Ovo je način na koji se trebao obnoviti cijeli Stari grad, a ne ono što su napravili od ostalog Starog grada u prošlom stoljeću : zgrada Jadroagenta, RK Korza, Ri, zgrada socijalnog, sjedište župana i još druge devastacije stare jezgre, koje ne pašu tamo!
2011. imali smo priliku pogledat ju osim izvana i iznutra. Prvi smo uopće pisali i aktivirali javnost o samoj građevini za koju većina Riječana ne zna, iako je riječ o ogromnoj građevini i savršeno ukomponirano u staro riječko povijesno gradsko TKIVO.
Palača Garbas (Grbac)-Cellebrini, Užarska 26
Barokni kompleks kuće Garbas (Grbac)-Cellebrini graditelja Giovannija Matticha, sastavljen je od više objekata. Gradnja ovog kompleksa traje od 16-19.st. Ima unutrašnji atrij s baroknom cisternom koji je s tri strane okružen trijemovima sa širokim segmentnim lukovima na prvom katu, a jednostavnom drvenim stupovima pod strehom na drugom katu. Fasada je raščlanjena pravokutnim prozorskim otvorima te istaknutim razdijelnim vijencem koji je obojan u crnu i obrubljen crvenom bojom. Ta se polikromija ponavlja i na vijencima atrija te na kutevima ulične fasade gdje su u rubnici obojani u crnu boju i obrubljeni crvenom u imitaciji klesanaca duž kuteva i predstavljaju najstariji primjer fasadnog slikarstva u Rijeci. Pod samim krovom, fasada je na samom vrhu oslikana motivom meandara.
Konzervatorski odjel Rijeka danas tu ima sjedište.
Za potrebe Konzervatorskog odjela u Rijeci rekonstruirana je i restaurirana barokna palača Garbas. Unutarnji prostori oplemenjeni su prvoklasnom stolarijom radioničke izrade od kvalitetnog ariševa drveta, a središnjim komunikacijskim prostorom dominira ostakljeno dizalo.
Još malo zanimljivosti oko palače Garbas
Palača izgrađena 1690 godine kao više u nizu spojenih kuća, od izgradnje je promijenila mnoge vlasnike – Wassermann, Cellebrini, Minelli, a danas je zovemo po obitelji Antonia Garbasa koja je imala pekaru u prizemlju palače tokom 19. st.
Izvršena iskapanja nam govore da područje današnje Užarske ulice obiluje arheološkim nalazima. Kuće smještene na nekadašnjem decumanusu bile su namijenjene stanovanju aristokratskog društvenog sloja čemu svjedoče bogate završne obrade podova i ostaci amfora, keramike i novčići iz I i II stoljeća.
Zanimljivost:
Prilikom radova na rekonstrukciji Palače Garbas, među Rimskim ostacima pronađen je i kameni falus, nalaz koji arheolozi smatraju dokazom da je na tom mjestu postojala javna kuća.
– 14. st. kasnije, 1509. godine na mjestu palače postojao je samostan Svete Klare kojega su izgradile opatice prebjegle iz Venecije.
– 1690. godine izgrađen je stambeni objekt čije postojanje pratimo do danas. Nakon velikog potresa 1750. godine i serije manjih potresa koji su uslijedili, zbog velikih oštećenja, manje kuće u nizu su inkorponirane i nadograđene.
– 1880. godine prema nacrtima arhitekta Matticha, vrši se adaptacija pekare, prizemlja i viših katova zgrade.
– 1958. godine riječki arhitekt Igor Emili započinje izradu plana obnove i revitalitacije Staroga grada te radi detaljne nacrte palače u kojoj se još stanuje.
– Uslijed dotrajalosti zgrade stanari je napuštaju, devastacija se ubrzava odnošenjem svega iskoristivog te zgrada postaje opasna za ljude i okolne objekte. Gradsko poglavarstvo početkom 90–tih godina donosi odluku o uklanjanju objekta.
– Suprotstavlja se konzervatorski zavod pod ravnanjem Hrvoja Giaconija te otkupljuju palaču za simboličnu 1 kunu.
– Konzervatorski zavod 1996 godine naručuje projekt rekonstrukcije.
• Projektant i nadzor: CONEX d.o.o. Zagreb
– Rekonstrukcija: 1997-98 god.
Stara šterna
Godina 1690. iznad ulaza !
Zatečeno stanje.
Galerija 2 detalji
Rekonstrukcija: 1997.-98. godina
A ovako je nekoć izgledala ! Zapušteno !
I palača Garbas trebala je biti srušena od strane SDP gradske vlasti, no umjesto toga postala je najuređenija, najljepša i moderno najopremljenija građevina u Starom gradu !
Ovo je najbolji primjer, kako se može obnovit i sačuvat Stari grad !
