Velika većina Riječana i medija područje oko kamenoloma i samu uvalu, odnosno zapadni dio grada naziva i govori Preluka a samim time kažu bio/bila sam na Preluci ? Da li je to točno ? Da i ne.
Ispravan naziv bi ipak bio Preluk i “na Preluki” za stanovnike Kastva, Matulja i okolice. No iskopani prilozi ipak govore više u prilog Preluka, kojeg je preuzela većina kao ime.
1785. naziv Preluk. Izvor: Arcanum
Jezik je živ. S fiumanske, riječke strane taj naziv je prešao u Preluka i tako se označavao na kartama. Naziv je evoluirao. Tako imamo zabilježene nazive porto Priluca, porto Prelucca, Preluca i najstariji zapis iz 1438., Prelucham.
19.06.1438. U gradskoj loži “Gradsko vijeće Rijeke” u vezi s tunolovom donijelo je 19. lipnja 1438. sljedeću važnu odluku, u prisutnosti carskog kapetana Jakova Raunachera te Mavra Vidonića, Pavla Krezolića, Ivana Mizulića, Stjepana Ruševića, Mavra Glavinića, Ambrozija Krezolića, Kuzme Radolića, Vita Barulića i Nikole Mikulića:
“Svaki ribar riječke i kastavske zemlje (grada) može polagati u more mrežu za lov na tune u Preluki (Prelucham) i ne smije drugog pretjecati tj. može u more položiti mrežu samo ako ih već netko drugi nije položio.” (Gigante S.: Libri del cancelliere Antonio di Francesco de Reno, II, Rijeka, 1912., str. 72)
Riječki naziv Preluka
1896. povjesničar Giovanni Kobler navodi u svojem djelu “Memorie per la storia della liburnica città di Fiume” 2 naziva fiumanski i slavenski “Preluca” i “Preluka”.
U latinskim listinama iz XV. i XVI. stoljeća ova se opatija naziva S.ti Jacobi u Preluki ili kod Preluke, vjerojatno prema obližnjem pristaništu koje Slaveni zovu Luka.
Prelucca iz 1850.
Na granici “Slobodne države Rijeka” iz 1922. jasno piše da se toponim ovog mjesta zove Preluca kao i kamenolom (Cava di Preluca) i oštarija.
Tu imamo naziv Priluka.
Izvori iz starih zapisa
LIBRI DEL CANCELLIERE
CANCELLIERE ANTONIO DI FRANCESCO DE RENO
Die VIII mensis Madij In terra Fluminis Sci Viti In Statione mei notarij infrascripti Coram Nobilibus & egregijs viris domino Iacobo Raunacher honorabili Capitaneo dicte terre Fluminis domino Bartolo Misuli honorabili Capitaneo Castue deputatis per Strenuum Millitem dominum Iohannem Reycbenburger honorabilem Capitaneum Duini & Crassie pro Magnifico domino de Walse ad infrascriptam diferentiam videndam & determinandam Sedentibus nobilibus viris Iudice Iohanne Misuli Iudice Ambrosio quondam Ser Marci Iudice Stefano rusouich Gomparuit Iohannes Xutouich de Castua asserens & dicens qualiter in lite quam habet cum presbitero Marco fratre suo occassione bonorum tam paterno: am quam maternorum lata fuit & data Sententia per Terrigenas apud Scum Iacobum a prelucha anno preterito die nero XXVI mensis Iulij quam Sententiam in Sclabonico scriptam produxit coram ludicio in fauorem iurium suorum Qui domini nisa lecta & intellecta suprascripta Sententia uisis etiam auditis & intellectis petitione prefati Iohannis xutouich & responsione predicti presbiteri Marci omnibusque iuribus & allegationibus ac omnibus & singulis que dicte partes dicere & allegare uoluerunt non declinantes a dextris nec a sinistris habito super his diligenti consilio ac matura deliberatione Christi nomine inuocato a quo cuncta iusta & recta procedunt Iudicia dixerunt terminauerunt & sententiauerunt quod suprascripta sententia producta coram ipsis per suprascriptum Iohannem in omnibus & singulis sit firma & rata additientes quod si predictus presbiter Marcus aliqua bona emit de suis proprijs bonis & hoc probauerit per testes fidedignos eadem bona sint & esse debeant eiusdem presbiteri Marci Et si dictus presbiter Marcus aliquod debitum patris siue matris soluit quod tantum habere debeat de suprascriptis bonis paternis & maternis quantum fuit debitum quod soluit. Probando per testes Fidedignos – Ordinauerunt quod testes producendi debeant iurare.
LIBRI DEL CANCELLIERE
CANCELLIERE ANTONIO DI FRANCESCO DE RENO.
