Tunel Učka je tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinsko gorje Učku na cesti Lupoglav-Matulji.
Tunel kroz Učku povezao je Istru s drugim hrvatskim krajevima.
Tunel ima 83 nadzorne kamere, 538 požarnih detektora, 39 vatrogasnih hidranata i 38 SOS stanica. U tunelu se nalazi i pet ugibališta te tri okretišta.
Tunel se je počeo graditi 1976. godine kao jedan od najvećih zahvata u prometu Jugoslavije, njegova gradnja završila je 1981.godine.
KRONOLOGIJA
1970. Sastanak u dvorani hotela Kvarner u Opatiji, 27. listopada 1970. godine, najistaknutijih predstavnika društveno-političkog, javnog i kulturnog života
istarsko – riječkog područja i SR Hrvatske, u kojem je dogovoren najprikladniji pravac povezivanja Istre s Rijekom te Hrvatskom i Jugoslavijom.
27 .11. 1970. potvrđeno je rješenje o osnivanju poduzeća pod nazivom ‘Učka, poduzeće za izgradnju cesta sa sjedištem u Pazinu. Prvi zadatak poduzeća bio je izgradnja tunela Učka, a za njego-
va direktora izabran je Aleksa Ladavac koji je u to vrijeme bio sekretar općinskog komiteta SK u Pazinu.
1971. pokrenut je Koordinacijski odbor koji su činili predstavnici istarskih općina te općina Lošinj, Opatija i Rijeka, kao i predstavnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Republičkog fonda za ceste.
1976. Započinju radovi na probijanju tunela. Radove s kvarnerske strane, pokrenuli su radnici ‘Konstruktora’ iz Splita, a šest dana kasnije sa suprotne su strane radnici zagrebačke ‘Hidroelektre’.
27.09.1981. Svečano otvoren tunel Učka. Dugačak je 5,07 kilometra ima dva vozna traka širine 3,50 m, korisnu visinu od 4,5 m, dvije bankine od 0,80 m i umjetno uzdužno prozračivanje. Bio je tada najduži tunel u Jugoslaviji.
Svečanosti su, nazočili predstavnici vlasti SR Hrvatske, predstavnici Zajednice općina Rijeka, Istre te izaslanstva iz cijele zemlje, ali i više od 15.000 uistinu razdraganih građana. Tunel je s presijecanjem vrpce, pustio u promet član Predsjedništva SFRJ Vidoje Žarković.
1995. Hrvatska vlada je tunel Učku koji je građen našim samodoprinosima i Istarski ipsilon prodao francuskoj tvrtki Bouygues; (osnovana Bina-Istra). Njihova koncesija završava 2027.godine. Za taj prljavi posao i izrazito nepovoljan posao za Hrvatsku, za gradnju ceste u Istri, bio je zadužen Hrvoje Šarinić (HDZ). Hrvoje Šarinić bio je jedan od najbližih suradnika i savjetnika dr. Franje Tuđmana. Iako rođen u Rijeci bio je izratio neprijateljskog stajališta prema Rijeci, sudjeluje u teritorijanom sakaćenju granica Grada Rijeke. Krajem 90-tih kako biva to u politici, izbačen je iz užih krugova HDZ-a. Pokopan je u Samoboru. Koncesija je zbog izgradnje druge cijevi Učka, produžena do 15.12.2041.
2024. Danas, nakon 43 godine od njegove izgradnje , otvorit će se druga cijev tunela Učka. Te će se napokon sigurnosno i propusno zadovoljit ova tunelska dionica , koja je dosad imala 2 prometne trake , svaka u različitom smjeru a sad će imat po 2 prometne trake u svakom smjeru.
NARODNI ZAJAM – TUNEL KROZ UČKU
Tunel kroz Učku naveli su da bi koštao 270 milijuna dinara. Zanimljiva je sličica gdje piše.
*ZAJAM
U trenutnim uvjetima Istra sama nije u stanju, a nitko to od nje nije ni očekivao, podnijeti tako krupnu investiciju kao što je izgradnja tunela kroz Učku. U pomoć su pritekle Republika i Federacija, koje su, ne bez napora, osigrale dvije trećine potrebnih fin. sredstava za izgradnju tunela. Preostalo je dakle da političko-teritorijalne zajednice u Istri te općine Opatija, Rijeka i Lošinj, radne org. na tom području i stanovništvo osobnim doprinosom osiguraju preostalu trećinu potrebnih fin.sredstava !
Treba ipak reći da takav skup projekt, nije bilo moguće da ga građani ove 2 regije sami financiraju, kao što se u javnosti često stvara dojam. Zako je kasnio. Tunel se gradio kreditom Riječke banke, radnim udjelom JNA i narodnim zajmom putem. I na kraju taj zajam se vraćao uplatiocima sa 6 % kamate u dvije otplatne rate. Neki kažu kad je zajam došao na naplatu te novce se nije baš lako moglo dobiti nazad. Zlatko sa Kastva kaže da nije dobio novce već popis trgovina u kojima mogu kupiti sa tim obveznicama Javite nam Vaša saznanja ? Inflacija i teškoće u financiranju dovele se do toga da je tunel s pristupnim cestama na kraju koštao 2 milijarde i 96 milijuna dinara. Čak 8 puta više od previđenog iznosa u knjižici. Zadnja brojka za tunel i prilazne ceste prema tekućim cijenama, uključujući sve klizne skale poskupljenja je dvije milijarde i 95 milijuna dinara’, izjavio je Mario Ladavac, direktor ‘Učke’, u dane otvaranja tunela. Monografija “Učka konzalting 45 godina rasta” (2015.) . Od toga je na tunel utrošeno 970,373.000 dinara, na cestu Matulji — tunel Učka 528,645.000 dinara, a na cestu tunel Učka — Lupoglav 595,982.000 dinara.