6 godina traje službeno traje borba za uvrštenjem “Umijeća izrade riječkih morčića” kao kulturno dobro
odnosno zaštićeno nematerijalno dobro. S čime bi riječki morčić dobio novu razinu vrednovanja a Riječani mogli bolje zaštiti svoj nakit.
Moretist Antoni Gjon i Željko Bistrović (bivši pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci) već su počeli sumnjat jedan u drugog. Prebacujući krivnju jedan na drugog. No sudeći prema odgovoru kojeg smo dobili od Ministarstva kulture, kojeg vodi dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, možda ima nekih naznaka da bi moglo sve dobro završiti.
Sastanak održan 22.08. 2025. s gospodinom Gjonom, gdje smo preuzeli njegove morčiće kao uspomenu.
Odgovor je dala mr. sc. Renata M.U., glasnogovornica ureda.
PITANJE
Pozdrav,
ovdje urednik portala Lokalpatrioti Rijeka. Javljam se u vezi uvrštenja riječkog morčića kao kulturno dobro. Naime 6 godina čeka se vaš odgovor Ministarstva kulture odnosno vaše Uprave za zaštitu kulturne baštine. Možete li reći u čemu je točno problem ?
Tradicijska izrada morčića u Rijeci zaslužuje da se uvede u nematerijalnu kulturnu baštinu i mora se sačuvat od zaborava. Izrada u sipi i emajliranje traži vješto iskustvo zlatara i nije ga moguće naučit tako brzo. Gjon Antoni je posljednji riječki moretist koji čuva tu tajnu.
Morčići ova naša verzija se danas nose od Trsta do Dubrovnika. Stoljećima se zadržao u našim krajevima i tako i u Rijeci.
Ukratko nastao je u vrijeme kad pojavila opsjednutost Orijentom u 17. i 18. st., tu moramo spomenuto Maure i Saracene.
U to vrijeme u Veneciji i Rijeci počinje izrada nakita morčić. Svaki grad razvijao je svoju izgled i ugled kroz izradu.
U drugoj polovici 19. stoljeća Rijeka sa svojim poznatim moretistima i njihovim umijećem izrade morčića postaje najjače središte za izradu takva nakita, pa tako “mori” (kako još nazivaju morčiće) dobivaju, kao izraz autohtonosti, pridjev “riječki”. Izrada lika crnca s turbanom proširila se s naušnica i na druge vrste nakita kao što su prstenje, broševi, ogrlice, igle.
Izrada morčića u Rijeci s vremenom je postao znak prepoznatljivosti njezinih stanovnika. Riječani su ponosni na taj komad nakita, jer su njime mogli iskazat svoj osjećaj pripadnosti i status i to ne samo u gradu već i u široj okolici Rijeke, budući da su pravo na nošenje mogli ostvariti svi.
2007. Zaštićeno kulturno dobro kao nematerijalno dobro uvrstili ste “Morešku” bojni mačevni ples s Korčule i tu ste spomenuli Saracene.
Mnogi Riječani danas nose morčić, što je dokaz dokaz da je riječko umijeće pravljenja morčića, razvilo na ovom području i uvuklo u gradski identitet.
Ostaje žal da se splitski picigin sa Bačvica ili samoborska kremšnita uvrštavaju u kulturno dobro, dok za riječki morčić najveći mogući vidljivi gradski identitet koji se nosi u svakodnevnom gradskom ophođenju, nema pozitivnog odgovora.
Ovdje će biti predstavljena sva saznanja u vezi izrade morčića našeg ponosnog riječkog nakita. Od 2009. do danas prikupljamo materijale, kojih nema nigdje, niti u knjigama i takva studiju nema niti jedno vaše nematerijalno dobro, niti će imat jer za to trebaju postojati uvjeti kao što ih ima Rijeka/Fiume. Uskoro ćemo ih detaljno objaviti na našem portalu na ponos svima koji vole nakit MORČIĆ. 2019. objavljen je tekstualni dio.
S poštovanjem
ODGOVOR
Poštovani,
slijedom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je dana 14. siječnja 2020. godine u Upravu za zaštitu kulturne baštine zaprimljen Prijavni obrazac za upis Umijeća izrade riječkih morčića (moretti fiumani) u Registar kulturnih dobara. Nakon razmatranja prijedloga tadašnjeg Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci donio je Rješenje o preventivnoj zaštiti (KLASA: UP/I-612-08/20-05/0075, URBROJ: 532-04-02-11/4-20-02, 6. kolovoza 2020.), te je umijeće izrade riječkih morčića upisano u Registar kulturnih dobara pod brojem P-6281, s rokom važenja do 6. kolovoza 2024. Znači, u navedenom razdoblju Umijeće izrade riječkih morčića imalo je status kulturnoga dobra.
Novi prijavni obrazac za trajni upis ovoga dobra u Registar kulturnih dobara nositelja gospodina Gjona Antonija, zaprimljen je u nadležni Područni konzervatorski ured u Rijeci 2. rujna 2025., nakon što smo ga uputili u propozicije za upis i ukazali da je za isti neophodna suglasnost nositelja s upisom, kao i njegova prisutnost u svim fazama donošenja Odluke o proglašavanju statusa kulturnog dobra. Nakon što nadležni ured dostavi prijavu sa svojim mišljenjem, o trajnom upisu u Registar kulturnih dobara odlučit će Stručno povjerenstvo nadležno za vrednovanje svojstva nematerijalnih kulturnih dobara, a po pozitivnom mišljenju Uprava za zaštitu kulturne baštine donosi Odluku o proglašenju statusa kulturnog dobra.
Upis nematerijalne kulturne baštine u Registar kulturnih dobara vrši se po prijavi bilo koje fizičke ili pravne osobe u Republici Hrvatskoj uz suglasnost nositelja te baštine, znači kontinuitet upisa ovisi o zainteresiranosti nositelja i zajednice koji određenu baštinu prepoznaju kao dio svojega identiteta i svoje kulturne baštine.
Također, podsjećamo da se vrednovanje nematerijalnog kulturnog dobra vrši se prema slijedećim kriterijima:
- nematerijalno kulturno dobro prenosi se iz naraštaja u naraštaj, zajednice i skupine stalno ga iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje te međusobno djelovanje s prirodom i poviješću;
- nematerijalno kulturno dobro pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti;
- nematerijalno kulturno dobro mora biti u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, kao i s potrebama uzajamnoga poštovanja među zajednicama, skupinama i pojedincima te u skladu s održivim razvojem;
- nematerijalno kulturno dobro mora pripadati u jedno ili više područja nematerijalne baštine, a to su usmena predaja, izričaji i govori, izvedbene umjetnosti, običaji, obredi i svečanosti, tradicijska znanja i vještine, tradicijski obrti.
Srdačan pozdrav,
Renata M. U.
Glasnogovornica / Spokesperson
min-kulture.gov.hr | Facebook | Twitter
Renata.Margareticurlic@min-kulture.hr
00 385 99 4950440
00 385 486 6646
Runjaninova 2, HR-10000, Zagreb
