• trefit: sresti
• trenini: rugančići
• treska: pljuska
• treviti: pogoditi, udariti, sresti, naići na nekoga, naletiti
• trgatva: berba grožđa
• trieštinka: vrsta harmonike
• trinketina: ljetnjača u pomorstvu
• trliš: radno odjelo
• trliš: radno odijelo
• trubilo: blesav, glupan
• trubna: usna
• trudan: umoran
• trudna: umorna
• trumbeta: truba
• trupit: udariti
• tubo: cijev
• tuje: tuđe
• tuji: tuđi
• tunbin: rupa ispod ceste
• turan: zvonik
• turkinja: kukuruz
• tuži: žali

U

• udičarenje: ribolov povrazom (udicom)
• uganjat: pogađati
• ugjedat: ugledati
• ugnjen: ugljen, žar, žeravica
• uharica: drvena posuda s jednom drškom
• uje: ulje
• ujeni: uljeni
• uličina: odsječene maslinove grane
• ulika: maslina
• umejak: veće, neravno, suhozidom ograđeno zemljište za ispašu ovaca i koza
• umidanca: vlaga
• umret: umrijeti, preminuti
• un: on
• unput: onda, onomad
• ura: sat
• ustal: ostalo
• usten: u ustima
• ušćap: uštap, pun mjesec
• uška: učka
• utornjak: alatka kojom se prave utori na bačvama
• uzal: čvor
• uzlanka: lako stegnuti čvor, na cipelama
• užanca: običaj
• užanci: običaji
• užat: običavati
• užetar: čovjek koji radi s užetom

V

• va: u
• va se: u sebe
• va tele: u tijelu
• vadit: učiti
• vagoncini: vagončići
• vajat se: valjati-dobro
• vajer: uvis
• valda: valjda
• valiža: kufer,kovčeg
• vamo: ovamo
• vapil: vikao
• vapit: vikati
• vapor: putnički brod
• variti: kuhati
• vas: sav
• vavek: uvijek
• Vazam: Uskrs
• vazanj: uskrs
• vejar: prostorija u koju se sprema suho lišće za staju
• veje: lišće
• veli: velik
• velo: veliko
• vengo: nego
• vesel: veseo
• vešta: haljina
• veštid: odijelo
• vetar: vjetar
• vetura: automobil
• via roma: Rimska ulica,za vrijeme Italije
• vida: vijak
• videt: vidjeti
• vidrijol: modra galica
• vijaj: putovanje
• vijolica: ljubičica
• vikleri: uvijači za kosu
• vilan: seljak
• vinć: vitlo
• viš: vidiš
• višta: vidik
• vitrina: stakljeni kuhinjski ormar u kojem se predmeti drže bilo radi dostupnosti, bilo radi ukrasa
• vlah: pripadnik rumunjske manjine u Istri
• vlasi: kosa
• vlih: malo prije
• vnuk: unuk
• vnuki: unuci
• voja: volja
• volet: voljeti
• voli: volovi
• vrajža: vražja
• vranić: vragolan,vražić
• vratnica: prozorski kapac,škura,rebrenica
• vrčina: noćna posuda
• vredan: vrijedan
• vret: kuhati,kipiti
• vrh: vršić
• vrime: vrijeme
• vritnjak: udarac nogom
• vrnut se: doći opet
• vrnjevat se: vraćati se,vratiti se
• vrtet: okretati,vrtjeti
• vruja: vrulja,podmorski izvor slatke vode

Z

• zač: zašto
• zajno: zajedno, skupa, u društvu
• zapačan: zaokupljen
• zdolun: prema dolje
• zet: uzeti
• zgorun: prema gore
• zgubit: izgubiti
• zibat: ljuljati
• zijat: vikati
• znet: izvaditi
• zrcalo: ogledalo
• zvental: izmislio
• zvizda: zvijezda
• Zaba: (zaba) žaba.
• Zac: (zak) zvuk rezanja nožem.
• Zaia: (zaja) velika količina ljudi ili stvari.
• Zaleti: Pogače od brašna, suhih grožđica i šećera, prodane tople, uglavnom u zimskom i jesenskom razdoblju.
• Zalevalnic': (zalevalnik) kanta za zalijevanje, od hr. riječi "zalijevanje".
• Zanca: (zanka) lijeva ruka.
• Zancar: (zankar) biti nekorektan prema nekome, podapeti nogu (tj. učiniti gambetu), namjestiti nekome.
• Zancheta: (zanketa) Gambeta.
• Zanchin: (zankin) lijevoruk.
• Zandago: (zankado) savijeno (uglavnom riječ koristena u kontekstu barjaka, jarbola i sl.)
• Zanzarela: (zanzarela) stracciatella, odnosno polutekuće tijesto od jaja, brašna, mlijeka i sira za juhu.
• Zapafiori: (capafjori) velika stopala, osoba s velikim stopalima. Doslovni prijevod znači "gazi cvijeće".
• Zapar: (capar) kopati s motikom.
• Zarlatan: lajavac.
• Zarlatanada: (carlatanada) šarlatanstvo.
• Zarlatanarse: (carlatanarse) izigravati, u narodnom jeziku "muljati".
• Zarlazan: (carlatan) šarlatan.
• Zarostano: (zarostano) zaprška. Od hr. riječi "žar".
• Zata: (cata) životinjska šapa.
• Zeriesa: (cerijeza) trešnja.
• Zinoci: (zinoći) koljena.
• Zito: (zito) šutljiv.
• Zvirchi (ili ozvirchi): (cvirki) imenica muškoga roda, u množini, naziv za čvarke ili dijelove više ili manje masne svinjetine, dugo kuhane s mirodijama. Prije uporabe ulja, mast je bila omiljena u domaćoj proizvodnji, a dobivala se iz svinjskoga sala. Ostaci su se nazivali "zvirchi", ili hrvatski "čvarak", u množini "čvarci", a u dijalektalnom obliku "ocvirak" ili, u množini, "ocvirki".

Ž

• žajica: bodljikava kestenova košuljica
• žal: žao
• žbaljala: pogriješila
• žbica: dio grane
• žbice: tanke grančice
• žbokat: žbukati
• žejna: žedna
• železnica: željeznica
• železo: željezo
• ženska: žena
• žep: džep
• žerava: žar, izgorjeli pregrijani komadi drveta koji se koriste samo za toplinu i održavanje ognja
• žeš: kreda
• žilavica: sadnica
• žimeć: zatvorenih očiju
• živa voda: vodovod
• živjenje: život, življenje
• žlajf: dio zaprežnih kola
• žlebac: crijep
• žlitat: sanjkati
• žmi: žmiriti
• žmuj: čaša
• žmulj: čaša
• žnjut: peteljka (voća)
• žoki: ručni mlin za mljenje žita
• žoki: opanci
• žufko: gorko
• žuji: žuljevi
• žukva: vrsta vrbe koja se uzgaja u Primorju, a njene mladice koriste se za vezanje vinove loze
• žurnada: dnevnica
• žvejarin: ura, budilica
• žvelt: brz, hitar
• žvelto: brzo
• žveljarin: sat