Viškovo je danas imalo najlošiji zrak u Hrvatskoj.
Mjerna stanica za kvalitetu zraka u naselju Marčelji, općine Viškovo u 10 sati zabilježila je visoke razine zagađenja zraka koja je bila štetna za ljude.
Najveći problem za ljudsko zdravlje predstavljaju čestice PM₂,₅ (lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5μm), najsitnije i najopasnije među onečišćivačima zraka jer mogu prodrijeti duboko u pluća pa čak i krvotok. Upravo su one bile u CRVENOM, iznad dopuštenih vrijednosti.
Mjerne stanice koje mjere kvalitetu zraka označile su odlagalište otpada Marišćina na Viškovu kao jedno od najzagađenija mjesta ne samo u Hrvatskoj nego u Europi po pitanju kvalitete zraka. Majstori najzagađenijeg zraka su danas bili ipak Srbi i područje Srbije.
Da li je novo odlagalište otpada na Marišćini jedna velika prijevara? I dalje se sav odpad Rijeke i našeg kraja zakopava i gomila u zemlju. Od recikliranja ni R na njihovim stranicama ni o novim tehnologijama u 21 stoljeću.
Kvalitetu zraku u Republici Hrvatskoj, možete pratit i ovdje, na stranicama Ministarstva zaštite okoliša.
OBIŠLI SMO MJERNU STANICU I ODLAGALIŠTE OTPADA
Marišćina je 2015. bio prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. Od početka je bio projekt koji nije nikad zaživio. Da bi sustav gospodarenja otpadom funkcionirao mora biti cjelovit – potrebne su sortirnice, kompostane i reciklažna industrija a on to nema. Posljedica svega je nesnosni smrad kojeg trpe mještani okolnih naselja.
Vrijednost centra je bila 277 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71% sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja upravlja Centrom. Ekoplus ga je kao krajnji korisnik preuzeo u veljači 2017. godine.
Na Viškovu je danas zabilježen najlošiji zrak u Hrvatskoj. Zračna udaljenost do prvog naselja je 1,4 km a do dragocjenog izvora Rječine 3,12 km. Inače Viškovo na svojem području ima čak 3 deponija. To je ovaj aktivni naziva “Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina”, staro odlagalište otpada Viševac (1964.-2011.) te ljudska, civilizacijska i ekološka sramota jama Sovjak.
Ekoplus je na svojim stranicama napisao da danas ima redovni plan upravljanja odlagališnom plohom
Obavještavamo javnost da će od ponedjeljka, 11. studenog 2024. godine, prema redovnom planu upravljanja odlagališnom plohom, započeti radovi na odlagališnoj plohi 1B koji uključuju skidanje plinskih zvona i postavljanje sondi, spajanje cjevovoda na plinsku baklju, te prekrivanje spomenute plohe s COVER-UP PEHD folijom.
Spomenuti radovi će se odvijati do 29. studenog 2024. godine, a mogu prouzročiti pojavu neugodnih mirisa. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta postoji mogućnost produljenja roka završetka radova.
Marišćina tema u saboru
Pozornost u raspravi skrenuta je i na utjecaj neugodnih mirisa iz ŽCGO Marišćina na kvalitetu života građana u njegovoj blizini te su istaknuta očekivanja da predloženi Zakon doprinese rješavanju ovog problema.
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je da su prepoznali postojeći problem i nužnost da se ne osiguraju samo praćenja vezana uz zaštitu zdravlja već i onečišćenje zraka neugodnim mirisima. Uočeno je da nije važno samo detektirati problematiku već i donijeti polugu kojom se može utjecati i sankcionirati. U tom smislu je izvršena intervencija u predloženi Zakon ovim znatno kvalitetnijim rješenjem. Istaknuo je da postoje metode i mjerni uređaji koji vrše mjerenja onečišćenja zraka neugodnim mirisima.
U raspravi je otvoreno pitanje utjecaja spalionica na kvalitetu zraka i zdravlje građana te je s jedne strane izražen stav da su spalionice otpada model koji se napušta (iznesen primjer Danske), dok je s druge strane izražen stav da Republika Hrvatska treba uvesti cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji uključuje i energane uz primjenu i propisivanje najviših okolišnih standarda.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA. 05.11.2024.
Sortirnicu u Rijeci – korupcijska afera zaposlenika riječke gradske uprave oko namještanja posla
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu (Hrvatska) podigao je optužnicu protiv Irene Miličević, bivše pročelnice za komunalni sustav Grada Rijeke, bivše direktorice riječkog Komunalnog društva Čistoća Jasne Kukuljan, Eddyja Ropca, savjetnika za kapitalne investicije u riječkom gradskom Odjelu za komunalni sustav i poduzetnika Darka Žagara iz čakovečke tvrtke Žagar.Optužnicom ih se tereti da su iskoristili svoj položaj kako bi dodijelili posao oko izgradnje sortirnice otpada u Mihačevoj Dragi jednom trgovačkom društvu, po uvećanim cijenama.
Procijenjena vrijednost projekta bila je 3,6 milijuna eura, dok je u sortirnicu na kraju uloženo 4,9 milijuna eura, a bio je sufinanciran sredstvima Kohezijskog fonda EU-a, kojima je pokriveno 85 prihvatljivih troškova, odnosno s više od četiri milijuna eura. Inkriminirane radnje događale su se od travnja 2016. do travnja 2022. godine. Novi list
