Lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju ili Trst. Rijeka zasad ne mari previše za takve stvari.
Na području grada Rijeke do nedavno nije čak postojao mareograf koji bi registrirao morske razi.

Rijeka je tek od 2021. dobila mareograf odnosno Hrvatski hidrografski institut – Split a plutaču o kojoj smo pisali, preko 100 000 Riječana još uvijek čeka. Najveći su gradovi Jadranske obale Bari, Venecija, *Ravenna, Trst, Rijeka i Split.
* 652.89 km² Ravenna je druga najveća komuna prema površini u Italiji. Broj stanovnika siguno nije u razmjeru točne slike broja stanovnika samog mjesta jer npr. Rijeka ima samo 44km² i realno pokazuje  obrise samog grada.

Poplavljena riječka riva i tržnica

Dr. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja se bavi istraživanjem fizikalnih stanja Jadrana, izvijestila je da je srednja razina Jadranskog mora u posljednjih 30 godina povećana 10 centimetara, a do 2100. godine mogla bi porasti za 70 centimetara.Kad imate veću raznu mora i kad nastupe ciklonalni poremećaji i kad jugo otpuše more, voda će prodrijeti na obalu.

Mareograf mareografske postaje Bakar.
Na mareografskoj postaji u Bakru danas je zabilježen vodostaj koji za 107 centimetara premašuje srednju morsku razinu, što je jedan od najvećih vodostaja zabilježenih od 1929. kada je utemeljena postaja u Bakru, izvijestili su s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. 127 cm je rekord bakarske postaje ( 29.10.2018.) . Jeste li znali ? Razina mora u Bakarskom zaljevu od 1956. do 2020. godine podignula se za više od osam centimetara odnosno 1,3 milimetra godišnje.

A Rijeka iz dostupnih podataka vodostaja koje smo našli, danas je bila na 133 cm. Izvor

Venecija 150 cm a Trst na 169 cm . Izvor

Kad se izlije more u Trstu izlije se i u Rijeci. “Aqua alta ili visoko more je prirodna pojava koja će s klimatskim promjenama poprimati sve ekstremnije oblike. Ovakvu fotografiju sličnu riječku iz doba AU nismo još zabilježili. Nije da ju nema, čekamo ju. Možda su stanovnici svoje uspomene, odnijeli samo daleko.
1898. Trst – ovo nije naravno električni tramvaj kojeg je Rijeka dobila prije Trsta nego omnibus.

27.10.2023. Stanovnici Trsta imaju obavijest za dolazak plime.

Rekord sjevernog Jadrana
Na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak 22.11.2022. u 9,40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

Vremenski niz mareografskih podataka:

BAKAR – od 1929. g.
SPLIT luka – od 1947. g.
DUBROVNIK – od 1954. g.
ROVINJ – od 1955. g.

Na lokaciji Grada Rijeke dugo nije postojao mareograf koji bi registrirao oscilacija mora. Stoga se za dugoročnu prognozu koristilo podacima mjerenja s drugih stanica. Na temelju mjerenja s
mareografskih stanica Kopar, Rovinj, Bakar, Split i Dubrovnik .

VRLO VAŽNI PODACI
No meteorološka mjerenja u Rijeci imaju puno dužu povijest, barem do 1868. godine kada je Bečka akademija znanosti u ovom gradu osnovala meteorološku stanicu. Meteorološka je stanica djelovala u sklopu Mornaričke akademije, a njezin prvi voditelj bio je prof. Emil Stahlberger, ujedno prvi akademski profesor fizike u Rijeci. U sklopu meteorološke stanice instaliran je 1869. i mareograf te je prof. Stahlberger 1874., na osnovi trogodišnjih rezultata mjerenja, objavio knjigu o plimi i oseki u Riječkom zaljevu (Ueber die Ebbe und Flut in der Rhede von Fiume). Nakon njegove smrti, voditelj meteorološke stanice postao je već dobro znani prof. Peter Salcher koji 1884. objavljuje knjigu o klimi u Rijeci i Opatiji (Das Klima von Fiume und Abbazia). U toj je knjizi, i na danas važeći način, obradio i interpretirao meteorološke podatke koji mogu poslužiti za usporedbu današnjih vrijednosti u svrhu
praćenja promjene/varijacije klime.

Rezulati istraživanja ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora. Rijeka je najranjiviji grad u našem kraju.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

1.) Grad Rijeka s 43,6 % obale veoma visoke i visoke ranjivosti, najugroženija je
jedinica s obzirom na ostale jedinice lokalne samouprave Županije. Prema
namjeni, najugroženiji prostor čini izgrađeni dio izdvojenoga građevinskog
područja izvan naselja (29,3 %

2.) Grad Opatija, nakon Grada Rijeke, ima najveću ugroženost obale u Župani-
ji, gdje je čak 37 % obale veoma visoko i visoko ranjivo. Prema namjeni,
najugroženiji prostor čini izgrađeni dio građevinskog područja naselja s
udjelom od visokih 31 % ukupne obalne duljine Opatije.

3.) Općina Lopar ima izrazito visoku ugroženost obale gdje je čak 19,3 % uku-
pne obale veoma visoko i visoko ranjivo. Prema namjeni, najugroženiji je
prostor negradivo područje izvan građevinskog područja (12,8 %).

Izrađivači dokumenta Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije
zbog podizanja razine mora.
Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

Obišli smo dan poslije riječki mareograf na počeku Riječkog lukobrana i još uvijek poplavljeno područje velike place. Građani Rijeke su ljuti što gradska uprava ništa ne radi po pitanju izlijevanja mora na riječku obalu.   28.10.2023.

RIJEČKI MAREOGRAF
Naše su rive građene prije više od stotinu godina, kada se o tome nije vodilo računa. Vidi se razlika visine Riječkog lukobrana i gata Karoline.

Velika placa je i dan poslije bila poplavljena.