Željeznički spoj Rijeke s njezinim zaleđem 1873. godine najveći je i najznačajniji gospodarski događaj u svekolikoj prošlosti grada.
Danas je točno 151 godina od izgradnje važne i povijesne željezničke pruge Karlovac – Rijeka s kojom se Rijeka povezala s Mađarskom odnosno s Budimpeštom a u istoj godini i s austrijskom stranom Monarhije. 23.10.1873. Svečano otvorena pruga Rijeka – Karlovac, nakon ukupno 1581 dan radova i uz sudjelovanje do 23 tisuće radnika.
Stoljeće i pol kasnije ista željeznica, koju su izgradili Mađari se još koristi a neki dijelovi zemlje nisu još spojeni . Pula i Istra su željeznički odsječeni od Hrvatske. Što je sramota svakog Hrvata koji je ikad sjedio u u Vladi, pa se postavlja pitanje, koliko takvi uopće vole svoju zemlju ? Danas je stanje hrvatskih željeznica iznimno loše, jedan od problema je i korupcija, uhljebljivanje putem osnivanja mnogih sestrinskih firmi unutar jednog poduzeća. Nedavno je kod Karlovca iskočilo pet vagona, cisterni i izazvalo prekid svog teretnog i putničkog prometa (putnici prebačeni autobusima, česta slika u HŽ) na čak 6 dana, što je nedopustivo u današnjem svijetu. Riječka luka je zbog toga isto trpila kod svojih klijenata, ionako ima već dovoljno glavobolja zbog spore i iznimno slabe propusne teretne hrvatske željezničke mreže.
No da ne idemo previše negativno, pozitivu nam daje vijesti iz Europske unije, koja je spremna financirat ovakve skupe projekte jer se time osnažuje i povezuje Europa.
Spomenimo današnji vrlo važan dan.
Calvarienberg – Tunnel /Kalvarija tunel na Školjiću. Ansichten der Karlstadt Fiumanerbahn knjiga o izgradnji pruge, gdje je objavljeno 40 fotografija , Josefa Lowyja iz 1873.
Parna lokomotiva ide Rivom.
1895. Manipulacija tereta. Luka i željeznica.
Vlak gdje je najbliži moru. Prekrasan i iznimno zanimljiv detalj fotografije vlaka i mora. Uvala Martinšćica zaista neprepoznatljivo mjesto u usporedbi s danas.
1908. Hreljin
Karlstadt-Fiumaner Bahn 1869.-1873.
Željeznički spoj Rijeke s njezinim zaleđem 1873. godine najveći događaj u svekolikoj prošlosti grada. Željeznička pruga koja je Rijeku spojila sa svojim zaleđem i glavnim gradom Ugarske donijela je gradu tada najsnažniji industrijski i gospodarski uzlet u povijesti grada,
Najskuplja i najzahtjevnija željeznička dionica bila je Rijeka- Karlovac jer je prolazi kroz teški teren Gorskog kotara. Njena trasa još je uvijek u upotrebi nakon 150 godina no danas je zastarjela s mnogo nepotrebnih dionica.
Glavno ravnateljstvo za izgradnju karlovačko-riječke željeznice je 26.07.1869. sklopilo ugovor s Ministarstvom za javne radove i komunikacije o izgradnji 176 kilometara pruge od Karlstadta (danas Karlovac) do Fiume (danas Rijeka). Ova dva grada udaljena su zračnom linijom oko 90 kilometara. Razlog tome su mnogobrojna vijuganja jer se ta pruga penje do najviše točke od 837 m nadmorske visine.
Taj se datum smatra službenim početkom izgradnje ove iznimno zahtjevne, brdovite i zavojite željezničke pruge. Gradnju pruge financiralo je Ugarsko Ministarstvo za javne radove i komunikacije, a izvođač je bilo austrijsko poduzeće General Bau – Unternehmung der Carlstadt – Fiumaner Eisenbahn sa sjedištem u Beču na kojoj je radilo 23 000 radnika. Danas željeznička pruga Zagreb – Rijeka je 229 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb i Rijeku.
NOVA NIZINSKA PRUGA
Izgradnjom nove nizinske dvokolosiječne željezničke pruge, Rijeka će opet doživjeti novi europski gospodarski uzlet i značaj.
