2014. Crveni Bakarski zaljev. Do onečišćenja mora dolazi uslijed velikih količina oborina koje su padale po otvorenom skladištu željezne rudače, točnije terminala za rasuti teret Luke Rijeka d.d. Kao posljedica navedenog, oborinske vode, obojene željeznim oksidom iz rudače, putem drenažnog kanala dospiju u more te se formira crvena mrlja
2017. Rudača se bez sankcija baca u more, leti zrakom, vozi u otvorenim vagonima oko Bakra bez ikakvih ekoloških standarda u 21 stoljeću.
Ispusti oborinske odvodnje ispuštaju se direktno u more .
Oborinske vode su one koje nastaju padalinama, kišom ili snijegom i otječu s urbaniziranih površina kao što su krovovi, prometnice, parkirališta i trgovi. Iako u prvom trenutku djeluju čisto, oborinske vode često sadrže ulja, goriva, gume, metalne čestice, ostatke pesticida i mikroplastike, osobito u prvim minutama kišnog otjecanja (tzv. first flush efekt). Stoga je njihovo zbrinjavanje vrlo važno, osobito na industrijskim i prometno opterećenim lokacijama.
2018. Onečišćenje osim mora je i zraka.
11.11.2018. Grad Bakar (uz staru jezgru) šetnica
2023. Kopanje, radovi na kanalizaciji.
VELIK BROJ ZAGAĐIVAČA NA TAKO MALOM MJESTU
Na Bakarski zaljev, treba imati na umu da su djelovali mnogi nepovoljni ekološki izvori poput koksare (1976.-1995.) , lučkih aktivnosti, industrije i komunalnih ispusta. Zbog toga je Bakarski zaljev desetljećima bio izložen kombiniranom teškom pritisku više različitih izvora onečišćenja. U samoj neposrednoj blizini je termoelektrana na lož ulje, nije ekološki prihvatljiv (1978.-2023.) postrojenje trenutno nije u pogonu pa pokraj nje se nalazi velika rafinerija nafte, tankovi nafte i plina koji su prekrili cijelo jedno brdo zaljeva, unutar zaljeva se obavlja prekrcaj ruda i djeluje kanalizacija koja izravno ide u more.
Bakarski zaljev desetljećima je bio suočen s velikim pritiskom industrije, lučkih aktivnosti i ispuštanja komunalnih otpadnih voda. Upravo je nedostatak odgovarajuće komunalne infrastrukture za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda bio jedan od razloga zbog kojih se Bakarski zaljev u stručnim dokumentima navodio među najopterećenijim područjima istočne obale Jadrana pretvorenu crnu ekološku točku.
Poseban problem predstavljalo je dugogodišnje ispuštanje komunalnih otpadnih voda bez odgovarajućeg pročišćavanja. U nekim dijelovima grada otpadne vode se direktno ispuštaju u more, bez prethodne obrade, što predstavlja ne samo ekološki rizik, već i prepreku daljnjem razvoju područja. Stoga je
izgradnja novog sustava javne odvodnje nužan zahvat s višestrukim funkcionalnim, okolišnim i društvenim implikacijama.
Prema službenoj dokumentaciji Grada Bakra:
“U naselju Bakar izgrađen je mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda, no bez uređaja za pročišćavanje sva prikupljena otpadna voda ispuštala se direktno u more.”
Grad Bakar raspolaže s ukupno 16,94 kilometra kanalizacijske mreže, od čega je:
- sustav sanitarne odvodnje na području Grada Bakra dug 0,43 km,
- sustav mješovite odvodnje 4,25 km,
- dok Industrijska zona Kukuljanovo ima 12,26 km zasebnog sustava sanitarne odvodnje.
Na području Industrijske zone postoje dva biološka uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk):
- Sveti Kuzam (R-27) kapaciteta 1.000 ES,
- Kukuljanovo (R-29) kapaciteta 650 ES.
