Riječka trobojnica u sjedištu Europskog parlamenta u Strasbourgu. Odmah bez razmišljanja ste pristali, kad smo vas zamolili, da li bi mogli popularizirat malo, našu riječku trobojnicu ispred Europskog parlamenta. Idemo Vas malo predstavit.
Za početak Vi ste Valter Flego, jedini političar u EU koji spominje Rijeku, tj. bori se za Istru i Kvarner.
Tako ste nam i zapeli za oko. Fiumani i Istrijani u mnogočemu su slični i žive punim plućima iste vrijednosti – otvorenost, multikulturalnost i suživot, za razliku od ostatka Hrvatske. Istarski klub Rijeka djeluje još od 1994. godine u Rijeci . Članovi su studenti/volonteri (Istrijani i oni koji se tako osjećaju) okupljeni s pravim ciljem, a to je druženje.
Valter Flego, može par pitanja. Danas ste prvi čovjek Istre pa evo većina pitanja su koja se zajednički tiču Istre i Kvarnera.
- Rođeni ste 15.08.1972. u Kopru ? Kako to, vaši su iz Buzeta, ako se ne varamo.
1972. nije postojao tunel Učka, a rodilište u Kopru bilo je najbliže Buzetu. Ali, danas tunel Učka postoji i zato su moji sinovi rođeni u Rijeci.
- Vezani ste za Rijeku. Srednju školu (2. i 3. razred) završili ste s odličnim uspjehom u Rijeci i stekli zvanje strojarskog tehničara. Diplomirali ste 1996. na Tehničkom fakultetu u Rijeci i bili najbolji student Tehničkog fakulteta u školskoj godini 95./96.
Završili ste još jedan fakultet. U želji za daljnjim učenjem i usavršavanjem, upisali ste poslijediplomski studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Uz stalni rad završili ste studij također s odličnim uspjehom te stekli znanstvenu titulu magistra ekonomskih znanosti (mr. sc.) 2000. Svaka čast! Jer ovi fakulteti nisu lagani. Otkuda ste crpili motivaciju? Koliko vidimo učenje Vam se na kraju isplatilo? Postali ste zastupnik u Europskom parlamentu?
Ni jedan fakultet nije lagan i čvrsto vjerujem da se učenje uvijek isplati. Zato sam jako ponosan na svoje sinove studente – mlađi je upravo upisao dentalnu medicinu u Rijeci, dok stariji uspješno polaže ispite na prvoj godinu prava, također u Rijeci. Dinko i Ivo su ponos moje supruge Branke i mene i presretan sam što su obojica odlučila upisati fakultete, i to u Rijeci. Što se mojih srednjoškolskih, a onda i studentskih dana tiče, bio je to zaista lijep period života. Uz maksimalnu odgovornost i disciplinu – jer takav sam po prirodi u svemu što radim – bilo je i puno zabave, druženja, svakodnevnih odlazaka u Indeks – moju najdražu menzu – te rukometnih treninga. Zaista me za Rijeku vežu samo krasna sjećanja i uspomene, te ono neizbježno s čime se moj stariji sin već upoznao, a uskoro će i mlađi – studentski stres. Ali, to je jedna dobra priprema za sve što nakon studentskog života slijedi. Kao što ste gore naveli, danas sam zastupnik u Parlamentu, ali nije to došlo preko noći. Od zadnjeg studentskog ručka u Indexu do današnjeg u menzi Parlamenta, prošlo je više od 20 godina, a svoj sam radni staž započeo davne 1996. u Istarskom vodovodu. 2001. postao sam zamjenik gradonačelnika Buzeta, 2005. gradonačelnik, i tako do 2013. kada postajem istarskim županom, a onda 2019. odlazim u Brisel.
- Inače u uvodu , kad smo već spomenuli Kopar. Slovenci u svoju luku ulažu i grad se zbog toga gospodarski cestovno i infrastrukturno, preobrazio. Luka Koper je danas budimo iskrena (ne) dostižna Rijeci. Još k tome slovenske željeznice znatno povećavaju kapacitet pruge Postojna-Koper, tako da će kroz nekoliko godina Luka Koper postati “lider” sjevernojadranskih luka. Luka Rijeka i Luka Koper se više ne mogu uspoređivati ni prostorno, ni organizacijski, ni vremenski, ni po kapacitetu, ni po infrastrukturi. Slovenci grade još jedan željeznički kolosjek, buše tunele, rade viadukte. Izgradnja 27 kilometara njihovog drugog kolosijeka na dionici Koper-Divača je najskuplji infrastrukturni projekt u povijesti Slovenije. Trebao bi biti dovršen za dvije godine, a vrijednost projekta je gotovo dvije milijarde eura. Sve u svrhu jačanja kapaciteta njihove luke Koper.Izgradili su najveći automobiliski terminal na Mediteranu. Potpuno dva različita porta nažalost ali to je istina svidjelo se nama ili ne nakon 30 godina zanemiravnja riječkog pravca i riječke luke … i guranje glava u pijesak.
