TRANSFORMACIJA RIJEČKE OBALE
Riječka danas najvrjednija obala u centru grada nekoć je za vrijeme Mađara bila putnička luka, onda za vrijeme Jugoslavije, pretvoreno u manipulativno lučko područje da bi danas zadnjih 3o godina služilo za parkiranje automobila !
Transformacija riječke obale. Može li se riječka obala napokon osloboditi od automobila i stresa i zagađenja koji oni uzrokuju ? Da se šetnica spoji s Korzom otvori moru i postane uređena, lijepa, mirna oaza, šetnica s mnoštvo klupica i stabala koje stvaraju hlad i daju ugodan osjećaja boravka.
Nakon što se Adamićeva zatvori, u još veći “sukob” doći će na Rivi pješaci i vozači automobila. U tu svrhu potrebno je napraviti neprekinutu pješačku površinu od Korza do mora. Izgradnjom tunela duljine od oko 900 metara.
Riječani trebaju biti odvažniji u kreiranju izgleda svojeg grada i ponudit nešto novo a ne pretvarat najvrjedniju obalu u odlagalište lučkog smeća i za prikupljanje fekalija (Delta). Centar grada bi trebao biti naš ponos.
PLAN ZA PJEŠAČKU ZONU OD KORZA DO MORA
Može li Rijeka osim betona, sivila i mnoštva automobila ponudit nešto novo ?
Otvaranje Rijeke moru. Član Gradskog vijeća i stranke CENTAR Marin Račić inače po struci arhitekt ponudio je zanimljivo rješenje.
Račić je predstavio idejno rješenje koncepta tunela ispod riječke rive koji bi potpuno promijenio vizuru grada i transformirao Rijeku u grad čiji je centar grada velika šetnica na moru, puna zelenila i javnih sadržaja. „Rješenje izgleda centra grada je tako logično i jasno: tunelom ispod ulice Riva dobili bismo veliku pješačku zonu od Korza preko Adamićeve do Rive koja bi služila građanima i Rijeka bi napokon izašla na more“, kazao je Račić koji se tijekom predstavljanja idejnog rješenja posebno osvrnuo na tehnička rješenja potpune vodonepropusnosti izvedbe hidroizolacije te je pokazao nekoliko primjera iz Europe koji dokazuju da je tunel pod vodom uobičajeno građevinsko rješenje. Tunel ispod Rive je tehnički izvediv a ne bi bio skuplji od nekih podzemnih garaža a donio bi neprocjenjivu korist za društvo i sam izgled grada.
Riječani su na društvenim mrežama na prvu ismijali ovaj projekt predstavljen prošle godine a zapravo Račić im je ponudio samo razgovor o tome. Riječani su u stvarnosti izrazito pasivni, nesložni i nezainteresirani za boljitak svojeg grada, što se pokazalo kobnim za razvoj grada.
Urbanist Buro Happolda iz Abu Dhabija, Hrvoje Cindrić govorio je o posebnostima Rijeke među kojima je istaknuo povijest, arhitekturu i lokaciju na prometnom koridoru prema Budimpešti. „Malo gradova ima predispozicije koje ima Rijeka i time je transformacija koju može napraviti ogromna. Rijeka ima ono što se ne može kupiti novcem, a to je duh grada“, kazao je Cindrić koji je napomenuo da je radio na puno velikih projekata u cijelom svijetu te da ovaj projekt itekako može Rijeci dati novu vrijednost. „Rijeka mora odlučiti što želi biti. Ovo je u biti mali projekt. Treba gledati puno šire, ovo je za mene mali zahvat o kojem se ne bi trebalo puno diskutirati. Znamo da se može tehnički izvesti, znamo da se može financirati. Grad mora definirati što želi i onda realizirati taj plan korak po korak“, zaključio je Cindrić.
Saša Drezgić, dekan riječkog ekonomskog fakulteta, rekao je da moramo sagledati šire učinke koje ovakvi zahvati imaju na neki grad. „Kada bi ovaj projekt gledali isključivo kroz financijsku prizmu, ne bi ga nikada sagradili. No, ostali učinci su uvijek vidljivi i da bi ih maksimizirali jednostavno trebamo ići korak po korak: graditi infrastrukturu i stvarati uvjete ugodnog života koja privlači nove stanovnike, onda novi ciklus ulaganja u infrastrukturu i opet privlačiti nove, visokoobrazovane i sposobne ljude koji donose dodanu vrijednost gradu“, rekao je Drezgić.
