RIJEČKE ŠKALE- Trsatske kamene stube najstarije i najduže

Riječke škale -scalinate fiumane.
Rijeka je grad smješten na padini, odnosno okružena je brijegovima. Ovo je priča o najdužim i najstarijim riječkim škalama.

TRSATSKE STUBE

Trsatske stube – Irena Š.

Rijeka je sva brdovita, zbog svoje specifične konfiguracije i širenja stanovništva van riječkih zidina, bilo je potrebno  izgradit kamene stepenice, stube ili škaline. Prva sustavno i s namjerom da se izgrade škaline upravo su bile Trsatske.
A ubrzo i suprotni brežuljak onaj kozalski će ih isto dobit.
Brežuljak onaj na današnjoj Kozali, dobit će stepenice oko 1676.godine. Naime tada Grad Rijeka poklanja na brijegu Goljak, gradsko zemljište Isusovcima za izgradnju Kalvarije i postavljanje tri križa na vrhu brda.

Trsatske stube kroz povijest imamo zabilježene kao Trsatske stube Petra Kružića (danas) , Trsatske stube, Trsatske skale, na razglednici slovačkog putopisca kao “velke schody” -velike stepenice, Tersacki skalini (Rudolf Strohal, izdanje 1904.).  itd.

Trsatsko svetište je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem koje od 1291. kao i danas privlače mnoštvo vjernika. Dobar dio vjernika ide i pješke trsatskim stubama do Crkve Gospe Trsatske, penjući se razmišljaju o svojem životu. Stepenice služe i kao križni put (lat. Via Crucis), katolička je molitveno-meditacijska pobožnost odnosno u pravom smislu riječi, razmatranje Isusove muke od osude na smrt do polaganja njegova tijela u grob.

Povijest
PETAR KRUŽIĆ (oko 1490. – 1537. Solin ) – kapetan senjski i knez kliški od 1522. godine. Porazio je Osmanlije kod Klisa (1524.), Senja (1525.) i Solina (1532.). Poginuo je prilikom povlačenja za vrijeme turske opsade Klisa. Godine 1531. dao je sagraditi prvi dio stuba što vode prema Crkvi Gospe Trsatske. Drugi dio stuba izgrađen je 1725. godine po nalogu Gabriela Franje Aichelburga, patricija i vojvode Štajerske, Koruške i Kranjske te zapovjednika Brinja. Duž stuba podignuto je nekoliko zavjetnih kapela i trijemova, a na samom ulazu podignut je 1745. godine barokni portal.

Narodne pripovijetke iz Grada Rijeke.
Tersacki skalini

Povedaju i je istina, da su preja nekuliko sto let anjeli donesli odi Nazareta va Tersat svetu kuću Majke bozje. Onput je bil gospodar va Tersatu jedan konte Frangipani. On je otel storit jenu skalu odi Reke do Tersata, ma ni mogal nikakor najt zidari za ta posal. Bil je već vas desperan, kada tuto in tuna volta mu se prezenta vrah, pa mu rece: “Ja ću tu skalu fabrikat, ma ti mi moras prometit, da će ta skala drito na ostariju pejat, ku ću ja tamo gore stavit.” Konte, ki ni znal ca pocet, odgovoril mu je, da će mu voju pustit, samo neka skalu fabrika.
Intanto sal je konte puli fratri, pak se je s njimi pogovaral odi te facende. Fratri su rekli temu kontu, da neka pur vrah fabrika skalu, a da te oni boga prosit, pak da će boh storit, da će ta skala mesto v ostariju k crekve pejat.
Na malo vreme eko da ti je skala kvazi finjena, kada ti se vrah akorji, da mesto k ostarije ta skala gre drito k crekve. On ti je pocel kjet kako jedan Turko i hitat oni kamiki, ki su bili preparani za finit skalu na se bandi i pocel je kricat jenu maledicion, da ne će nikada mai ni jena persona oni skalini pobrojit, zac da mu je malecić povedal, da su fratri govorili, da saki kersćan, ki bude z golemi koleni sal po skalinah va Tersat, da će dobit tulike induljenci, kuliko je skalini, a pa da bas justo ne budu tega gusta jimeli.
I veramente jos i danas nisu judi dakordo, zac ki govori ovako ki onako.Izvor: Hrvatskih narodnih pripoviedaka knjiga 3, Sabrao R. Strohal, izdanje 1904.

Pripovijetke, koje sam sabrao na Rijeci, pripovijedali su mi ljudi rođeni i odgojeni na Rijeci ili Sušaku. a pobilježio sam ih baš onako, kako su mi ih pripovijedali.
Pripovjedači zamoliše me, da njihova imena poimence ne spominjem u ovoj knjizi. R.S Na Rijeci, mjeseca kolovoza 1903.