Naravno odvojak željeznički i cestovni prema Rijeci da se pita Slovence , ne bi nikad izgradili. Postoji li mogućnost preko EU da se cestovna izgradnja Rijeka – Trst pokrene ?
Naime Vi ste nedavno kao član Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta na sjednici promijenili neke stvari. Prihvaćen vam je prijedlog kao zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS) u EP-u o uvrštavanju više željezničkih, ali i cestovnih linija u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) ? Nakon desetljeća rada hrvatskih eurozastupnika gotovo cijela hrvatska prometna mreža trebala bi biti uključena u veliku europsku prometnu mrežu, među ostalim, Luka Rijeka u koridor Baltik-Jadran, a Istarski ipsilon na slovenske autoceste.
Tako je. Trenutno je u procesu trijaloga, odnosno pregovora između Europske komisije, Vijeća i Parlamenta – prijedlog o reviziji TEN-t mreže. Riječ je o transeuropskoj prometnoj mreži, koja sadrži devet velikih europskih prometnih koridora i povezuje sjever i jug, odnosno istok i zapad Europe. Hrvatska bi trebala nakon završetka pregovora, koji bi trebali biti gotovi do kraja godine, biti na četiri europska koridora. To je jako velik napredak! Posebno u kontekstu Luke Rijeka koja će biti na koridoru Baltik-Jadran i konačno imati jednak status kao sve ostale Jadranske luke, kako i zaslužuje. Riječ je o završetku procesa koji je trajao deset godina, a pokrenuli su ga moji prethodnici u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić i Jozo Radoš još 2015. Luka Rijeka je godinama bila zapuštena! Loša infrastruktura, nedostatak direktne željezničke veze sa zapadom, slabi bilateralni odnosi sa susjedima – sve je to direktno utjecalo na slabiji položaj luke Rijeka u odnosu na druge Sjevernojadranske luke. Međutim, Luka Rijeka ima velik potencijal, veći od primjerice Luke Kopar, a to je prije svega mogućnost širenja. No slovenska je Vlada krenula u najveću povijesnu investiciju vrijednu čak dvije milijarde eura za samo 27 km pruge, kako bi luci osigurala dodanu vrijednost – brži i efikasniji prijevoz tereta od Kopra prema Ljubljani i samim time veću konkurentnost. Bez željeznice nema uspješne luke! Mi smo novim pozicioniranjem Luke Rijeka na europskom koridoru Baltik – Jadran omogućili direktnu vezu Rijeke s lukama na Baltiku, dodatnih 26 milijardi eura za izgradnju nizinske pruge, spoj Rijeke sa Splitom i modernizaciju ličke pruge. Podršku za cestovni i željeznički spoj od Rijeke prema Trstu dobili smo od slovenskih i talijanskih liberalnih zastupnika. Međutim, mora nam biti jasno da to neće biti sutra. Hrvatska treba te projekte dogovoriti sa slovenskom stranom, što više nije stvar samo hrvatsko-slovenskih interesa – to su projekti od šireg europskog značaja, što je nedavno potvrdio i Europski parlament, pa je to još jedna prednost. I to treba pametno komunicirati sa slovenskom stranom. Ako sam ja uspio na europskoj razini uvjeriti slovenske kolege, vjerujem da je to moguće i bilateralno ostvariti.
Što se tiče konkretnih projekata, ono što bismo trebali sada je obnoviti postojeće trase od Pule do Trsta, izgraditi do 2035. (bez ikakvih daljnjih kašnjenja i odgoda) željeznički pravac Rijeka – Zagreb. Spojiti jug Dalmacije s Rijekom i dalje prema zapadu. Smatram da je sada vrijeme da Hrvatska vlada iskoristi izrazito susretljivog i spremnog na suradnju slovenskog premijera Roberta Goloba, koji je u zadnjih godinu dana pokazao više volje i spremnosti za rješavanje otvorenih pitanja nego svi prijašnji slovenskih premijeri zadnjih desetak godina.
