Osim mora imamo i našu Rječinu, koja je i simbolički prikazana na našem starom riječkom grbu.
Rječina rijeka koja stoljećima daje pitku vodu Riječanima, zaslužuje veće naše poštovanje i odnos prema njoj.
Rijeka KRONIČNO traži više zelenih površina za odmor i drvoreda a idealno bi za to bilo naša Delta koja bi trebala biti pretvorena u naš najveći gradski park a ne u sadašnje ruglo i hrpu betona, asfalta, zapušteno od grada i države.
Na tom mjestu bi i naša Rječina napokon našla svoje zasluženo mjesto i stopila s Riječanima ali i svim gostima u mjesto odmora i druženje, jer takav prirodni resurs zaslužuje naše poštovanje.
Delta bi trebala biti istočni ulaz u centar grada, gdje bi se Adamićevom isključivo prometovalo samo javnim gradskim prijevozom i dostavna vozila bi imala pravo. Na Delti bi se zaustavljala sva ostala vozila. Javna gradska garaža bila bi sakrivena ispod. Novi gradski park od nove gradske vlasti u ovom mandatu nije realno očekivati, no zato se detaljni projekt može izraditi i pripremiti.
CENTAR RIJEKE JE TOPLINSKI BETONSKI OTOK !
Rijeka nema strategiju zelene politike u svojem programu. Svjedoci smo toga već 3 desetljeća, iznimno rušilačke politike gradske vlasti prema drveću i zelenilu. No to se mora promijenit kao i zaštita pitke vode, izvor Rječine do deltastog ušća gdje utječe u more u gradu Rijeci. Rijeka mora to zaštiti kao strogi park prirode, gdje je nulta razina bilo kakvog onečišćenja od strane čovjeka.
Rijeka je jedan od najgorih gradova što se tiče toplinskih betonskih otoka i zelenih površina. Delta bi bila savršena zelena oaza u središtu grada.
Toplinski otok je gradsko područje koje je toplije od okolnih ruralnih područja, u kojem je temperatura znatno viša, a povišenje je uzrokovano čovjekovim utjecajem.
Intenzitet zagrijavanja ovisi o odnosu sunčevog zračenja koji površina upija i onog dijela koji površina reflektira. Taj odnos se izražava pomoću koeficijenta refleksije koji se naziva albedo. Svjetlije površine poput svježeg snijega ili leda imaju velik albedo, što znači da reflektiraju velik dio sunčeve radijacije (čak više od 90 posto), a samo mali dio apsorbiraju. S druge strane, neke prirodne površine poput livada ili šuma imaju mali koeficijent od 20 do 30 posto, odnosno apsorbiraju 70 do 80 posto solarnog zračenja. Niskim albedom se posebno ističu urbane površine pa tako, primjerice, asfalt ima albedo od svega 15 posto, a gradovi u cjelini oko 10 do 20 posto, što znači da gradovi apsorbiraju veću količinu sunčevog zračenja od prirodnih površina pa se i zrak u gradovima stoga jače zagrijava nego u njihovoj okolici te se tako stvaraju urbani toplinski otoci. Dakle, možemo reći da se izgradnjom gradova remeti prirodan odnos apsorpcije i refleksije sunčevog zračenja.
UMJESTA ZELENE DELTE , BETONSKA ZAPUŠTENA DELTA !
Tijekom ljeta, povišene temperature površina i zraka mogu imati niz nepoželjnih učinaka na zdravlje i okoliš.
Osim povišene temperature uzrokuju povećanu nelagodu ljudi a efekt urbanih toplinskih otoka povećava učestalost i intenzitet toplinskih valova, što može dovesti do smrtnosti. Efekt urbanih toplinskih otoka može značajno smanjiti kvalitetu zraka i formiranje prizemnog ozona. Asfalt se u svim okolnostima pokazao kao najnepovoljniji materijal u smislu toplinskih svojstava. Urbani toplinski otoci najbolje se opisuju kao nepokretne kupole toplog zraka iznad gusto naseljenih područja gradova (Emmanuel 2005). Rezultati različitih istraživanja pokazuju da intenzitet urbanih toplinskih otoka se može kretati do 15°C. Santamouris i sur. proveli su opsežna istraživanja na području Atene. Rezultati su pokazali razlike temperature od 5 do 15°C između ruralnih i urbanih područja (Santamouris, Nasimakopoulas, i dr. 2001) .
