Grb Rijeke nastao je u 17 stoljeću, točnije 1659. godine i jedan od najstarijih, najunikatnijih grbova. Ovo je grb koji se čuva u jednoj poznatoj riječkoj obitelji generacijama. 
U usporedbi s hrvatskim grbovima mnogi drugi gradski grbovi u Hrvatskoj su 90-tih doživjela nova izdanja ili preinake. Standardizirani su tek nakon stvaranja moderne države, često su rekonstruirani prema starijim pečatima, ili su potpuno novi dizajni inspirirani poviješću, ali ne i kontinuirano korišteni stoljećima.
Pogledajte “novokomponovane” grbove hrvatskih gradova.
Riječki grb ima više od 360 godina kontinuirane upotrebe, što je rijetkost među gradovima u Hrvatskoj. Zaslužuje očuvanje u svom izvornom originalnom obliku.
Ono što ga čini posebnim u odnosu na većinu drugih hrvatskih grbova:
- Kontinuitet bez većih promjena – dok su mnogi gradski grbovi u Hrvatskoj oblikovani ili standardizirani tek u 19. i 20. stoljeću, riječki je ostao gotovo isti od 17. stoljeća.
- Jedinstvena simbolika – dvoglavi orao koji drži posudu iz koje teče voda (Rječina) i natpis Indeficienter (“nepresušno”) nema pandan u drugim hrvatskim grbovima.
- Carska potvrda – nije nastao “lokalno” kasnije, nego ga je izravno potvrdio vladar Habsburške Monarhije, što mu daje dodatnu povijesnu težinu.
- Povezanost s identitetom grada – simbolika ne predstavlja samo heraldiku, nego i sam prostor (izvor vode) i ideju trajnosti grada. Svjedoci smo danas neukog jednog manjeg dijela Riječana koji žele ovaj originalni gradski simbol maknuti ili koristit osakaćene verzije ovog grba e pa neće moći.
