Riječka 300 tonska KRUPPOVA dizalica najveća je brodograđevna dizalica u Hrvatskoj ! Dizalica predstavlja vizualni simbol riječke brodograđevne industrije i grada Rijeke !
Lokalpatrioti Rijeka, prvi je sakupio na jednom mjestu preko stotinjak riječi, izraza koje se koriste u riječkom brodogradilištu 3.maj i tako ih sačuvao od zaborava. Od tehničkih izraza pa da opisa pojedinih lokacija unutar samog brodogradilišta. Velik dio riječi uopće nema u rječniku hrvatskog jezika, niti se mogu naći pretragom na internetu. Riječko brodogradilište nastalo je davne 1892. godine a današnji naziv “3.maj” dobiva 1948. kao spomen na oslobođenje Rijeke. Ovo je u čast svim radnicima koji su radili u njemu i dali svoj doprinos.
RJEČNIK BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ
Riječi koje se koriste u brodogradilištu 3 .maj. Htio ili ne htio radnik ih mora znati, ako želi raditi. Svako radno mjesto ima svoje područje djelovanja, tako radnik može da se uopće ne susreće s tim riječim (stvarima) ako mu to nije u opisu posla. Npr. varioc (zavarivač) koristi svoje alate, skelar, traser svoje itd…
Porijeklo riječi je pretežno mix talijanskog i našeg domaćeg jezika a moguće je da su neki izrazi evoluirali : )
3.maj – u spomen na oslobođenje Rijeke, 3. svibnja 1948., tri godine nakon oslobođenja, brodogradilište mijenja ime iz ˝Kvarnersko brodogradilište˝ u današnji naziv “3. maj˝ ( “Il cantiere “Tre maggio”tal.) .
Armadura/armatura – skela
bala – oznaka nadvođa.
boketon – spoj cijevi.
braga – (tal.) ispravan opis bi bio da su to štropovi koji se rabe pri prekrcaju tereta u luci, izrađeni od konopa ili lanaca. Neki u brodogradilištu koriste riječ braga kao spojnice na skelama, što je krivo. Javlja se i braga (cjevarska) – nosač cjevovoda .
bragada – teret spreman za transport dizalicom.
butada (cjevarska) – cijev savijena pod kutem do pravog kuta,npr 30 stupnjeva.
capa – kad se na sekciji radi ograda, capa je neizostavni dio, ona se prikači za sekciju, koja onda drži ogradu.
cok – hrastovina cca 300X300X500 mm.
colarica – daska od 32mm.
dizna (ili diza) – sapnica/kraj na aparatu za autogeno rezanje/zavarivanje.
džamija – sekcija krme s petom kormila. Naziv je zbog specifičnog oblika koji podsjeća na džamiju.
elektroda – elektroda služi za zavarivanje.
flekanje – premazivanje bojom manjih površina koje se nije moglo premazati redovitim postupkom.
gafa – pomoćna naprava u montaži.
gambet – škopac.
grua – dizalica.
hermeto – hermeto je spoj cijevi.
imberlan – uvijen,nije ravan,van centralne linije.
jaca – drvena (hrastova) podloga cca 50X300X500 mm.
jarmić – izgleda kao slovo u,na oba kraja ima navoj za maticu i ide u kombinaciji sa bragom radi držanja cijevi.
kanel -brener (autogeni aparat) se sastoji od drške i rezača.U slučaju autogenog zavarivanja,rezač se zamjenjuje kanelom (koji ima diznu sa jednom rupom,za razliku od dizne za rezanje,koja ima odvojeno prolaz za kisik i acetilen).
karega – potklada (čelična i betonska).
kaštel – nadgradnja na pramcu broda. Dakle, oplata i paluba kaštela zatvaraju određeni prostor koji zovemo kaštel.
kasun – sanduk za alat.
kavalet -nosač određenog tereta (kavalet cijevi) . Kavalet osim što služi kao spremište za materijal, može služiti i za visoke radove npr. u nekoj prostoriji. Drugačijeg je izgleda, stave se na vrh tavaloni na koje se popne da bi dosegnuli nešto što ne možemo sa svojom visinom. Obično služe za neke brzinske radove flekanje, skidanje uški, brušenje itd.. Najčešće je visine 120 cm ili 80 cm ali mogu biti i improvizirane prema situaciji.
kavalina – nosač viseće skele. Za kavalinu se koriste ključevi 30 i 32. Postoje lijeve i desne kavaline.
ključ – nema veze s ključevima, bravama : ) nego sa ključevima za odvijanje i zavijanje vijaka. Npr za spojnice ključ 21/22mm.
kunj – klin.