Na razini prostornog planiranja u cilju ublažavanja ove negativne pojave predlaže se povećanje udjela zelenih površina i površina pod vodom unutar područja centra grada. Kako krovovi i kolničke površine predstavljaju najizloženije dijelove urbanih područja sunčevoj toplinskoj energiji istraživanja mogućih mjera za umanjivanje efekta toplinskih otoka usmjerena su na materijale i oblikovanje ovih gradskih površina.
Asfalt, beton ili kamen što je bolje ?
U središtima gradova temperature su za nekoliko stupnjeva veće od službenih podataka, jer gradovi proizvode učinak »toplinskih otoka«. Rijeka također ima problem toplinskih betonskih otoka.
Hrvatski gradovi u tom pogledu nisu još napravili bitan pomak. Hina je uputila upit upravama četiri velika grada – Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu – te dobila odgovore da oni nemaju empirijskih istraživanja o toplinskim otocima u svojim urbanim središtima, kao ni o odnosu smrtnosti građana i visokih temperatura.
Također, odgovorili su da nemaju kratkoročne ni dugoročne planove za ublažavanje negativnih utjecaja toplinskih valova.
Grad Rijeka, Generalni urbanističkim planom predvidio je podizanje parka Delta u središtu grada, čime će se smanjiti efekt toplinskog otoka u centru i u isto vrijeme pružiti građanima utočište za vrijeme ljetnih žega.
Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pokrenut je istraživački projekt o materijalima koji se koriste u cestogradnji s kako bi se izabrali oni koji najmanje promoviraju efekte toplinskih otoka.
Rijeka odnosno Deluka Tibljaš prof. sa Građevinskog fakulteta, napravio je zanimljivo istraživanje temperature površine na Jelačićevom trgu između asfalta, betona i kamena. 12.07.2011.
Asfalt je imao veću temperaturu od kamena za 7,2 C.
SULUDO ULAGANJE 13 MILIJUNA € U OBNOVU I TO SAMO JEDNE BEZNAČAJNE ZGRADE EXPORTDRVA, TREBALO BI POD HITNO ZAUSTAVIT !
Grad Rijeka već dugo pati od kroničnog nedostatka zelenih površina. Delta, jedna od najatraktivnijih i strateških lokacija u gradu, može biti pretvoreno u prijeko potreban gradski park. Takav park ne bi samo podigao kvalitetu života građana, već i vrijednost okolnog područja. Međutim, prošla gradska vlast SDP , predvođena gradonačelnikom Markom Filipovićem, odlučila je sredstva iz Urbane aglomeracije Rijeka preusmjeriti u obnovu ruševnog skladišta Exportdrva čiji nije vlasnik budući da se nalazi na pomorskom dobru. Sredstva su se trebala povući iz Urbane riječke aglomeracije u obnovu nakaradnog skladišta propalog Exportdrva Rijeka kojem mjesto nije ovdje na jednoj od rijetkih preostalih gradskih površina za planiranje i najvrijednoj gradskoj lokaciji Delta . Troškovi sulude propale građevine više nije 11 nego 13 milijuna € !! Zar nije to bolje tu građevinu sravnat a sredstava uložit u zelenu politku i novi centralni gradski park ?
PRIMJER KOPRA
KOPAR VS RIJEKA -Kako to rade Slovenci. Kopar raste po svim poljima snažno, imaju i gradske planere koji znaju što hoće.
Projekt: Centralni park Koper
Vrsta: pozivni natječaj, prva nagrada
Godina: 2016
Status: izgrađen u Novembru 2018
Gradilište: 26.000 m2
Vrijednost: 3.000.000 EUR
Klijent: Općina Koper
Lokacija: Koper, SlovenijaZa usporedbu površina parcele naše cijele Delte je 31. 9400 m² .