Prema dokumentaciji, sanitarne otpadne vode Industrijske zone nakon biološkog pročišćavanja odvode se hidrotehničkim tunelom do upoja, a analizama podzemnih tokova utvrđeno je da izlaze na obalne izvore u lučici Urinj.
Veliki projekt sanacije Bakarskog zaljeva
Krajem 2021. godine započeo je jedan od najvećih komunalnih projekata na području Bakra.
Grad je tada imao 34 ispusta u more, a cilj projekta bio je njihovo postupno ukidanje.
Projekt obuhvaća:
- izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda drugog stupnja,
- izgradnju novog obalnog kolektora,
- spajanje postojeće kanalizacijske mreže na novi sustav,
- izgradnju podmorskog ispusta.
Novi uređaj za pročišćavanje izgrađen je na području bivše Koksare, dok se pročišćene otpadne vode planiraju ispuštati podmorskim ispustom na dubinu od oko 32 metra u Bakarskom zaljevu.
Projekt uključuje i rekonstrukciju vodovodne mreže, odnosno zamjenu dotrajalih azbestno-cementnih vodovodnih cijevi.
Samo oko 17 % stanovništva bilo je priključeno na javnu kanalizaciju
Na razini cijelog grada:
- priključenost javnoj kanalizaciji bila je oko 17 % prema podacima Isporučitelja vodne usluge.
Ostali su koristili:
- septičke jame,
- sabirne jame.
Iako je gotovo cijeli stari grad Bakar (užar stara jezgra) bila priključena na javnu kanalizaciju, to nije značilo da su se otpadne vode pročišćavale. Kanalizacijska mreža prikupljala je otpadne vode, ali su se one godinama, zbog nepostojanja središnjeg uređaja za pročišćavanje, ispuštale u Bakarski zaljev.
To je upravo jedan od glavnih razloga zbog kojih je pokrenut projekt izgradnje novog sustava s UPOV-om, crpnim stanicama i podmorskim ispustom.
More stvara dodatne probleme kanalizaciji
Stručna dokumentacija upozorava i na problem porasta razine mora.
Tijekom plime razina mora može biti viša od projektirane kote pojedinih kanalizacijskih ispusta, što može otežati gravitacijsko otjecanje otpadnih voda, a u pojedinim slučajevima uzrokovati i povrat mora u kanalizacijski sustav. Takvi problemi posebno su izraženi kod obalnih kolektora i preljevnih građevina smještenih neposredno uz more.
ANALIZA MORA U BAKARSKOM ZALJEVU JE EKOLOŠKI ZABRINJAVAJUĆA
23.10.2022. Privatni laboratorij je za Dnevnik Nove TV također analizirao sediment s dna Bakarskog zaljeva: “Pronađeni su kadmij, krom u većoj količini, bakar, živa – u malim količinama, olovo, cink, arsen u malim količinama, mangan u velikim, a željezo je u enormno velikim količinama”, istaknuo je Domagoj Mikić.
| Tvar | Mogući učinak |
|---|---|
| Kadmij (Cd) | Vrlo toksičan. Nakuplja se u školjkama i ribama. Dugotrajna izloženost može oštetiti bubrege i kosti. |
| Krom (Cr) | Ovisi o kemijskom obliku. Šesterovalentni krom (Cr VI) je vrlo otrovan i kancerogen, dok je trovalentni krom (Cr III) znatno manje opasan. |
| Bakar (Cu) | U manjim količinama prirodan element. Veće koncentracije mogu biti štetne za alge, školjke i ribe. |
| Živa (Hg) | Jedan od najopasnijih metala. U moru se može pretvoriti u metil-živu koja se nakuplja u ribama i može štetiti živčanom sustavu ljudi. |
| Olovo (Pb) | Toksično za živčani sustav, osobito djece. |
| Cink (Zn) | Potreban organizmima u malim količinama, ali u višim koncentracijama može biti štetan za vodene organizme. |
| Arsen (As) | Neki oblici su vrlo otrovni i kancerogeni. |
| Mangan (Mn) | Prirodno prisutan u sedimentu. Povišene koncentracije same po sebi ne znače nužno onečišćenje. |
| Željezo (Fe) | Često je prirodno vrlo zastupljeno. “Enormno velike količine” željeza same po sebi ne znače da je sediment opasan jer mnoge stijene sadrže mnogo željeza. |
U studiju Dnevnika Nove TV u vezi ovog ekološkog problema, tada je gostovao Zvonko Varljen iz Luke Rijeka u čijem sastavu je i Luka za pretovar Bakar. Zanimljivo da Dragica Varljen također iz Luke Rijeka aktivistu i velikom borcu za čisti Bakarski zaljev, kaže da “odseli” ! Potpuno nepotreban i neprimjerno rječnik od strane osobe koja predstavlja Luku Rijeka.