Layerove skele – Layher skela je metalna skela koja je zamijenila konvencionalnu tehniku skele (drvene tavalone). Brža je izrada skele. 1945. firmu Layer osnovao je Wilhelm Layher iz mjesta Eibensbach (Njemačka).
lula – dvije cijevi sa spojnicama koje tvore oblik lule (skela).
maina– spusti.
maniga – gumeno crijevo.
mašina ili makina– je stroj. Prostor u kojem je smješten stroj, zovemo strojarnica.
maškareta – komad lima kojim se zatvara prolaz uzdužnjaka na nepropusnim pregradama.
musiranje – (smus) još ga znaju zvati mus, skošenje, faza,šega… priprema/brušenje kraja cijevi pod određenim kutom za zavarivanje (V šav).
nadgrađe – je sve iznad glavne palube. Nadogradnja iznad glavne palube može biti: kaštel, kasar, razne palubne kućice te nadgrađe.
odbragat – odvezati teret s dizalice.
OP-otvorena radna lista.U zadnje vrijeme toga nema, ali prije, kada bi se potrošili svi sati za određeni posao, otvarala bi se nova radna lista za vođenje sati.
pajalica – mala metlica . Koriste je čistači pa i zavarivači. Neki dijelovi broda moraju biti čisti , bez vidljive prašine.
pajol – (tal.) podnica na dnu barke ili broda (riječ se koristi i u čakavaskom govoru).
pajola – (tal.) podnica na brodu. U skelogradnji , kod Layher -ovih skela to se zove podnica s otvorom.
parang – lančana dizalica.
pašaman – cijevi ima raznih , pa pašaman dobro dođe kao naziv za cijevi za skele. Npr. okružit pašamanima skelu da radnici ne bi pali sa skele. Rukohvat.
piket – čekić/batić koji se koristi za skidanje šljake kod varenja.
pinca – kliješta koja se koriste prilikom zavarivanja.
podloška – šajba češće korišten pojam. Podloška može biti ravna i elastična. Ovu drugu zovu još i groverica.
pretis – gornja cijev koja pritišće tavalone da ne bi iskočili , kad radnici hodaju po njima.
pumpin – hidraulična dizalica.
punta ferma – čvrsta točka.
puntirati – mjestimice zavariti.
radaca – služi za čišćenje poda.
rašketa – strugač (najčešće se koristi nakon porinuća za skidanje bazne i klizne masti sa saonika. Metalna kvadrata lopatica cca 15X15 cm s metalnom drškom dužine cca 1m).
reperi – fiksne točke na navozu.
sajla – čelično uže.
saonice – nosivi elementi na kojima brod leži prilikom porinuća.
saonik – staza od metalnih elemenata sa pokrovom od hrastovine po kojoj se vrši porinuće broda u more.
spojnica – (žabica) je ono što spaja skelu i u ex yu vrijeme se tako govorilo. Neki zovu to i braga.
skeleđija – šaljiv naziv za skelara.
škontar – stoper .
škovet – zakrpa (lim manjih dimenzija koji se koristi za krpanje većeg lima koji je iz raznih razloga škovetiran).
škureta – daska od 10mm
škvara – butada – (cjevarska) – pravi kut, kombinacija navedenog.
špena– metalna piljevina. Ako vam upadne u oku teško ju je izvaditi a boli i živcira za iskočit iz kože.
špinot – klin.
štiva – brodsko skladište.
štukat – naštukaj cijev, štukanje se često koristi . Npr. kad cijev treba produžiti, stave se klinovi.
t(v)rdo – mjesto gdje su spojeni lim i pojačanje (obično profil).
tavalaca – npr. podest koji rade skelari.
tavalon – daska, ima ih različith dužina koje se koriste u brodogradnji. Može biti i metalna.
tirant – stezalica.
tondin – okrugla čelična šipka.
transporter – vozilo za prijevoz sekcija s jednog mjesta na drugo. Marka vozila je Commeteo.
var – nikad ne vari bez zaštitne opreme (naočala) i ne gledaj u to, jer bi mogao lako dobiti crvenilo u očima , bolove kao da imate pijesak u očima.
vida – vijak.
vira– diži.
zabragat – zavezati teret za dizanje dizalicom.
Zmaj – šaljivi naziv za 3.maj. Zbog brojke 3, koja je ćirilično slovo Z.
