Istria & LIBVRNIA- Granica između Istrijana i Liburna. Rijeka odnosno Fiume je do 1945 imala snažan regionalni liburnijski identitet koji je poslije 1945. nestao. Posljednji predstavnici riječki liburnisti (autonomaši) su smaknuti ili potjerani .
Koliko god bile lijepe karte, kartografi su često brkali toponime, kopirali tuđe radove, nadodavali nešto svoje pa ista takva karta kao predložak, koristi i stoljeće nakon. Tako da možemo imat zastarjele podatke, koje se vuku iz stoljeća u stoljeće. Pa često moramo biti oprezni kod iščitavanja podataka s karata i ne uzimat ih za ozbiljno. Do točnih izvora ne drže niti kulturne institucije ni naše pa niti strane jer svaku kopiju karte stavljaju pod original. Što možete vidjeti i kod ove karte, koja je reproducirana bezbroj puta.
Fotografija Boris Miletić (IDS) župan Istarske županije u uredu župana u Puli.Maginijeva karta Istre, najbolja je karta toga područja načinjena tijekom 17. stoljeća, pa će je preuzimati brojni kartografi, osobito nizozemski izdavači. Kažu nastala je po uzoru na Kopićevu. Kopićevu kartu Istre napravljenu stoljeće ranije “Hrvatska enciklopedija” naziva prvoklasnim kartografskim djelom. No oboje imaju krive ucrtane položaje naselja Rijeke , dok Kopić ima totalno pogrešan položaj, Magini je nešto bolje pogodio ali sudeći po položaju rijeke i naselja, očito da obojica kartografa, nisu nikad niti bili tamo.
Dakle prije svega ovdje je riječ o karti Istre i Kvarnera objavljena u Maginijevom „Atlasu Italije“. Atlas je objavljen nakon Maginijeve smrti. Za tisak ga je priredio, njegov sin Fabio, u Bologni kod Sebastiana Bonomija 1620. godine. Kao i ovdje, za Maginija (Padova, 1555. – Bologna,1617.) kažu da je predložak radio prema karti Istre koju je napravio kartograf Pietro Coppo (Venezia, 1470 – Isola d’Istria, 1555) o njemu ćemo nešto kasnije.
Magini je s krive strane ucrtao naselje Fiume. Što znači da nije na ovom području, nikad niti bio. Naselje općenito nikad nije bilo na tom mjestu. Rječinu naziva starim povijesnim imenom Tarsia, što je očito prekopirao izvukao iz nekakvih starih izvora a već tada se polako grad počinje zvati čisto Fiume kao i utvrda koja čini Fiume Citta. Fotografiju utvrde iz 1639. pogledajte ovdje. Giovanni Battista Pieroni, arhitekt, matematičar i stručnjak za utvrde (Firenca, 1586. – Beč, 1654). Pieronijeva mapa opisa i crteža čuva se u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani.
Tu se pojavljuje i cijeli niz imena mjesta, za koje niti Google nema nikakvih informacije pa evo ih da ih spomenemo ali i objasnimo:
S .Martino – bila bi Martinšćica (Kostrena) negdje se spominje i San Martino di Liburnia.
Fiume i S.Vito imamo – Grad je ucrtao s krive strane rijeke. Rijeka je unutar utvrda , ima svoj gradski statut. Nije jasno zašto, Magini koristi 2 imena grada.
Valoska – Volosko
Kolon (pojavljuje se i kao Klon) – Punta Kolova – Opatija
Xecta – Ika – Ičići
Laroy – Lovran
Moskanitz – Mošćenice
Vuarsetsch – Brseč
Chasta – Kastav
I za kraj Pietro Coppo (Venezia, 1470 – Isola d’Istria, 1555) . Karta Istre iz 1525. Kliknite za veći prikaz. Rijeka je krivo ucrtana, nalazi se na istočnoj strani Istre i čak se spominju da su to dijelovi Dalmacije. Također ova karta doživjela je mnoga izdanja. Mnoge karte nastale su prema ovom izdanju. Npr. poput ovog obojanog izdanja koji je tiskan u velikom atlasu Abrahama Orteliusa koji je prvi put tiskan 1570., a do 1598. doživio je 25 izdanja. Coppova karta Istre objavljena je u atalsu iz 1573. Dakle samo na ovom primjeru nizozemskog kartografa, vidimo koliko moramo biti oprezni. Još kad se tome doda naziv Lapidia onda je još manje sve jasnije jer lako može stvoriti konfuziju drevnih kartografa i historiografa između riječi Japidija i Japodija. O tome neki drugi put.
