Mađari su izgradili snažnu riječku luku i željeznicu krajem 19 stoljeća. Evo što su htjeli 1917. sa Fiume (Rijekom) !

1917. Plan nove riječke luke Mađari
02.03.2025.
by
Današnja riječka luka, obrise i temelje čije vidimo izgrađena je krajem  19. i  nešto u prvoj polovini 20. stoljeća.

Jeste li znali da je riječku luku koncipirao isti graditelj, koji je gradio onu u Marseilleu ?!

Između više projekata luke 1870. g. prihvaćen je projekt francuskog inženjera Hilariona Pascala, tada renomiranoga europskog projektanta luka, autora projekta luke Marsej i jednog od autora projekta luke Trst.

Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine Rijeka je kao Corpus separatum (lat.: zasebno tijelo), formalno Grad i Kotar Rijeka potpala pod izravnu upravu Mađarske, čime je riječka luka potvrđena kao glavna luka za pomorski izvoz agrarnih i industrijskih proizvoda Ugarske.
U prvim godinama nagodbenog razdoblja Rijeka postaje najveće gradilište u Monarhiji. Godine 1872. počinje izgradnja moderne luke prema osnovnoj zamisli poznatog francuskog hidrotehnika i graditelja marseilleske luke, Hilariona Paskala. Luka se gradi desetljećima, a prvotne planove stalno dorađuju i dopunjavaju mađarski inženjeri na čijem je čelu kao voditelj izgradnje luke od 1878. godine Antal Hajnal.
Nova je riječka luka umjetna luka, a nastaje nasipanjem terena ispred grada, djelomično prirodnim nanosima Rječine, ali najvećim dijelom od dovezenog materijala iz mnogobrojnih kamenoloma nastalih u okolici grada, među kojima su najveći bili na Žurkovu, Martinšćici i Preluki.
Izgrađene su osnovne lučke građevine: lukobran, rive i gatovi te željeznička mreža. Željeznička pruga prema Sv. Petru (Pivki) i Karlovcu dovršena je 1873. godine, čime je Rijeka povezana s centrima Monarhije i gospodarski razvoj Rijeke mogao je početi.

NOVI PLANOVI RIJEČKE LUKE!

Gotovo 137 godina do danas, riječka luka nije promijenila izgled. Mađari su samo 29 godina poslije imali velike razvojne planove s Fiume/Rijekom. Da je to bilo izgrađeno ispred Rijeke bilo bi 40 metara dubina. No Austro-Ugarska Monarhija se baš tad raspala i Fiume odlazi u izrazito burno politički i gospodarski nepovoljno razdoblje svoje povijesti.

1918. LA BILANCA Fiume. Donosi čitateljima plan nove luke, Jozsef Popp.


1917.

Ovo su detaljni planovi nove riječke luke isti kao iz 1917. samo 1921. precrtani na talijanskom.
  1. Governo maritimo
    1883.-1885. Jozsef Huber, Palača Pomorskog gubernija; U prizemlju je utemeljen muzej i akvarij od 36 bazena s morskim životinjama.
  1. Molo Zichy = 1992. Defrančeskijev gat
    Početak radova:

Nasipavanje i gradnja nasipa u kamenu od kolovoza 1873. do lipnja 1879.
Izrada blokova u umjetnom kamenu od 23. srpnja 1875. do 21. veljače 1888.
Nasipavanje od 5. listopada 1876. do 26. travnja 1878.
Oblaganje kamenom od 12. ožujka 1878. do 9. srpnja luglio 1879.