U raspravu se uključio i profesor s pomorskog fakulteta u Rijeci Damir Zec koji je naglasio da sa stručne strane prati razvoj i transformaciju starih lučkih gradova. „Ima lučkih gradova kojima je luka srce grada. Ima onih kojima je srce negdje drugdje. Rijeka nema izbor, mi nemamo izbor. Svi lučki gradovi kojima je luka srce grada i koji su krenuli ovim putem su uspjeli. Oni koji to nisu napravili su propali! Mi nemamo izbor. Ili ćemo ovo napraviti ili ćemo kao grad nestati!“, poručio je profesor Zec.
Za riječ se javila i Aleksandra Deluka – Tibljaš sa katedre za prometnice riječkog građevinskog fakulteta koja je rekla da je promet nemoguće u potpunosti izbaciti iz centra grada, a Rijeka uskoro dobiva spoj na obilaznicu D-404 kojom se u grad uvlači dodatne 4 prometne trake koje će završiti u centru. „Kad već ti automobili dolaze tamo, onda je svakako bolje da ih sakrijemo pod zemlju“, zaključila je profesorica Deluka – Tibljaš
PRIMJER SPLITA
Splićani su 2007. u uređenje svoje nove splitske Rive s palmama uložili 80,6 milijuna kuna. Troškove je platio sam grad a 2004. na natječaju je pobijedio 3LHD.
Ludi grad za razliku od pasivnih Riječana. Naime uređenje splitske rive naišlo je na podijeljena mišljenja, mnogi su ih hvalili ali i kritizirali. Ni godinu i pol dana nakon što je najvažniji društveni prostor u Splitu dobio modernistički izgled. U raspravu oko uređenja rive uključili su se svi, od običnih građana organiziranih u udruge, koji su prikupili 12.000 potpisa.
Naravno, uvijek se gledaju najbolja rješenja vani koja se onda implementiraju, spoje i prilagode našim potrebama i da bude što unikatniji i posebniji.
RIJEČKA OBALA KAO I GRAD ODSJEČEN OD SVOJEG ZALEĐA
Rijeka je jedan od rijetkih gradova koji ne upravlja svojom obalom, nego država u ovom slučaju Lučka uprava Rijeka. Industrijska zona na Kukuljanovu koju je Rijeka izgradila 90-tih je također neprirodno odsječena od matice i predana Bakru iako on ne generira promet, možemo reći živi na račun Rijeke. Upravo to je jedna od najvećih prepreka razvoja našeg grada. I o tome će Riječani trebat dignut glas.
U staroj luci ili putničkoj luci odavno nema od strane države nikakvih prekrcajnih operacija a niti ulaganja pa NEMA nikakve logike da i dalje tim prostorom upravlja država umjesto Grad Rijeka. U načelu sva obala s kojom upravlja država stoji izrazito zapuštena i DEPRESIVNA.
Sreća u nesreći, Rijeka za pomoć pri izgradnji ovog projekta, koji će promijenit izgled GRADA, može zatražit od države, jer osim luke tuda prolazi i željeznica (koja ne bi trebala ići kroz centar DOBILI SMO ODGOVOR zašto još uvijek ide USKORO OBJAVA), cesta na Rivi spada pod DC-8, državnu cestu, zato je nužna suradnja Republike Hrvatske i Grada Rijeke.
Riječani 70-tih (RK RI izgrađena 1974.) u suživotu turizma i luke. Može li Rijeka od svoje skučene, vrijedne obale, napraviti svoj novi landmark ? I napokon se otvorit moru ?
Automobili bi trebali trajno otići s Rive (kapacitet 371+ ukinuto HŽ Žabica 194 parkirna mjesta). U međuvremenu se otvorio novi parking na Delti, kapaciteta 600 parking mjesta.
Adamićeva ulica, koja je paralelna s rivom i Korzom, postat će pješačka zona, osim za vozila javnoga gradskog prijevoza, a ulica Riva bi trebala postat dvosmjerna. Problem otvaranja obale – gradskim planerima ostaje vidjet kako će riješit sukob još većeg broja automobila i pješaka na Rivi i kako učiniti da užareni beton u ljetnim mjesecima bude mjesto druženja. Za istinske lokalpatriote ovo bi bio lijepi izazov za svoj grad i vrijednu ostavštinu, koju bi ostavili na ponos novim generacijama Riječana.