- Žalosno da Rijeka i Pula nisu željeznički uopće spojeni u 21.stoljeću !
Nego se ide preko Slovenije ili presjeda autobusima. Od Zagreba do Pule vlakom trebate čak 19 sati. Jedini koji se bori za bolju željezničku povezanost između Pule i Rijeke ste upravo Vi. Koji o tome pričate i u Europskom parlamentu i javno na svojem FB profilu. I o položaju riječke luke. O ovim problemima nikad se niti jedan riječki političar ne da se nije uhvatio nego nije niti spomenuo. No, da bi uopće mogao neki političar zastupati nekoga , treba poznavati povijest, činjenice i imat ljubav prema svojoj regiji i poštovanju drugih. Postoji li mogućnosti financiranja tog povezivanja od strane EU ? Podsjećamo da je EK osigurala milijarde eura za jačanje prometne infrastrukture! Odbor EP-a prihvatio je vaše prijedloge koje je hrvatska Vlada odbila prilikom izrade strategije razvoja željezničkog prometa u Hrvatskoj ? Da li je to istina ?
Volio bih da dođe do izgradnje željezničkog kraka od Pule prema Rijeci, ali za to treba politička volja i spremnost za investiciju u kakvu se upustila Slovenija. U ovoj fazi trebalo bi pripremiti dokumentaciju i vidjeti u kojim okvirima bi to bilo najbolje napraviti. Vjerujem da bismo takav prijedlog mogli uspješno predstaviti tijekom sljedeće revizije TEN-t mreže, oko 2027. godine odnosno u sljedećem sazivu Europskog parlamenta. Uvijek je jako važno imati tog jednog svog zastupnika u Odboru za promet, pa bio to ja ili netko treći, kako bi nastavio realizirati ovu prometnu priču. Nitko drugi neće to raditi za nas.
Dio mojih prijedloga nije uvršten u Strategiju o razvoju željezničkog prometa RH. Žao mi je što je komponentu željezničkog prometa Vlada jako zanemarila. Međutim, kada govorimo o suradnji na europskoj razini i pripremi prijedloga koji se tiču naših prometnih pravaca, moram reći da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH tu pružilo tehničku podršku i suradnja je bila korektna. Svejedno, suradnja između zastupnika u Europskom parlamentu i Vlade RH, ako mene pitati, treba biti puno efikasnija. Osobno sam uspio okupiti sve hrvatske zastupnike oko ove važne teme i dobiti podršku Ministarstva i to smatram velikim uspjehom, jer je to nažalost rijetko. Mislim da su infrastrukturni projekti važniji od bilo kakvih ideoloških podjela i da nam treba više zajedništva, a manje podjela u Europskom parlamentu. Dok se mi dijelimo, neki drugi grade pruge, ceste i jačaju vlastito gospodarstvo.
5.Kako vidite iskorištenost EU fondova u Hrvatskoj ?
Nakon deset godina članstva RH u Uniji ne možemo biti zadovoljni s povlačenjem EU sredstava, osobito kada govorimo o brzini iskorištenosti. Prisjetimo se samo milijardi iz Fonda solidarnosti predviđenih za sanaciju šteta od potresa i obnovu. Zbog poražavajućih rezultata došlo je do rekonstrukcije Vlade, dok su ljudi na potresom pogođenim područjima sanjali o rekonstrukciji kuća i objekata. A umalo smo i ostali bez tih milijardi! Sve nam to govori kako usprkos dostupnosti sredstava, uz desetljeće članstva, i dalje nemamo uhodani sustav koji može omogućiti efikasnu i uspješnu apsorpciju. Uzmimo za primjer strukturne i investicijske fondove: 2020. godine bili smo na samom dnu ljestvice, odnosno 27. Iako zadnji podaci pokazuju da nismo više među najgorima, ipak ostajemo u tom drugom (negativnom) dijelu ljestvice koji nas upozorava da moramo unaprijediti mehanizam iskorištavanja fondova. Ukazujem na ove strukturne nedostatke – koje moramo čim prije otkloniti – jer do 2029. imamo na raspolaganju 25 milijardi eura koje ne smijemo prokockati, a bez jasne vizije propustit ćemo ovu generacijsku priliku.
- Istra po mnogim pokazateljima, slovi kao naša najrazvijenija regija? Da li je to zbog lokalpatriotske političke stranke IDS ? Jer se ne treba za svako mišljenje, i odobrenje pitat i čekat centrali npr. iz Zagreba gdje su smještene 2 najveće hrvatske stranke, doduše jedne u teškom padu?