Projektant: Antal Hajnal
Skladišta II.-V. (1-4): Sva skladišta su istoga tipa, možda čak i građena po istom projektu, jer su istih dimenzija, konstrukcije i oblika, razlikujući se jedino po unutrašnjem rasporedu.
Gradnja: 1879/1880.
Projekt: možda Mattio Glavan
Naručilac: kr. mađ. Pomorski gubernij

 

  1. Riva Szapary = 1992. Riva
    Početak radova:
    nasipavanje 3. veljače 1873.- svibanj 1878.
    Gradnja 1888.
    1934. prošireno od 10 m na 25 m širine
    Projektant: Antal Hajnal
    Naručilac: kr. mađ. Pomorski gubernij

 

  1. Molo Sanita’ = 1992. Istarsko pristanište
    Početak radova:
    1872.- maggio 1878.
    Nasipavanje kamenjem od 23. travnja – 23. kolovoza 1873.
    gradnja 1888.
    Projektant: Antal Hajnal
    Naručilac: kr. mađ. Pomorski gubernij

 

  1. Molo longo – Riječki lukobran . Planiranje i pripremni radovi gradnje sadašnjeg lukobrana započeli su 1872. U spomen na povijesne zasluge u razvoju grada nazvan je, carici u čast, Molo Maria Teresa. Projektirao ga je za Ugarsku upravu mađarski arhitekt Antal Hajnal, dok je građevinske radove izvodila i jedna pariška tvrtka za izgradnju željeznica.

 

  1. Skladište br. I
    Prije: staro skladište br. 1 tvrtke Societa’ di navigazione a vapori “Ungaro-Croata” srušeno je 1884. i na tom mjestu sagrađena je zgrada kr. Pomorskog gubernija; Novo skladište br. I sagrađeno je južnije od zgrade 1893.
    Projektant: forse Egan Lajos
    Naručilac: kr. mađ. Pomorski gubernij

 

  1. 1894. Luka Baroš – Mađari su preko Pomorske uprave izgradili luku Baroš 1890. – 1894. na prostoru koji je bio privatno vlasništvo ugarske vlade.

 

POPIS OBALA

1. KOSTRENSKO PRISTANIŠTE
2. RIVA GALIOTI
3. GAT BRAJDICA
4. SUŠAČKI LUKOBRAN
5. RUŽIĆEV GAT
6. VINODOLSKO PRISTANIŠTE
7. SENJSKO PRISTANIŠTE
8. RIJEČKI LUKOBRAN
9. RIVA BODULI
10. GAT KAROLINE RIJEČKE
11. ADAMIĆEV GAT
12. ISTARSKO PRISTANIŠTE
13. DE FRANCHESCHIJEV GAT
14. BEČKO PRISTANIŠTE
15. ORLANDOV GAT
16. BUDIMPEŠTANSKO PRISTANIŠTE
17. VISINOV GAT
18. PRAŠKO PRISTANIŠTE
19. BRATISLAVSKO PRISTANIŠTE
20. ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE

 

ZAŠTO HRVATSKA NE ŽELI ULAGAT U RIJEKU ?


Putnička pomorska luka Zadar zaista je predivna!

Gotovo 137 godina do danas, riječka luka nije promijenila izgled. Mađari su samo 29 godina poslije imali velike razvojne planove s Fiume/Rijekom. Da je to bilo izgrađeno ispred Rijeke bilo bi 40 metara dubina.
Nažalost danas Mađarska izbjegava ulaganja u Hrvatsku a Hrvatska već 35 godina tretira Rijeku i riječku luku kao da nije njezina ! Luku je prodala strancima tako da se riješila briga. Radite što god hoćete od hrvatske luke. Stranci nemaju ovlasti se širiti i nadograđivati luku van svojih koncesijskih terminala a niti žele svoj prihod ulagati u daljnji razvoj luke. Zašto i bi ? Vidjeli smo na primjeru Slovenije kako je kada država, koja nikad nije bila pomorska, stane iza Luke Kopar i europski posrami cijelu Hrvatsku.  Svake godine nešto novo grade i šire te prate potrebe tržišta. O jadnom riječkom putničkom pomorskom terminalu i željeznici i drugom kolosijeku (usput uključivanje željeznice u sustav javnog gradsko-prigradskog prijevoza Grada Rijeke) a i političkoj stranci koja već 35 godina ne zna se javno izboriti za riječke interese (lokalpatriotizam) nije baš za sve kriva država…
Vijesti
Related items
2025. © Lokalpatrioti Rijeka | Sva prava pridržana