Otok Krk je najveći motor turizma u našem kraju. Otok Krk je ujedno najturističkiji i najposjećeniji otok u Hrvatskoj. Dok su po broju noćenja najlošiji Rijeka i Gorski kotar koji je sramotno loš i vapi za ulaganjima. Zanimljivo da ni Opatija baš ne briljira.
Rijeka nema više industrije i mora sve karte baciti u turizam, htjela ili ne htjela. Rijeka je oduvijek kroz svoju povijest bila vezana za industriju i trgovinu , no gašenjem industrije koju su gradski čelnici pasivno, šutljivo, nezainteresirano promatrali, bez pokušaja vraćanja industrijske zone, te stvaranjem nove industrije, prisilno se mora okrenut turizmu kao i u Dalmaciji , najnestabilnijem obliku privrede koji povisuje cijene lokalnom, domaćem stanovništvu u nebesa i otežava normalan život.
I Rijeka detaljnije. Prikaz po mjestima PGŽ-e, odnosno Kvarnera po broju dolazaka i noćenja. Opatija bilježi po dolascima najviše turista pa Crikvenica, Mali Lošinj, Krk.
Industrije nemamo. Naravno i u turističkom smislu Rijeka je po broju turista najlošija. Pula , Šibenik , Zadar, Split najveći hrvatski gradovi na Jadranu idu naprijed , jedino pogodite baš Rijeka jedino kaska.
Rijeka u usporedbi s gradovima na hrvatskom dijelu Jadrana. Zanimljivo da su Zadar*, Šibenik* i Split* apsolutni lideri po broju turista u njihovim županijama. Rijeka ima malen udio u turističkom doprinosu PGŽ. Posjetili smo Pulu , Šibenik , Zadar, Split i baš Rijeka jedino kaska. To pokazuju i podaci iz njihovih turističkih zajednica.
2023. | ||||
Županija | Dolasci | Udio | ||
ZDŽ | 2.056.650 | |||
Zadar* | 628.513 | 30,6% | ||
ŠKŽ | 1.052.247 | |||
Šibenik* | 283.588 | 27,0% | ||
SDŽ | 3.601.675 | |||
Split* | 953.751 | 26,5% | ||
IŽ | 4.969.552 | |||
Pula | 448.171 | 9,0% | ||
PGŽ | 3.192.214 | |||
Rijeka | 221.071 | 6,9% | ||
Usporedba s Trstom
Trst nekoć i danas. Iz pačeta u labuda. Obnovljene zgrade i atraktivno osvjetljene (naša gradska vlast i gradonačelnik ne može obnovit pukotine, niti ponosno osvjetlit Gradski toranj, riječki najveći gradski simbol je u mraku). Njihova regija Friuli Venezia Giulia bilježi rekordnih 10 milijuna noćenja, ako smo shvatili “presenze” pod koje vode noćenja dok medijske izvjestaje redovito rade u postocima. Hrvati i TZ to mnogo bolje i ažurnije rade za svoje regije i gradove. Regija im se predstavlja na tržištu s kampanjom ” I o sono Friuli Venezia Giulia ” . Milijun i pol € su potrošili su samo u oglašavanje u 2023. godini.
Trst je 2022. imao 516 125 dolazaka i ogromnih milijun i 433 tisuće noćenja.
Kvarner za usporedbu ima 18 milijuna noćenja. I Rijeka bi tu trebala dati veći doprinos k tome. Treba i može.
Rijeci se slučajno dogodio turizam.
Rijeka nema putnički pomorski terminal, nema niti trajektno pristanište, najgore povezana pomorska luka u državi, nema uređen centar grada. Naša gradska vlast i gradonačelnik ne može obnovit pukotine, niti ponosno osvjetlit Gradski toranj, riječki najveći gradski simbol je u mraku. Rijeka ima najgoru zračnu luku u državi, jednostavno GRAD bez vizije i plana. Tipično za 35 godina vlasti jedne te iste gradske političke stranke u pasivnom i zapuštenom gradu. Pisali smo o štakorima u centru Rijeke, ovdje.
Dugo je za turističku zajednicu Rijeka “autohtoni” originalni suvenir bila hebena smokva i trešnja. A istrošeni dugovječni direktor Petar Škarpa (osobni izbor Obersnela) toliko je inovativan i dobar, da je na čelu TZ-Rijeka od daleke 2003. s plaćom oko 1900 €. Koliko su primamljive pozicije u odborima govori da je sad predsjednik Turističkog vijeća Vojko Obersnel koji je zamijenio sadašnjeg Marka Filipovića.
Grad Rijeka malo izdvaja za turizam.
TZ Rijeka raspolaže s oko milijun i pol € (12 % iznosa daje Grad Rijeka,država) a troškovi administracije (plaće, mat.troškovi, tijela) su cca 300 000 €. Za usporedbu organizacija npr. jedne Ultre u Splitu, košta samo oko 10,6 milijuna € u koje je uključeno preko 2000 ljudi. No dobit i učinak na gospdarstvo je ogroman. Rijeka nema niti jednu manifestaciju koja prelazi lokalne okvire. Niti Riječki karneval ne znaju pozicionirat niti nacionalno a kamoli na karti svijeta.
Vodice, Makarska imaju izgrađen turizam na dugačkim uređenim plažama i magnet su za strane i domaće kupače dok za riječke ti treba vojne čizme za ulazak u more.
4.) RIJEKA NEMA SUVENIRNICE
Zanimljivost
Riječani pokrenuli turizam u Hrvatskoj. 1844. Riječki patricij Iginio Scarpa podizanjem ljetnikovca «Villa Angiollina» u Opatiji postavio je kamen temeljac za razvoj turizma u Hrvatskoj. U to doba je Opatija bila malo ribarsko selo naseljeno oko benediktinskog samostana odnosno crkve Sv. Jakova. U Opatiji je otvoren je i prvi hotel Quarnero. Naš kraj izgradio je i prvu nautičku marinu. Gorski kotar , Fužine su kolijevka kontinentalnog turizma u Hrvatskoj (dolazak Riječana vlakom, 1871.).
Sve su to činjenice koje gradska i županijska vlast, pa i državna očito ne znaju. I sve počinje opet od riječkog identiteta, na čijjoj averziji, odbojnosti radi Gradonačelnik i njegova stranka već 35 godina i to se prelijeva na pasivne stanovnike Rijeke.