Željeznički prometni pravac RIJEKA -Zagreb – Botovo (državna granica) glavni je željeznički pravac važan u povezivanju središnje, gorske i primorske Hrvatske. Ovaj pravac povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeka s unutrašnjošću Republike Hrvatske, a preko nje i sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci. Za servisiranje luke s kopnene strane željeznički prijevoz je nezamjenjiv i prioritetan.
Staru prugu Rijeka – Zagreb – Budimpešta izgradili su Mađari davne 1873. godine. Dužina joj je 330 kilometara i teretnim vlakovima je potrebno oko 10 sati do mađarske granice uz prosječnu brzinu od samo 30 kilometara na sat (putničkima treba oko pet sati, s prosječnom brzinom od 65 kilometara na sat).
Nova pruga bila bi 50 kilometara kraća i cijelom trasom bila bi dvokolosiječna. Teretni vlakovi njome bi stizali brže i sigurnije, do mađarske granice za pet sati uz prosječnu brzinu od 120 kilometara na sat.
Kliknite za veći prikaz. Provedbom svih projekata na trasi povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja putničkih vlakova do 160 km/h, teretnih do 120km/h . Najzahtjevnija, time i najskuplja dionica, ona je od Rijeke do Karlovca.
Da usporedimo prugu Rijeka – Karlovac staru (176 km) i novu. Kod HŽ i medija su različiti podaci pa su ovi naši podaci, otprilike okvirni.
Planirane dionice
Dionica od Karlovca do Oštarija, duljine je 39,1 kilometara.
Dionica Oštarije – Škrljevo (72,2 km)
Škrljevo- Rijeka 12 km izmjerili smo preko postojeće pruge.
Ukupno : cca 123,3 km
Po nekim podacima nova pruga u konačnici neće nešto biti posebno kraća no zbog boljeg izbora željezničke linije i izbjegavanja mnogobrojnih zavoja kao kod stare pruge, postići će se znatno veća brzina ali i sigurnost. Za realizaciju cjelokupnog projekta nizinske pruge, uz dionice za koje su već ugovoreni radovi, potrebno je ukupno oko 2,7 -3 milijardi eura. Provedbom svih projekata na trasi povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja putničkih vlakova do 160 km/h, teretnih do 120km/h i skratiti vrijeme putovanja te dodatno podići razina sigurnosti a Rijeka bi napokon mogla dobit i toliko željenu gradsku željeznicu, koja prolazi doslovno kroz srce grada, recimo Matulji-Rijeka (Pavlovac , Martinkovac , Zamet, Kantrida , Krnjevo pruga ide tik uz ZTC i Spar, Mlaka, želj.kolodvor , Zagrad , Školjić, Sušak , Pećine Tower, Vežica , Draga , Kuzam ) – Škrljevo a u budućnosti dodatne linije prema najnaseljenijim riječkim kvartovima.
Valter Flego (IDS) jedini od političara se borio za luku Rijeku i Riječane i to na europskom planu. Zahvaljujući njegovom doprinosu i Rijeka bi mogla uzet dio kolača od 26 milijuna € koliko je na raspolaganju iz proračuna EU. Bez željeznice nema uspješne luke! Mi smo novim pozicioniranjem Luke Rijeka na europskom koridoru Baltik – Jadran omogućili direktnu vezu Rijeke s lukama na Baltiku, dodatnih 26 milijardi eura za izgradnju nizinske pruge, spoj Rijeke sa Splitom i modernizaciju ličke pruge.
Žalosti činjenica da je Rijeka u političkom smislu pasivna ili izrazito mrtva kao i njezini građani a samim time takva je i izabrana vlast jer nema niti jednog lokalpatriota u gradskom i županijskom vrhu vlasti da gura ili se bori za projekt nizinske dvokolosiječne pruge koja bi Rijeku vratila opet na pravi kolosijek. Zato će druge regije pokazat zube, pa će doslovno preko noći prekinut Butkovićevo ulaganje u Križišće – Žuta Lokva da bi se novac od 320 milijuna € preusmjerio u Splitsku obilaznicu. Novaca ima ali samo za one koji se za njega i znaju izborit !
