Riječka placa lagano odumire, dok posljednji prodavač zauvijek ne ode jer kupaca je sve manje i manje. Može li gradska vlast reagirat nekakvim mjerama da sačuva trbuh grada? Od dostave do ograničavanja trgovačkih centara u ovoj zoni, za što je već prekasno jer su već 2 izgrađena. I Plodine, Spar i Konzum su tu već bacili svoje šape i znaju biti puni jer kupcima je tu sve što im treba. Ili treba jednostavno sve prepustit tržištu. Na kraju bilo pitanje meso, voće, povrće ili nešto drugo veliki lanci dovlače to , pretežno iz uvoza i onda restorani , štandovi preuzimaju. Neki kupci ukazuju da su čak i iste kašete na policama trgovačkih centara i ovim na placi. Sve to bi nekako trebalo regulirati jer kupci bi došli , dati koji cent više ako bi bili sigurni da je to naše hrvatsko iz domaćeg OPG-a. Nadalje ako istu “kvalitetu” mogu kupit u butigi za manje love, sa besplatnim parkingom i ne trebaju se mučit s pronalaskom istoga jer u krugu tržnice uvijek vlada kaos, onda je jasno što će izabrat a to je komoditet.
Riječka placa nekoć trbuh grada umire. 50 000 stanovnika je manje i tržište se drastično promijenilo.
Glavna gradska tržnica, popularna kao riječka „Placa“ umire zbog više razloga. Ekonomske stagancije, koja uzrokuje slabu kupovnu moći građana, populacijske stagnacije jer 50 000 stanovnika je manje i najvažnije trgovački centri s jeftinijiom robom, zauzeli su sve dijelove grada.
Sve je slikano oko 08 sati ujutro. Nekoć u to vrijeme, nisi mogao proći od mnoštva ljudi. Na fotografiji su i aluminijski kiosci koji su 2018. koštali svaki po 62 000 € . Grad Rijeka ih je nabavio 90 komada za 5,6 milijuna kuna i nikad nisu zaživjeli.
Tržnica na Brajdi također dijeli istu sudbinu ali ona je u još gorem stanju, na teškoj samrti. Poslovne prostore u vlasništvu Grada Rijeke okolo tržnice, ama baš nitko neće i godinama i godinama se pokušavaju iznajmit no bez uspjeha. Iskreno da dobijemo ih besplatno, stvarno ne bi znali što s njima a kamoli da moramo još plaćat najam i komunalije. Nekoć je tu bilo sve puno ljudi u bilo koje vrijeme. U pravilu do 13 h se radilo a neki i duže. U paviljonu danas sabalasni prizori, nekoć glavni ulaz danas je zatvoren i bez ljudi.
Sklop zgrada i tržnica Brajda, paviljon su iz 1896.godine.
