Još jedno vrlo važno povijesno otkriće, na koje nam je ukazala jedna čitateljica koja voli svoj grad i njegovu povijest.
Poštovani
U privitku vam šaljem fotografije kamena na talijanskom jeziku koji ima veliku povijest u našem gradu.
Kamen se nalazi na glavnoj ulici Pehlin preko puta autobusne stanice preko puta kućnog br 14 . Slučajno sam ga vidjela jer su radovi oko kuće. Crnim sam Vam označila kuću a žutim mjesto gdje je kamen.
Jako volim svoj grad i smatram da bi ovaj kamen trebao biti negdje u muzeju.
Vama se prvima obraćam u nadi da ćete doći do nekakvog rješenja o budućnosti ovog kamena ili da se obratim Talijanskoj zajednici.
LP
D. Boschia
S obzirom na građevinske radove oko njega, mogao bi lako završiti na otpadu kao mnogi prije njega ili kao građevinski materijal.
Nakon što je ukazano na ovom portalu, lokacija jedinog sačuvanog graničnog kamena i to riječke državnosti s oznakom “Riječke države” (F), koji je zaista neprocjenjiv dio riječke povijesne vrijednosti, na kojem trenutno surađujemo s Muzejom grada Rijeke, da se on pokuša nekako spasit i prezentirat javnosti, na naš email dobili smo još jedno zanimljivo otkriće graničnog kamena, ovaj put granice između austrijskog i mađarskog dijela.
Riječ je o vrlo važnom otkriću jer ovakvi granični kameni su nestali. Ovaj je pogranični za regiju i ujedno između austrijskog i mađarskog djela carstva.
Nismo vidjeli još cijeli kamen ali koliko se da vidjet, jasno upućuje na to da je kamen stajao na granici prema Trstu.
VON
TRIEST
GRENZE
DES KÜSTENLANDES
Kaže koliko je milja od Trsta. Trst je glavni grad krunske zemlje, odnosno svoje regije “Austrijsko Primorje”. Ono je uključivalo Slobodni carski grad Trst i njegova predgrađa, Markgrofoviju Istru i Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku, od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Primorja. Trst je imao stratešku važnost kao austrijska glavna morska luka, a obala regije je bilo turističko odredište poznato kao Austrijska rivijera. Regija je bila višenacionalna uključujući Hrvate, Talijane, Slovence, Nijemce, Furlane . Godine 1910. Austrijsko primorje zauzimalo je površinu od 7969 km² na kojem je živjelo 894.287 stanovnika.
Na drugoj strani bila je FIUME, koja s razvijala pod mađarskim utjecajem kao njezina najveća i najvažnija luka i izlaz na more. Iako su Rijeka i Trst bili pod različitim unutarnjim upravama, sličnost ta dva grada je vrlo velika, zbog istih arhitekata ali i konfiguracije je vrlo slična pa čak skoro i slične klime.
Uz snažnu tada industrijsku Rijeku, razvilo se i turističko mjesto Opatija, koja je spadala pod Austriju odnosno izgradila se kao najveće austro-ugarsko imperijalno odmaralište na moru.
Österreichisches Küstenland – Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije. Ujedno granica Cislajtanije i Translajtanije. Cislajtanija je bila oznaka za Austrijske zemlje, u nju je i Dalmacija spadala.
Susjedni nam je Trst postao „vrata k svijetu“ za austrijski dio moćne Monarhije, istu je ulogu za ugarski dio imala Rijeka koje imala poseban status odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje je okružuju, a izravno podređeno ugarskoj kruni !