PARS CAPTA PRO PISCATIONE TONORUM
Die XVIIII mensis Iunij In Lobia terre Fluminis Sci Viti Per generosum virum dominum Iacobum Raunacher Capitaneum Iudicem Maurum Vidonich Iudicem Paulum cresolich ad praesens Iudices dominum presbyterum Mateum Arcidiaconum Iudicem Iohannem Misulich Iudicem Stefanum ruseuich Iudicem Maurum glauinich Iudicem Ambrosium cresolich Iudicem Cosmam radolich Iudicem Vitum barulich Iudicem Nicolaum micolich Ser Tonsam quondam Ser Nicole omnes consiliarios terre Fluminis capta fuit pars infrascripti tenoris quod quilibet piscator dicte terre Fluminis siue de Castua possit proicere rectia tonorum in prelucham in mare dumtaxat aliquis alius non proiecerit prius rectia non obstante quod barcha siue linter esset legatus cum hominibus aut rectibus uel siue hominibus aut rectibus uel non ligatus.
U oba teksta (prvi je datiran u godini 1438. iako se u raznim tekstovima spominju neke druge godine) riječi “prelucha” i “prelucham” su pisane malim početnim slovima iako su u tekstovima (u cijeloj knjizi) nazivi mjesta pisani velikim početnim slovom.
Što bi u prijevodu značila riječ (pridjev?) “prelucha”? Trebalo bi malo bolje istražiti kroz stare zapise.
Sve u svemu, da se vratimo na početak teme. Koji bi bio na kraju naziv ispravan ? Teško ćemo se dogovoriti čak ako i pratimo povijesne toponime. Pa često vidimo u komentarima ispod objava vezane za “Preluka”, da se ispravljaju takvi nazivi. Neki čak i uživljeni u tu ulogu ispravljajući svakoga tko kaže “Preluka” misleći da je to najtočnije i najispravnije. U povijesnim izvorima se koristi i naziv “Preluka” ako držimo do toponima, ne samo to nego toponimi i imena koja se pojavljuju u raznim oblicima. Kako je “Preluk” bio od davnih vremena kastavska luka, otuda dolaze i prijepori.
ZNAMENITOSTI PRELUKA
-svoj izgled danas je dobio eksploatacijom kamena u vrijeme gradnje lukobrana riječke luke u 19 st.
-jedino mjesto uz more u Rijeci gdje je moguće ljeti čuti cvrčke zbog šume alepskoga bora. Čuvajmo i obnovimo borove.
-u prošlosti je ovo mjesto bilo bogatom ribom, odnosno i ovdje su bile tunere kvarnerskih ribara, gdje se obavljao tunolov. U ovoj uvali bilo je nekoliko mjesta za lov na tune. Tunolov na Preluku spomenuli smo već 1438. godine, kada riječka vlast dopušta ribarima s područja Rijeke i Kastva da tamo postave tunolovke. Sredinom 17. stoljeća riječki jezuiti imaju pravo tunolova na Preluku, kada su vjerojatno postavljene tri promatračnice s ljestvama. Postavljanjem straža-tunera na ovoj povijesnoj lokaciji iskazali bi poštovanje prema životima naših starih, prema našem naslijeđu, kulturi i tradiciji na našem Kvarneru koje se nekoć odvijalo od Preluka, Bakarskog zaljeva, Kraljevice, otoka Krka itd.
-Preluk je dom svjetskog prvaka.
Prelučka tramontana iznjedrila je svjetskog prvaka u jedrenju na dasci. Enrico Marotti, vološćanski surfer, popeo se na najviše postolje svjetske a potom konstatirao kako su za njegov uspjeh uvelike zaslužni Volosko, uvala Preluk i tramontana. Bila je to potvrda da je Preluk fantastičan surferski »spot«, jedinstven u Hrvatskoj zbog vjetra koji nastaje uslijed termičkih vremenskih uvjeta. Prelučka tramontana hladan je vjetar sa sjevera koji počinje puhati u kasnim večernjim satima i traje do jutra. Maksimalnu snagu doseže prilikom izlaska sunca, kada se termička razlika povećava, odnosno kada se povećava razlika u temperaturi kopna i mora. Tada dolazi do slijevanja vjetra kroz uvalu, a upravo taj prirodni fenomen koriste surferi, jedriličari na dasci koji, posebice ljeti, ispune svaki prostor uvale i u ranim jutarnjim satima stvaraju nezaboravnu sliku na moru. U tom prostorno relativno malom akvatoriju uvale za pogodnih vremenskih prilika nagura se više od 150 surfera, rekreativaca i profesionalaca iz šire regije, te ga pretvaraju u pravi mali surferski raj.
– Preluk je nekoć bila automobilistička i motociklistička staza . Bila je i dom “Svjetskog prvenstva u motociklizmu”.
Preluk je jedan od najvrijednijih obalnih prostora kojeg Rijeka ima. Preluk bi mogao biti ponos Rijeke i regije. Umjesto da ga obnovi, oživi i prenamjeni u zelenu oazu s kupalištem, turističkim sadržajima koje će ne samo domaće goste privlačit nego i strane, područje je danas totalno devastirano, puno smeća i zapušteno od strane nesposobne gradske vlasti riječkog SDP-a, koji desetljećima ne mari za ovaj dio grada. Ako je tako, onda je bolje da ga prepuste nekom drugom gradu, općini na upravljanje koja voli i drži do svojeg kraja u kojem živi.