Novi uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda drugog stupnja pročišćavanja
Bakarski zaljev smješten je u sjevernom dijelu Jadranskog mora, unutar Kvarnerskog zaljeva, jugoistočno od grada Rijeke. Riječ je o uskom i relativno dubokom zaljevu, duljine približno 4,6 km i najveće širine oko 1,1 km, dok mu se dubina kreće od 36 do 40 m. Na njegovim obalama nalaze se naselja Bakar, Bakarac i Kraljevica.
Novi pročistač bit će na platou bivše Koksare, a pročišćene otpadne vode ispuštat će se u Bakarski zaljev 220 metara dugačkim podmorskim ispustom (plava točka) , na krajnju dubinu od 32 metra pod morem.
U sustavima odvodnje komunalnih otpadnih voda i na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda nastaju plinovite tvari koje, u koncentracijama u kojima se javljaju na pojedinim dijelovima sustava odvodnje, nisu otrovne no nosioci su neugodnih mirisa te mogu prouzročiti narušavanje kvalitete življenja.
– dušični spojevi (amonijak, amini),
– sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani),
– ugljikovodici (otapala),
– organske kiseline.
Što se događa s muljem?
Kada otpadna voda dođe u uređaj za pročišćavanje (UPOV), bakterije razgrađuju organsko onečišćenje (fekalije, ostatke hrane, masnoće i druge organske tvari).
Nakon što obave svoj posao, nastaje višak biološkog mulja – mješavina bakterija, organskih ostataka i vode.
Plan je bio:
- Mulj iz Bakra odvozi se na UPOV Rijeka (nije još izgrađen).
- Tamo prolazi anaerobnu digestiju (razgradnju bez kisika), pri čemu nastaje i bioplin.
- Zatim se termalno suši.
- Nakon sušenja spaljuje se u cementari Koromačno kao gorivo.
Ostaje pitanje stvarnog stanja
Iako su posljednjih godina uložena značajna sredstva u modernizaciju sustava odvodnje, ostaje otvoreno pitanje u kojoj je mjeri novi sustav u potpunosti stavljen u funkciju te koliki je njegov stvarni doprinos poboljšanju kakvoće mora u Bakarskom zaljevu.
Posebno nakon događaja u Industrijskoj zoni Kukuljanovo tijekom 2024. i 2026. godine, kada su zabilježene povišene koncentracije sumporovodika u kanalizacijskom sustavu, ponovno su otvorena pitanja sigurnosti sustava odvodnje, gospodarenja otpadnim vodama te zaštite okoliša jer Bakar još nema uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. O uzrocima tih događaja i njihovoj mogućoj povezanosti s utjecajem na Bakarski zaljev mogu se donositi zaključci tek na temelju službenih nalaza nadležnih tijela.
Literatura:
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: SUSTAV VODOOPSKRBE I SUSTAV ODVODNJE S VLASTITIM UPOV-OM, GRAD BAKAR (2023.)
Izvođenje i tehnička analiza kanalizacijskog sustava Grada Bakra ( Marko Žilić 2025.)
