Uskrs (lat. Pascha)
Katolička pomična svetkovina koja se slavi u nedjelju nakon prvoga uštapa, između 21. ožujka i 25. travnja. S time da zapadno i istočno kršćanstvo ga na različit datum slavi. No , zna se dogoditi kao i ove godine da Uskrs padne na isti datum. Katolički i pravoslavni vjernici ove godine Uskrs slave istog dana ! Katolička crkva koristi gregorijanski, a Pravoslavna julijanski kalendar no u budućnosti se radi na tome da se dogovore za zajednički datum.
Uskrs je blagdan kršćanstva, dan uskrsnuća Isusa Krista.
USKRS u katedrali SV. VIDA 20. TRAVNJA – slavio se u 9:30 sati misa na talijanskom jeziku, te u 11 sati misa na hrvatskom jeziku (predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić).
Sretan Uskrs !
Uskršnji stolovi i običaji Rijeke i Kvarnera
Pinca sa grožđicama danas. Uskršnja pinca porijeklo vuče iz Italije, Mletačke republike odnosno područja Veneta, Furlanije pa se dalje proširilo na slavenske zemlje, među njima i Hrvatska. U venecijanskom dijalektu nosi naziv “pinsa”.
Tulipani iz mog vrta, jaja od naših koka, pinca od domaćih jaja!
Na stolu blagoslovljene maslinove grančice. Simbolično maslina se veže za Uskrs i zbog svoje dugovječnosti, gotovo besmrtnosti. Naime stablo masline može živjeti jako dugo, čak i više tisuća godina. Mladi luk, šunka koja se ne vidi, čokoladna jaja često su ukras stolova u novije vrijeme.
Pisanice, pinca ali i zec koji potječe iz narodnih običaja i to od Nijemaca krajem 17 stoljeća. Danas simbol potrošačkog društva i često je najpoznatiji motiv Uskrsa uz jaja prilikom čestitanja.
Orahnjača je isto dio uskršnjeg stola.
Mnogo pažnje se posvećuje izgledu stola.
Jaja u obliku riječke trobojnice.
Picanje jaj va Mošćenicah
Picanje jaj va Mošćenicah. U Mošćenicama na Kvarneru tradicionalno na Uskrs picaju jaja. To je običaj gdje se danas kovanicom od 1 eura pogađa u jaje. Svaki natjecatelj ima pravo tri puta picati, tri puta baciti kovanicu, s udaljenosti od 3 metra i ta kovanica kojom gađamo tvrdo kuhano jaje mora ostati u jajetu.
USKRŠNJI MOTIVI NA STARIM RAZGLEDNICAMA
Uskršnje motive koje smo mogli vidjet na starim razglednicama su najčešće zec, pilići, janje i razni motivi pisanica.
Zanimljivo je da nemaju svi isto porijeklo. Neki su kršćanski, a neki više eto tako narodni / simbol proljeća.
Razglednica koje imaju veze s Rijekom ili nemaju direktno ali su kružile ovim prostorima i čuvaju se u riječkim muzejskim ustanovama.
Zec nije izvorno kršćanski simbol.
Dolazi iz germanske i narodne tradicije, kasnije prihvaćen u uskrsne običaje.
Što označava: plodnost i novi život, buđenje prirode (proljeće).
Iz Rijeke u Beč.
Janje – Ovo je najvažniji kršćanski simbol Uskrsa.
Zato se janje često pojavljuje i u liturgiji, ne samo na razglednicama. Što označava: Isusa Krista (Jaganjac Božji – Agnus Dei) žrtvu i otkupljenje, nevinost i čistoću.
Buona Pasqua – Regina Matejčić Rijeka, 1942. Janje u pozadini i pilići.
1906. Janje i jaje. (PPMHP)
Pile = označava novi život / uskrsnuće.
1906. Sretan Uskrs. Pilići motiv. (PPMHP)
Rijeka – Uskršnja razglednica iz 1947. Pisanica.
USKRŠNJI RIJEČKI MOTIVI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Ovo su dva najstarija riječka motiva otkad je društvenih mreža.
Ovaj prikaz je najstariji.
i onda naš.
KVARNERSKA PINCA (Vazmena pogača)
Fotografija: Dobro jutro Hrvatska
1 kg brašna
9 žumanjaka
2 cijela jaja
25 dag šećera
25 dag maslaca
3 žlice ulja
1 prašak za pecivo
1 žličica soli
2 svježa kvasca
1 žlica ruma
1 žlica rakije
2,5 dcl mlijeka
kora od limuna
kora od naranče
5 vanilin šećera
20 dag grožđica
Sok od 1 limuna
1 jaje za premazati pogaču
Stavite kvasac u malo mlijeka u koji ste dodali žlicu šećera i brašna koliko treba (uzeti od one 1 kg) da se digne.
Grožđice natopite sokom od naranče i rumom, neka se grožđice dobro napiju. Jaja, šećer, sol i vanilije miksajte dok ne dobijete pjenastu masu. Otopite maslac u mlijeku. Brašno, prašak za pecivo, sve začine i otopljeni maslac u mlijeku umiješajte u smjesu od jaja i šećera, te sve zajedno dobro izmiksajte. Dodajte dignuti kvasac, pazite da se kvasac ne stavite direktno u masnoću, nego da je sve prije dobro izmiješano. Miješajte, dobrih 30 – 40 minuta, dok ne dobijete mekano tijesto koje se odvaja od posude. Pusti da se diže. Primijesite i dodajte grožđice. Napravie pogaču, šišor ili što želite. Pustiti da se digne još jednom. Dignute pogače prerežite škarama na tri mjesta, te ih premažite umućenim cijelim jajetom. Pecite na 170° C 40 minuta i još 20 minuta na 160° C-
Dobro ohladiti, narežite na šnite i poslužite.
U slast!
Tu je i video izrade . Marijana Kalčić Grlaš, direktorica TZO Matulji u “Žlici užitka” 2014. objašnjava kako se radi tradicionalna pinca, šušur i kako se jaja boje prirodnim bojama.