TRASER NA BRODU
batić- čekić.
bjaka – kreda u obliku grumena.
bulin – točkalo.
kordela – mjerna traka dugačka obično 50 m.
libela – mjerni instrument za određivanje horizontalne ili vertikalne ravnine.
linija- tanak dugačak konop.
metar – mjerna traka u kutijici obično dugačka 2 metra.
pinelić – maleni kist.
pitura – boja za označavanje.
pjera romana – kamena kreda (kamen rimski u slobodnom prijevodu).
pjombo – visak.
rokel – naprava s utorom oko kojeg se namata špag.
šaguma – šablona.
škvara cota – kako se brod gradi pod određenim nagibom u odnosu na horizontalu to se od drva napravi šablona dugačka cca 1 metar pod tim nagibom kako bi se mogla koristiti libela u uzdužnoj ravnini. Jedan kraj je kraći, od tuda i naziv cota-šepav.
LOKACIJE
Autobus – lokacija u prizemlju kod navoza I. Obično služi kao sastajalište radnika.
Banja šugo – teren uz samo more.
Cerovica – radna površina nazvana po istoimenom obližnjem izvoru koji se nalazi tik uz njega .
Dolina Gladi – kolokvijalni naziv za 3.Maj.
Južna obala – područje lukobrana.
Krško – platforma gdje se iskrcavala oprema (kotlovi) za NE Krško. Bivši 3. navoz, uz južnu stazu tristotonske dizalice. Kada se je 3.navoz srušio,jedan dio mora se nasuo i sredio u operativno područje.
navoz– kosa površina uz obalu na kojoj se gradi brod.
previjalište – liječnička služba u brodogradilištu, radno vrijeme od 7 do 14 , nedjeljom i praznikom ne rade. Nalazi se pokraj kioska 2 .
Raspored – mjesto na kojem se okupljaju radnici ( ujutro prije početka posla, nakon marende i poslije zavšetka radnog dana) .
Šator– fiksna radna površina pod krovom. Nalazi se uz tvornicu “Motori i dizalice” .
ulazi u 3.MAJ – zapadni ulaz, sjeverni ulaz ,istočni izlaz .
vatrogasna postaja – ako negdje bukne požar, brodogradilište ima spremne svoje vatrogasce. Nalazi se pokraj kioska 2 .
PIĆE I HRANA
daskovača/tavalonovača – žestoko piće koje se kupuje u brodogradilištu.
đonovača – rakija od starih cipela.
kiosk 1 i 2 – unutar brodogradilišta 2 su takva objekta, gdje možete kupit hranu i piće.
Neki od proizvoda:
– kava, čaj 5kn
– burek 10 kn
– kremšnita velika – 9kn vodi se pod kolač kremasti
– mlijeko 0,5l – 4,5 kn
– kvarat kruha – u 3.maju to je 1/3 kruha
– salama
marenda – gablec , užina (jako važan svakodnevni događaj).
restoran – menza u 3.maju gdje možete pojesti topli obrok. Na meniju su obično 4 jela.
samouslužni automati – aparati za tople napitke (kava , čaj , čokolada ). Raspoređeni su na više lokacija unutar brodogradilišta. Cijena pića je 2 i 3 kn.
Od izrade broda do porinuća postoje sljedeća zanimanja:
autogeni rezač,
bojadisari,
bragador,
brodomonter,
brodotesar,
brodotesar porinuća,
brusač,
cjevari,
čistač,
dizaličar,
dizaličari,
električari,
mehaničari,
mornari,
prateće službe /tehnolozi, mormirci, lansirci dok. i mat. planeri, kontrolori,
ravnač,
ronilac,
skelar,
šef navoza,
šef objekta,
transportni radnik,
traser,
vatrogasci (važan faktor sigurnosti kod radova),
zavarivač,
žljebač
brigada – skupina radnika.
brigadir– voditelj brigade.
kapo – šef.
Uspomena za 25. godina neprekidnog rada !!!
Čini mi se od 1965. kad je i spomenik napravljen. Spomenik je rad kipara Vinka Matkovića, koji je i Spomenik oslobođenja na Delti izradio.
Inače u žargonu ovaj kipić smo zvali Kvisko, prema onodobnom popularnom kvizu Kviskoteka.
Kvisko – popularni naziv za statuu brodograditelja koja se dodjeljivala radnicima za neprekinutih 25 godina rada u 3. maju. Statue su se dodjeljivale povodom 3. svibnja, Dana oslobođenja Rijeke, a uz statuu dobila se i novčana nagrada, obično u iznosu jedne prosječne plaće.
Ako mislite da je neki izraz kriv, traži stručno objašnjenje, slobodno ga ispravite, nadopunite ili dodajte nove izraze na email kontakt ili FB inbox .
HVALA !28.02.2015.
Nadopunjeno 28.06.2025.

















