Kad se spomene jama Bezdan, često se spomene i svećenika Martina Bubnja iako nije samo on ubijen tamo. Možda će se zahvaljujući njegovoj žrtvi otkriti i mnoge druge kosti, koje će napokon pronaći svoj mir.
27.04.1945. Uhapšen, bez suđenja i dokazivanja krivnje, bačen u jamu zvanu Bezdan u Kostreni, Martin Bubanj, župnik župe sv. Ćirila i Metoda u Sušaku.
U Kostreni podignut je spomenik žrtvama partizana, nalazi se ispred jame Bezdan u koju su bili bacani.
I ove godine obilježena je 80. obljetnica tragično završenog života svećenika Martina Bubnja, kao i mnogih drugih znanih i neznanih žrtava kostrenske jame Bezdan !
TKO JE BIO MARTIN BUBANJ ?
Katolička crkva sva ova desetljeća čuva snažan spomen na njegovo ubojstvo !
Rođen 12. 11.1898. u Križišću, od oca Vicka i majke Alojzije, za svećenika je zaređen 1921. u Senju. Radio je kao srednjoškolski kateheta u Ogulinu. Zatim kao župni upravitelj Župe sv. Jurja na Trsatu, a potom je bio župnik novoosnovane Župe sv. Ćirila i Metoda na Sušaku. (1.)
Otpušten iz profesorske službe “da ne kvari mladež”. Unosio je on u duše mladih ljudi vjeru i hrvatstvo, a to “jugovna vlast” stare Jugoslavije nije odobravala.
Partizani su se počeli pojavljivati s obećanjima da će donijeti slobodu, a znamo da su donosili smrt i punili jame brojnim žrtvama. Župniku Bubnju su prijetili i neki su govorili da se na neko vrijeme skloni. No, on reče, da nije nikad nikome naškodio, štoviše mnoge je pomogao.
Partizani su Sušak oslobodili 21. 04. , uhapsili ga 27.04.1945., ubili i bacili u jamu zvanu Bezdan u Kostreni pokraj Rijeke.
HRVATSKE VLASTI NE ŽELE ISTRAŽITI JAMU BEZDAN ?
Po nekim procjenama, u Kostreni je osim Martina Bubnja ubijeno više stotina osoba. Po svjedočenjima mještana Kostrene, oni su dovezeni u zgradu kostrenske osnovne škole, te su noću tjerani do ove jame i ubijani. U jamu je, bacano živo vapno, a kasnije je zatrpavana otpadnim materijalom. O strašnoj jami i nedužnim žrtvama, prvi put se progovorilo tek nakon raspada bivše države, o tome je strogo bilo zabranjeno pričati ! No ni nakon 80 godina u navodnoj slobodnoj Hrvatskoj, ovu jamu hrvatske vlasti ne žele istražiti !
Hrvatska ima vrlo kvalitetnu, educiranu i uigranu ekipu koja istražuje masovne grobnice koji su počinili srpski agresori. Tako da je prvenstveno dovoljna samo volja da se ta jama istrazi. Ako identifikacija ne ide , barem će se znati točan uzrok ozljeda kod svakog kostura.
Ubojstvo se ne može sakriti, koliko to neki pokušavali. U kastavskoj šumi tek 2018. godine, na 2 i pol metra dubine otkriveno je tijelo bivšeg gradonačelnika Rijeke, Riccarda Gigantea zajedno s još 7 osoba koje su smaknuli partizani. U otkrivanju zločina mnogo je pomogao i poznati kastavski velečasni Franjo Jurčević (08.06. 1943. – 20. 06. 2024. ). Za ovu kostrensku jamu kažu da su tu možda i kosti još jednog bivšeg riječkog gradonačelnika Carla Colussia, koji je nestao zajedno sa svojom ženom. Nikad nisu pronađeni.
Nakon uspostava jugoslavenske, komunističke vlasti napravili su egzodus nad Rijekom, samo do sredine 1947. Rijeku je oko 20 000 građana (2) moralo napustiti zbog straha za svoj život jer su dobivali etiketu talijanaš ili autonomaš. A oni koji su htjeli ostat ili se raspitivali za svoje bližnje, oni su nestajali.
Možda priči onih koji bi mogli biti u jami Bezdan pomogne i ova informacija.
Zarobljene vojnike, nakon kapitulacije 97. armijskog korpusa, pripadnici 4.armije sproveli su u sabirni logor u Kostreni. Dio ih je smješten u krugu Mehaničke radionice Vulkan, dio u Martinšćici nasuprot ulaza u Brodogradilište Viktor Lenac, danas parkiralište, a dio u Žuknici i Bakru.
Stožer PGŽ, za obranu digniteta Domovinskog rata postavili su 2002. spomenik “Žrtvama komunističkog terora “.
Izvori:
(1.) 76. obljetnica mučeništva vlč. Martina Bubnja. Informativna katolička agencija.
(2.) Povijest Rijeke, 1988.