Tako je. Istra je već godinama po mnogobrojnim pokazateljima najrazvijenija hrvatska regija, kako mi Istrijani volimo reći – korak ispred ostatka zemlje. IDS je bez sumnje dao velik doprinos tome, jer Istra je, uz Primorsko-goransku županiju, Kvarner i otoke, oduvijek bila IDS-ov apsolutni prioritet. Svaka se naša politika krojila i kroji se po mjeri istarskog čovjeka i svi su IDS-ovi načelnici i gradonačelnici, kao i župani, saborski zastupnici te europarlamentarci u potpunosti posvećeni prije svega razvoju i rastu Istre te PGŽ-a. S druge strane, centralizacija Hrvatske nam je zadavala i zadaje nam glavobolju već desetljećima i zato je jedna od naših najvažnijih politika decentralizacija zemlje odnosno spuštanje ovlasti i odgovornosti na razinu gradova, općina i županija. Treba omogućiti najuspješnijima da budu razvojni pokretač Hrvatske – a Istra i Primorsko-goranska županija to jesu, i itekako zaslužujemo samostalno donositi odluke i upravljati svojim novcima.
- Europska unija djeluje kao jedinstveno tržište s 27 zemalja i s tržištem od 447 milijuna ljudi. Europska unija je zadnjih desetak godina bila najveća globalna, gospodarska ali politička sila na svijetu. No taj primat joj je od 2015. uzela Kina. Ali i dalje je EU na drugom mjestu, najjačeg igrača na svijetu. Svjedoci smo da EU geostrateški štiti svoje interese, savršeni primjer je i onaj u Rijeci, kad su Hrvati, morali stopirat prodaju Kinezima kontejnerski terminal, na Zagrebačkoj obali.
Smatrate li da nakon završetka rusko-ukrajinskog rata i novog preslagivanja, geopolitičke karte, EU ima opet šanse, zasjest na čelo najjačeg igrača na globalnoj sceni ? Kad EU više neće trebat svoje resurse i vrijeme, trošit u rat s Rusijom ?
Europska je unija nedvojbeno značajna gospodarska i politička sila u svijetu. Njezino jedinstveno tržište, brojna populacija odnosno 27 zemalja članica te velika gospodarska snaga daju joj značajan utjecaj na globalnoj pozornici. Sposobnost EU-a da ponovno zauzme poziciju najjačeg globalnog igrača te oduzme primat Kini ovisi o nizu čimbenika, uključujući njezinu unutarnju dinamiku, ekonomske politike i globalna kretanja. Rješavanje sukoba i preslagivanje geopolitičke karte, poput rusko-ukrajinskog rata, svakako može utjecati na globalnu dinamiku moći. Kad bi EU doživjela stabilnije geopolitičko okruženje odnosno kad bi završio strahoviti rat na europskom tlu, sigurno da bi bila veća usredotočenost na gospodarski rast, tehnološke inovacije i jačanje međunarodnih partnerstava, čime bi se logično povećao i njezin globalni utjecaj. Globalna pandemija nije ni završila, a Europa se suočila s invazijom Rusije na Ukrajinu – sve su to izvanredne strašne okolnosti koje nitko na svijetu nije mogao predvidjeti.
- Smije li se znat kolika Vam je plaća eurozastupnika ?
Naravno, to je u potpunosti javan i transparentan podatak. Kad platim poreze Hrvatskoj i Belgiji – nešto više od 5 tisuća eura.
- Važnost i promicanje, očuvanja čakavskog jezika. Čakavštinu treba upotrebljavati u svakodnevnoj, govorenoj komunikaciji i na pravilan je način prenositi na mlađe naraštaje. Valja razbiti predrasude da su mjesni govori manje vrijedni od standarda. Bitno je osvješćivati razlike, ali tako da zavičajni idiom bude društveno priznat jezik, što ujedno promiče i međudijalekatsku toleranciju. Učenik ne bi od svojega učitelja smio čuti primjedbe tipa: ‘Kako to govoriš!? Reci to lijepo književnim jezikom!’.
Što o tome misli Istarska županija i IDS ?