——————————————————————————————-
Riječnik manje poznatih riječi i izraza (iz knjige Rudolfa Strohala)
– skala, tal. scala – stuba

LEGENDA – Koliko stuba imaju Trsatske stube?
Postoji legenda da je broj trsatskih stuba nemoguće izbrojati. Predaja kaže da se ne zna koliko ima stuba jer ih je vrag izmiješao, neke i razbio, pa ih je nemoguće prebrojiti.

O tome govore i stare riječke novine Novi list. Autor ih je izbrojao tada 428 odnosno 427 bez crkvenog praga.

Tragom toga dali smo se u potragu.

22.09.2024. nedjelja. Bilo je zaista mnogo šetača i mnogo stranaca.  Izbrojali smo 549 stuba do riječke špine, ukupno do crkvenog praga 574.

0-21 ispod pruge
213 kapela 2
351 kapela 3
397 cesta (1 nogostup od ceste nismo brojali jer nije stuba)
549 Riječka špina i vidikovac s klupicama  (nećemo ni tu brojat uz cestu 2 nogostupa, iako mogu proći kao stube)
566 kapela 4
571 puteljak
574 stube crkva (3 komada)

UKUPNO 574

Eto pozivamo sve da izbroje sve stube do ckvenog praga ! Napominjemo da je iznimno teško.  🙂 A prema dole joše gore za brojati.

Trsatskim stubama se održava i utrka “Rijeka Run” odnosno “539 SKOK”.

Dajemo i rezultate “539 skok” za 2019. godine. Neka se nađe.

539 stepenica koje vode od Školjića do platoa u Ulici Joakima Rakovca na Trsatu u ženskoj kategoriji najbrže su pretrčale Barbara Belušić – AK Istra Pula (04:07), Sara Superina – AK Kvarner (04:13) i Veronika Erlić – AK Kvarner (04:47), dok su u muškoj kategoriji kao apsolutni pobjednici slavili Alen Matovina iz Žilić-Bekele Teama (03:06), Ivan Vuletić – AK Kvarner (03:09) i Davor Varga – AK Vežica (03:22).

24.04.2019.  Koliko ima sve ukupno stuba sa svim prilazima ? Mi smo izbrojali  ukupno 802 trsatskih  stuba ( 740 sa svim javnim stubama (prilazima) do Svetišta. Nisu brojane privatne stuba nego samo javne. 802 stube sa svim javnim stubama do vrha Fortice.  No nismo sigurno baš u tvrdnju pa ćemo morat opet u brojanje. : )

Kolika je nadmorska visina ?

Prema Arkodu koji bi trebao bit točan, najviše brdo, iznad stepenica je Fortica . Na tom su brdu smještene postaje Križnoga puta. Vrh iznosi 161,9 nadmorske visine. Podijelimo na pola i možemo dobit okvirnu m koliko bi mogla iznosit NV. To bi izgledalo ovako nešto.  Trsatska gradina je strateški izbočeni vidikovac na 138 metara visokom brijegu koji dominira Rijekom. Što odgovora karti.

Trsatske stube dao je 1531. godine izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić, to su najstarije, najduže i najpoznatije gradske stube.Kako su se, za vrijeme jakih kiša, bujice vode slijevale niz stube, napravljena je i kanalizacija za odvod oborinskih voda. Naravno da velike količine riječke kiše ne mogu podnijet.

Na vrhu će vas dočekat ugodno iznenađenje, riječka  špina,  koja će Vam, itekako dobro doći.

Članak je nastao u svrhu populariziranja riječkih stuba kao dio riječke ponude u turizmu jer imaju, priču, imaju povijest i na kraju promoviraju ZDRAVI način života ! A svoju žeđ na kraju možete ugasiti našom riječkom vodom iz riječke špine koja će Vas čekati na kraju TRSATSKIH STUBA a bit će nagrađeni i predivnim pogledom na naš grad.

Svjedoci smo da kamene stoljetne stube, kocke nestaju nepovratno uništavaju betoniranjem ili asfaltiranjem a da toga nismo niti svjesni. Zato moramo zaštiti ovaj dio riječke/trsatske povijesti i pretvorit ga u naš ponos, da to osjeti svaki naš gost a to ćemo napraviti ulaganjima, u njezin što bolji izgled, da dožive 500 godina .

Na kraju vas pitamo koliko trsatskih stuba ste vi izbrojali ?

Članak će se nadopunjavati novim spoznajama i fotografijama koje imamo još mnogo.