Bolesti uzrokovanih azbestom sve je više, prvenstveno u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, rekao je davne 2013. , Paolo Tomatis, predsjednik organizacije European Asbestos Risks Association, međunarodne udruge sa sjedištem u Trstu.
Do vrhunca pobolijevanja dolazi nekoliko desetljeća nakon službene zabrane uporabe azbesta, pokazuju javnozdravstveni statistički podaci iz europskih zemalja, u kojima se azbest koristio slično kao i kod nas – najviše u građevini i brodogradnji.
U Italiji je azbest zabranjen 1992. godine i ta zemlja sada bilježi snažni porast pobolijevanja. Takva je zabrana u Hrvatskoj donesena 2005. godine, pa se procjenjuje da će deseci tisuća naših građana oboljeti između 2020. i 2030. godine.
Posebno zabrinjava nemarni odnos Republike Hrvatske prema odlaganju nezbrinutog azbesta u okolišu. Još uvijek nisu ni locirana, a kamoli sanirana sva industrijska žarišta, poput deponija brodogradilišta, a olako se prelazi i preko ogromnih količina azbesta na krovovima.
Azbest je prirodni vlaknasti mineral koji je izuzetno čvrst, otporan na toplinu i kiselinu te s izvrsnim izolacijskim svojstvima. Godinama se koristio u proizvodnji toplinske i električne izolacije te za izradu vatrogasne odjeće i obuće. Međutim, zbog svoje je kancerogenosti zabranjen u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj. Duža izloženost udisanju azbestnih vlakana dovodi do ozbiljnih oboljenja poput raka pluća i azbestoze.
Danas većina krovova po Rijeci i okolici sadrži azbest. Osim što je opasan, izrazito nagrađuju i izgled našeg grada. Koliko i u kojoj mjeri, azbest štetan da nam ugrozi zdravlje, trebala bi nam struka više reći.
ZANIMLJIVE ČINJENICE
-Jedan metar četvorni azbestnog otpada teži oko 15 kilograma.
-U Rijeci Škurinje i Drenova uglavnom imaju azbestna krovišta, a Vežica azbestne fasade. Prema dobivenim podacima od 2002. do 2009. godine u Hrvatskoj su umrle 443 osobe zbog azbestoze i mezotelioma, a najviša stopa smrtnosti zabilježena je upravo u Primorsko-goranskoj županiji – 3.81 osoba na 100.000 osoba.
-od azbesta je, odnosno azebstoze, u 2011. godini bilo 168 novo oboljelih, a najviša stopa smrtnosti kao što smo rekli zabilježena je u Primorsko-goranskoj županiji – 3,82 osoba na 100.000 stanovnika.
-Rizik od razvoja bolesti je broj vlakana koji se udahne te se bolest ne razvija odmah, nego su posljedice vidljive nakon nekoliko godina izloženosti azbestom.
– Azbest je grupa minerala (silikata) koji izgledaju poput tankih vlakana. Riječ azbest potječe iz grčkog jezika, a znači negasivo ili neuništivo. Ova vlakna su sitna i mogu se vidjeti samo mikroskopom. Ukoliko se azbestna vlakna nađu u zraku, mogu se udahnuti i ući u pluća, te pri dugotrajnom izlaganju izazvati rak pluća i druge plućne bolesti.
– Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Pleura je ovojnica koja obavija pluća. Azbestoza je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do nastanka ožiljaka u plućnom tkivu i posljedičnom smanjenju plućne funkcije. Prema istraživanjima, potrebno je 15-40 godina izloženosti azbestnim vlaknima u zraku (koncentracije 0,125-30 vlakana/mL) da bi se razvile ove bolesti. Izvor : Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
2019. PGŽ 29 novooboljelih a Dubrovačka -neretvanska 28, tu je i Splitska županija sa 15 osoba. Najviše profesionalnih bolesti kod radnika izloženih azbestu je bilo kod radnika koji su bili izloženi između 21-30 godina rada u štetnim radnim uvjetima.