DELTA DANAS
Kakav bi to bio pogled na Deltu da je uređena kako treba.
Ruševno skladište koje glumi skupi parking. O azbestu i isijavanju ovih metalnih ploča kad ih sunce opiči, nećemo niti pričat.
Ne ovo nije Černobil, niti ratna Ukrajina ovo je Rijeka već 35 godina. Prostor bez vizije, bez industrije, bez života prepušten propadanju. Sramota za svakog tko se naziva Riječaninom.
Ruševno skladište broj 2, Exportdrvo koje glumi prostor za izložbe i koncerte… i na koje se želi ulupat 13 milijuna € !!!
GOVNARA NA DELTI
Drugi problem, gdje su Riječane bez ikakve javne rasprave i informiranja doveli pred gotov čin je pročišćivač otpadnih voda na Delti, tj. postrojenja za bioplin. Među 4 lokacije oni su opet izabrali ovu. Propuštena ogromna prilika
Jedan od glavnih problema vezanih uz ovaj projekt je nedovoljna informiranost građana. Najbolji primjer je plan izgradnje pročišćivača otpadnih voda na Delti, tj. postrojenja za bioplin. Projekt je izazvao zabrinutost građana zbog potencijalnih zdravstvenih i okolišnih rizika. Građani se osjećaju isključeno iz procesa donošenja odluka riječkog SDP-a i njihovih gradonačelnika.
Posao na izgradnji novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) dobio je kineski konzorcij China Energy engineering Group Jiangsu Power Design Institute, zajedno sa svojom podružnicom u Zagrebu i Sumec complete Equipment and Engineering Co. Ltd., koji su odabrani kao najpovoljniji ponuditelji. Sveukupna vrijednost novog kompleksa na Delti penje se na 86,6 milijuna eura. Za razliku od postojećeg sustava, cijeli proces pročišćavanja otpadne vode u novom uređaju odvijat će se unutar tri zatvorene tehnološke zgrade, što omogućava da se sav otpadni zrak filtrira prije ispuštanja u okoliš. Time se učinkovito sprječava širenje neugodnih mirisa u blizini uređaja. Vidjet ćemo jer kanalizacija snažno smrdi ispred toga.
Zašto se novi UPOV gradi na Delti, u centru grada, umjesto na nekoj drugoj lokaciji ? Nisu se niti potrudili izabrat najbolju lokaciju. Tipično u razini vladanja gradske vlasti u ovih 35 godina.
Prema riječima Marochinia, direktora VIK-a , prilikom izrade studije izvodljivosti projekta analiziralo se pet mogućih lokacija, od kojih je Delta izabrana kao najbolja. Uz Deltu, analizirali smo izvedivost projekta na lokacijama na Mlaki, Kantridi, Piramidi i u Kostreni. Kantrida je odmah otpala, prvenstveno zbog potrebe pumpanja otpadnih voda, posebno iz istočnih dijelova grada. Na Mlaki je problem što je zemljište nekadašnje rafinerije, gdje bi se ovakvo postrojenje moglo graditi, u vlasništvu Ine. Kostrena je odbila mogućnost izgradnje UPOV-a na njihovom teritoriju, a ideja pročišćivača na Piramidi, koji bi bio smješten u podzemlju, odnosno u tunelu, odbačena je zbog previsoke cijene.
To znači da Delta nije najbolji izbor, nego tek 4. najbolje rješenje, koje je odabrano zbog imovinskih odnosa i cijene, a ne zbog kvalitete i brige za građane. Tako je žrtvovana naša Delta, jedini slobodni dio grada Rijeke uz more i na ušću Rječine. Nekoć je tu bilo veliko gradsko kupalište i gdje su se trebali graditi turistički sadržaji – a danas se gradi ogromna govnara u kojoj će se obrađivati otpadne vode ne samo iz Rijeke nego i iz okolnih općina i gradova.
Može li se Delta, jedna od najatraktivnijih i strateških lokacija u gradu, unatoč ovim problemima, pretvorit u prijeko potreban centralni gradski park ?
