Slovenska blokada i natezanja oko prometnih koridora prema Istri toliko su frustrirali Talijane da su još 2018. naručili službenu studiju o podvodnoj autocestovnoj vezi između Villessea i Umaga kako bi zaobišli Sloveniju.
Projekt predviđa oko 60 kilometara dugu vezu, od čega čak 27 kilometara pod morem, koja bi spojila talijansku A4 i istarski ipsilon bez prolaska kroz slovenski teritorij.
To najbolje pokazuje koliko je problem tranzita kroz mali slovenski koridor godinama bio politički i prometni uteg cijeloj regiji.
Ono najzanimljivije Italija nije tu ni približno najveći gubitnik, nego Rijeka i Hrvatska, jer Slovenija ne želi izgraditi autocestu prema Rijeci i najvećoj luci u Hrvatskoj. Slovenci godinama namjerno koče prometni pravac prema Rijeci. Hrvatska je svoj dio autocesta već odavno izgradila prema Sloveniji.
Slovenija ulaže milijarde i milijarde eura u prometni pravac prema Kopru svojoj najvećoj i jedinoj slovenskoj luci. Luka Kopar je godinama najveća kontejnerska luka na Jadranu.
No možda ipak ima nekih pomaka. Slovenska vlada objavila je 2026. studiju varijanti za buduću autocestu Postojna – Jelšane, koja bi se trebala povezati s hrvatskom autocestom Rijeka – Rupa. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u jugozapadnoj Sloveniji, koji bi trebao značajno poboljšati promet između Slovenije i Kvarnera.
Prema objavljenoj studiji, nova autocesta bila bi duga oko 37 kilometara te bi uključivala više tunela i vijadukata zbog zahtjevnog terena.
Službena javna objava studije varijanti za autocestu Postojna – Jelšane krenula je 10./11. ožujka 2026. godine preko slovenske vlade i Ministarstva za prirodne resurse i prostor.
Ako projekt dobije sve potrebne dozvole, nova autocesta mogla bi postati jedan od glavnih prometnih koridora između Slovenije i Kvarnera, posebno za tranzit prema Luka Rijeka, koja se sve više razvija kao važna kontejnerska luka sjevernog Jadrana, ali i prema turističkim destinacijama na hrvatskoj obali.
Ogroman tranzit prema Luka Rijeka, Istri i Kvarneru već godinama opterećuje njihove lokalne ceste, a pritisak prometa iz Italije, Austrije i srednje Europe stalno raste. Uz to, Slovenci dobro znaju da Rijeka postaje sve važnija logistička točka na sjevernom Jadranu pa žele dio tog prometa i ekonomskog kolača zadržati na svojem teritoriju.