Kratko i vrlo jasno – naš je regionalni identitet naše veliko bogatstvo ili kako volim reći – naše su besede velika sreća. Izuzetno je važno njegovati naš jezik i zavičaj kao nematerijalnu kulturnu baštinu i vjerujem da svaki član IDS-a tako razmišlja. Jezik je dio naše djedovine i naša je dužnost čuvati ga i prenositi novim generacijama. Istarska je županija još dok sam ja bio župan provodila projekte kojima je cilj bio upravo popularizacija zavičajne kulture i naših dijalekata, a osobno sam s IDS-om započeo i projekt zavičajne nastave, kako bismo djecu od malih nogu poticali da uče jezik i kulturu svojih baka i djedova. U predškolskim ustanovama, potom osnovnim školama, a onda i u srednjoškolskim klupama. Voljeti svoj zavičaj uči se od malih nogu i ta ljubav nikad ne prestaje.
- 90-tih Rijeka je teritorijalno osakaćena sa zaleđem, nastankom mnogih općina i gradova, koje u Zagrebu ne bi mogli biti niti kvart. Rijeka je odsječena sa svojim zaleđem. I tu jedan od riječkih glavnih problema. Industrijsku zonu koju su Riječani izgradili i koju generira, data je Bakru koji drži HDZ i umjetno održava na životu. Bakarska nadležnost spada sve do vrhova Risnjaka u Gorskom kotaru. Zar treba očekivati nekog s mora da razumije njihovu problematiku. Također Bakar (HDZ), Senj (HDZ) imaju pravo na svoju gradsku povijesnu zastavu a Rijeka ne, iako su je Riječani svoju povijsnu riječku troobjnicu, jednoglasno politički proglasili kao gradsku, što je izuzetno teško u politici ostvarit.
Što se tiče izbornih jedinica Rijeka je utrpana sa Istrom. I tu dolazi do toga da se Riječani kao manja cjelina, ne mogu artukulirati jasno svoj glas u državnom saboru i čuvat svoje interese.
Danas HDZ kroji još jedan izborni Zakon gledajući jedino vlastite političke interese! Jurdane, Jušiće, Zvoneće, Mune ili Žejane žele spojit zajedno s Petrinjom, Obrovcem ili Ražancem, a ne s Opatijom, Rijekom, Lanišćem ili Lupoglavom. Kako vi općenito, vidite teritorijanu podjeljenost u Hrvatskoj ? Smatrate li da bi po sadašnjim županijama bilo bolje i pravednije izborno rješenje ?
Vladajući HDZ je vrlo očekivano skrojio izborni Zakon gledajući vlastite političke interese. Smanjivanjem broja izbornih jedinica regionalna bi zastupljenost bila još manja, a to nipošto nije ono za što se IDS niti ja osobno zalažemo. Određivanje izbornih jedinica ne bi se smjelo određivati po modelu upravljanja neke stranke nekim gradom ili općinom, već po parametrima koje neko područje čini povijesnom, geografskom, sociološkom i kulturološkom cjelinom. Kako je saborski zastupnik IDS-a Emil Daus rekao nedavno u Saboru – Jurdani, Jušići i Mune nemaju mnogo zajedničkog s Obrovcem, Petrinjom i Ražancem, ali imaju s Opatijom, Lanišćem i Lupoglavom. Mi smo kao stranka predložili prijelazno rješenje za parlamentarne izbore, s deset izbornih jedinica, ali uz promjenu njihovih granica tako da poštuju administrativne i teritorijalne granice općina i gradova. Vodili smo se isključivo načelom poštivanja teritorijalnih granica i osnovnim demokratskim zahtjevom da glas svih građana vrijedi jednako. Međutim, Vlada kroji svoj zakon.
- Često ste odlazili na utakmice Rijeke ? I vaš kolega, gradonačelnik Damir Kajin, koji je došao sad na vaše mjesto gradonačelnika Buzeta, izjavio je da kad su ga pitali 2022. za koga će navijat na finalu kupa između Rijeke i Hajduka. Odgovor njegov je bio KRATAK I JASAN.
DAMIR KAJIN: Bože moj.
Koje je to pitanje? Pa za Rijeku!
Koga biste vi odabrali ?
Ako već NK Istra ne igra, onda bih svakako navijao za Rijeku. Kao student sam često odlazio na utakmice, ali i nakon studentskih dana, najčešće s pokojnim tatom. Nikad neću zaboraviti ’84. utakmicu na Kantridi protiv Real Madrida i pobjedu od 3:1.
Politika ne može ništa napraviti bez djelovanja ljudi. Upravo je to ono što Rijeci i cijelom našem kraju nedostaje. Svakako preporučamo svima da posjete prijateljski nam Istru, istarski Buzet i ostavite im koji eurić.
Hvala Vam na razgovoru.
Riječku svečanu trobojnicu možete kupiti na našem WEBSHOPU.