Raspodjela prispjelih Prijava o profesionalnoj bolesti izazvanih azbestom u 2023. godini prema županijama
2023. PGŽ i dalje ima najveći broj oboljelih od azbestoze u Hrvatskoj ! Covid je nešto smanjio broj oboljelih.
I apsolutno ništa se ne radi po tom pitanju, što se vidi i u ovom članku !!!
Ozbiljan je to problem i danas a ljudi to i dalje neozbiljno shvaćaju. Ne samo za Riječane nego i Split, Splitsko -Dalmatinsku županiju (općina Solin – tvornica Salonit), Dubrovačku županiju nego i za cijelu Hrvatsku. Azbestoza je uz oštećenje sluha prva ili druga najčešća profesionalna bolest u Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija je uz naš kraj, godinama imala najviše slučaja azbestoze. Jedne male Ploče ubijale su svoje građane. Tamo je od 1954. bila smještena tvornica Azbesta (Plobest) pa sve do 2005. I danas 20 godina poslije na vrhu su po smrtnosti.
S obzirom da građani i dalje vjeruju u 2025. da azbest nije štetan, što je rezultat niske informiranosti građana ali i gradske uprave koje ništa ne radi po tom pitanju edukacije. Prema azbestu građevinske firme ponašaju kao da nije štetan. Nedavni primjer su azbestne ploče s krova koje su rezali na novom improviziranom parkiralištu koji su nazvali Srednja Delta , usitnjeno i razbacano bura je to nosila okolo danima. Mi smo prijavili taj slučaj državnom inspektoratu jer se je bez ikakvog nadzora i zaštite, odlagalo tamo razmrvljeno.
ZA RIJEKU I KVARNER BEZ AZBESTA
2011. Lokacija Brajda, tik uz kuću Celligoi.
2011. Lokacija Brajda, tik uz kuću Celligoi.
2013. Zgrade u sklopu tržnica Brajda, paviljon izgrađen 1896. (secesija)
2014. Salonitni dimnjaci , vrlo čest motiv na riječkim krovovima.
2014. Salonitni dimnjaci , vrlo čest motiv na riječkim krovovima.
2014. Ovako se odvoze razbijeni ostaci salonitnog krova !
12.12.2014.
NEBODER ANDRIJE PERUČA
2014. Slučaj nebodera na Vežici.
PODVEŽICA OBNOVA NEBODERA IZAZVALA REAKCIJE SUSJEDA
Azbestna prašina posijala strah u Ulici Ede Starca
Ima te prašine i dijelova fasade po cijeloj našoj ulici, na autima, po krovovima – žale se građani u čijem se susjedstvu, s nebodera u Ulici Andrije Peruča 2A, uklanja jumpet fasada u kojoj se nalazi i azbest.
Ljiljana HLAČA
Datum objave: 16.12.2014
Građani iz Ulice Ede Starca na kućnim brojevima 10, 12, 14 i 16 posljednih nekoliko tjedana uznemireni su zbog prašine odnosno dijelova »otučene« fasade koja pada s obližnjeg nebodera koji je u postupku sanacije. Riječ je o objektu u Ulici Andrije Peruča 2a na Podvežici. Razlog bojazni leži u činjenici što je riječ o jumpet fasadi, popularnom materijalu iz sredine prošlog stoljeća, u kojoj se uz stale materijale nalazi i omraženi azbest.
– Ima te prašine i dijelova fasade svugdje po cijeloj našoj ulici, pa na autima, po krovovima, frca to svuda oko naših kuća. Ne znam je li to otrovno ili nije? Je li kancerogeno ili ne? Nitko nam ništa ne govori, nitko ništa ne zna. Strah me je i prozore otvoriti te prozračiti sobe, ukazuje na problem jedan stanar.
Kaže nam da je kontaktirao Ministarstvo graditeljstva ali bez rezultata te komunalce. Komunalni redar je izašao na teren i obećao da će ulicu počistiti »Čistoća«. No to se nije dogodilo.
