Grad Rijeka se sastoji od 34 mjesna odbora.
Znate li koji su danas, najveći riječki kvartovi po broju stanovnika ?
Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2021., najviše stanovnika u Rijeci živi na Zametu (7.765) a najmanje na Svetom Kuzmu, gdje živi samo 188 stanovnika.
Najveći površinom kvart u Gradu Rijeci je Drenova a najmanji Krimeja.
Imena kvartova
Kultni riječki nazivi Krnjevo, Campetto, Costabella, Bivio uopće ne postoje kao službeni naziv nego žive kao usmena predaja. Tu možemo dodat i Sušak, Stari grad koji nemaju zasebno ime. Iako je Školjić mjesni odbor, ipak 2017. nekako uspio malo ispravit povijesnu, urbanističku i arhitektonsku, pa i svakodnevnu – u kolokvijalnom izrazu Riječana veliku nepravdu dodavši naziv “Stari grad” kojim mnogima Riječanima, taj naziv još piše u dokumentima.
Najveći apsurd je kvart Sveti Nikola, donedavno najmnogoljudniji, gdje većina stanovnika s tog područja, nikad nije ni čula za taj naziv 30 godina! Jednostavno Riječani to mjesto zovu jedino i samo Krnjevo. 2018. imamo zabilježen pokušaj o promjeni naziva Mjesnog odbora iz Sveti Nikola u Krnjevo, no Odbor za mjesnu samoupravu Gradskog vijeća Rijeke ili Gradsko vijeće je to odbilo*. (*nemamo trenutno informacije tko je srušio odluku pa nam javite )
Pa tu su i kvartovi čiji nazivi nestaju “Štranga” koja većina Riječana ni ne zna, gdje su njene granice a i netočno se pišu neki npr. Toreta se ne piše Toretta iako je na starim kartama tako obilježeno. Ispravno je Toreta, s obzirom da je to izvorni fiumanski naziv, Toretta ili bilo koja varijacija bila bi netočna.
Grad Rijeka ako baštini svoju povijest , trebao bi i neke kvartove nazvat po spomenutim, kao odraz svoje povijesti.
Mjesni odbori
Vijeće mjesnih odbora na čelu s njihovim predsjednikom, bi trebali biti poveznica između Grada Rijeke i kvartova, utvrđivala probleme i potrebe građana i prioritete njihovog rješavanja. No, u praksi, to nije baš tako. Npr. Sušačka je Draga, kao i Sveti Kuzam geografski rubni mjesni odbor, a nemar i djelovanja Grada dodatno otežavaju cijelu situaciju. Kako ovaj, tako i svi ostali mjesni odbori i kvartovi, sa svojim ljudima, zaslužuju da ih se sasluša i čuje, a potom osigura osnovna infrasktruktura za normalan život. Treba naći i balans proračuna, jer nije isto negdje gdje živi 7 000 građana, gdje su troškovi održavanja i potreba nesporedivo veći, nego negdje gdje je nastanjeno 188 osoba.
Glas i problemi građana ne mogu se jasno artikulirati. Treba ohrabrit i građane jer reakcija građana, je takva, nemaju volje niti interesa, pa niti za organizaciju skupa građana, kako bismo svi zajedno razgovarali o dobrim i lošim stvarima u našim mjesnim odborima. Također svaka zgrada ima svojeg predstavnika, kojih se ništa ne pita. Zašto ih Grad Rijeka, ne bi bolje uključio kao svoju vezu za unaprijeđenjem života u njihovim kvartovima, koji najbolje znaju probleme svoje ulice. Predstavnici suvlasnika zgrada su već “izgrađene” osobe, kojima su stanarima dali svoje povjerenje. I Grad Rijeka bi ih trebao upotrijebiti. Ovo je kompleksna tematika, koja traži mnogo razgovora.