– Ono što sam ja sam počistio, sada držim u vrećama jer me je strah to baciti u posudu gdje se baca komunalno smeće. A možda će netko doći i uzeti taj materijal. Dalje, veliko je pitanje tko će meni očistiti moj krov koji je krcat tih dijelova, ističe naš sugovornik koji je želio ostati anoniman. Njemu nije jasna ta inertnost nadležnih službi te nezainteresiranost za ovakve probleme. Neboder u Ulici Andrije Peruča 2a obnavlja se već mjesec dana, a kako saznajemo od izvođača radova Danijela Jukića iz tvrtke Jukić – Dam, razloga za strah nema.
– Ako treba ja ću doći na gradilište i pojesti komad te otučene fasade. Ako azbesta ima u jumpet fasadi onda je to nekih jedan do dva posto, no on je uglavnom vezan za ostale materijale. Uglavnom da je to opasno, mi kao tvrtka ne bismo ni dobili dozvolu za taj rad, rekao nam je Jukić, dodavši da primjedbe građana na tu temu dolaze i danima kada se na gradilištu ništa ne radi. Ističe da je većina smeća što je pala s nebodera počišćena.
– Još ćemo dva dana štemati južni dio objekta a onda se selimo na druge dijelove građevine. Ostalo nam je za »otući« još dvije strane nebodera, otkriva Jukić. Od njega saznajemo da je prošli tjedan poslao zahtjev upravitelju zgrade, a to je Rijeka stan, i stanarima, da se objekt obloži posebnom termo sakupljajućom folijom, kako ne bi dalje prašilo. Još čeka odgovor. No, to bi cijeli projekt sanacije poskupilo za cca 80.000 kuna. Obnova fasade nebodera trebala bi biti gotova za otprilike tri mjeseca, investicija je »teška« 2,2 milijuna kuna, a objekt se oblaže kamenom vunom debelom čak 14 centimetara.
Dojavu građana zaprimio je i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a koji je uputio građane da kontaktiraju nadležnu inspekciju zaštite okoliša.
– Ukoliko bi se radilo o azbestu kao sastojku prašine na koju se građani žale, onda bi to predstavljalo opasnost po zdravlje ljudi u slučaju udisanja odnosno dugotrajnog udisanja manjih količina ili kraćeg udisanja većih količina, rekao nam je Dobrica Rončević iz Nastavnog zavoda. Azbest je štetan samo kada se udiše, stoga se može jesti, dirati i piti. Trajan je i nerazgradiv materijal. Stoga treba izbjegavati prašinu, a radnici bi trebali nositi maske, ističe Rončević.
Inspekcija zaštite okoliša bila na terenu
Iz neslužbenih izvora saznajemo da je inspekcija zaštite okoliša bila na terenu, poslikali su situaciju i predmet je u daljnjoj obradi. Ono što u ovom slučaju inspekcija može učiniti jest naložiti izvođaču dodatnu zaštitu gradilišta. Prema nekim informacijama, opasnost od takvih fasada nije samo kada se one obnavljaju već i kada su oštećene. Vjetar raznosi opasne čestice. A ne treba osobito spominjati da je cijela Vežica obložena jumpet fasadama…
Novi list
14.04.2024. Prijavili smo Državnom inspektoratu slučaj parkirališta “Srednja Delta” gdje je razmrvljeni azbest danima raznosio vjetar a radnici bez zaštite to čistili
Može li sitnije ? Nije azbest koji miruje na krovu toliko opasan. Opasan je kad ga skidate s krova i bacate dole. Prilikom razbijanja azbestnih ploča stvara se oblak azbestne prašine koja se širi uokolo. Ta prašina je opasna!
23.04.2025 su to počistili. Evo i kako.
Prilikom razbijanja azbestnih ploča stvara se oblak azbestne prašine koja se širi uokolo. Ta prašina je opasna! Upravo se to dogodilo na novom parkiralištu Srednja Delta. Doslovno su ga usitnili i takav danima pustili da vjetar raznosi okolo. Kasnije su došli radnici bez ikakve zaštite s metlama da to počiste.
Sve slike su visokoj rezoluciji. Podesite vaš mobilni preglednik.
I prijavite nam nove slučaje nepravilnog rukovanja i odlaganja azbesta.
