Transformacija Starog grada krenula iz brutalne negacije prošlosti i završila je s tragičnom negacijom budućnosti! Upravo u ova dva ideološka razdoblja fašizma i komunizma nestalo je bilo kakvo plansko urbanističko planiranje. Rijeka je pod Italijom bila slijepo fašističko crijevo, gdje je grad užasno stagnirao i počeo propadat a onda su ih zamijenile komunističke gradske vlasti koje su se bezosjećajno obračunale s gradskom povijesnom baštinom. Stari grad se rušio zgrada po zgradu a umjesto njih nicale su bezlične poslovne zgrade kao šaka u oko.
Zgrada “Ghetaldus”( zgrada poslovnice JAT-a 50-tih) , zgrada Kraša na Korzu (1964.), poslovna zgrada Brodomaterijala (1970.-1971.; danas Zagrebačka banka), Jugobanka 1979., robna kuća Varteks (1972.-1976.), robna kuća Korzo (1972.) robna kuća Rijeka (1974.), poslovna zgrada Jadroagenta (1982.) i mnoge druge rupe u tkivu koje nas i danas podsjećaju kao što je zgrada Socijalnog na Gomili izgrađena 1962. Na tom širem području porušene su fiumanske stare kuće. Stara jezgra je srušena da bi danas automobili po njoj parkirali. Izgledom je ostao najružniji dio grada i najzapušteniji.
Vratiti ćemo se malo na riječko korzo, niz zgrada koje je urbanistički remek djelo, planski smišljeno još u doba Mađara, no taj niz bezosjećajno prekinut 60-tih kad je srušena CASA TIRING i okolne zgrade da bi prvo godinama bio prazan prostor a onda 1974. niknula ogromna poslovna zgrada robna kuća RI.
Ovdje ju vidimo zadnji put među slikama, pred samo rušenje 1964. Spominju neki da su kuće oštećene u ratu, ovdje ne vidimo niti jedan razlog zbog čega bi se išle uklanjati.
Skica zgrade
Alexander Reich jedna od reklama za dućan s hranom, igračkama i rekvizitima iz Japana i Kine, oko 1920.
Korzo 15 (513/ l), sada R. K. ,,Ri” (dio) -Tiring Vittorio e Fratelli
Spisak iz Kazala nacrta 1836.-1944 Državnog arhiva u Rijeci
Kuće na mjestu današnje robne kuće RI
71/1890. Korzo 15 (513/ l), bivša – danas R.K. “Rl”-Sucich Francesco
84/1903. Korzo 15 (513/ l), sada R. K. ,,Ri” (dio) -Tiring Vittorio e Fratelli
65/1914. R. Končara 24? (sada R. K. ,,RI”)-Fochini Giuseppe
16/1923. Obala Jugoslavenske mornarice 6 (535/8)-Fabbro Pietro-srušeno, sada RK. “RI”
43/2/1924. Korzo 21 i 23 (5 i 7), sada R. K. ,,Rl”-Marač Pietro
125/1885. Korzo 15 (511/4), danas R.K. “Rijeka”-Burgstaller Giuseppa
30/1914. R Končara 24 (bivša, sada RK. ,,Rl”) -Kremesek
Fiume – Corso re Vittorio Emanuele III za vrijeme Italije.
Kad smo već ovdje možemo i produžit do ostalih zgrada.
Lijevo skroz Tiring i kuća preko puta su srušene. Uz njih je kuća Schittar iz 1904. koja je preživjela.
Stambeno-poslovna kuća Schittar izgrađena je tada po vrlo modernom projektu iz 1904. Emilija Ambrosinija. U prizemlju kuće je predviđen trgovački prostor, u gornja tri kata stambeni, a poslovni u najzanimljivijoj krovnoj etaži, potpuno ostakljenom prostoru, između dvaju ugaonih mansardnih krila povezanih balkonom cijelom dužinom pročelja. Ostakljenje je dopuštalo fotografu Jelussichu divan studio s prirodnim osvjetljenjem, a mansardne su partije uz pravi liberty dekor nadvisivala lučna secesijska atička čela. Cijeli je taj krovni dio bio vizualno odvojen maštovitom, vijugavom balkonskom ogradom na metalnim konzolama, nad gusto lisnatim, plitkim reljefnim frizom. Polje predviđeno za reklamni natpis posred pročelja djelovalo je zaista mitteleuropski. Naknadnim redukcijama projekta i adaptacijama gornjeg dijela zgrade (zazidavanjem ostakljenja) bitno su umanjeni dometi modernizma ove prvorazredne secesijske kuće na prvoklasnoj poziciji u gradu
Ovako bi to danas izgledalo. Doduše ovu fotografiju smo uslikali davne 2010. godine. Robna kuća RI sagrađena je 1974. godine. Djelomično je na Rivi gdje se smjestila na dijelu bivšeg parka nastalog na prostoru, premošćuje Adamićevu ulicu i djelomično je sagrađena na Korzu.
Prazan prostor nakon rušenja.
Osnivanje Zavoda za prostorno uređenje
Urbanizam je izuzetno važan segment za razvoj složenog sustava kao što je grad, što je osobito važno u slučaju Rijeke koja je stiješnjena između brda i mora te vrlo izazovna za planiranje. Nelogičnosti koje mogu osakatiti grad za naredna desetljeća, a loše upravljanje prostornim planiranjem nemoguće ispravljati, nakon što se pojedine prometnice ili zgrade već sagrade. One ostaju u prostoru stoljećima. Primjer su i mnogi mnogobrojni riječki neboderi i stambene zgrade koji su izgrađeni bez parking mjesta. Pa npr., danas 5 nebodera na Rastočinama koji broje oko 800 stanova, muku muče s parkiranjem po obližnjim ulicama.
Imamo nepostojanje gradskog urbanističkog zavoda, koji je sada utopljen u sklopu odjela za izdavanje građevinski dozvola, te nedostatak arhitektonske struke u tom odjelu. Ravnateljica je pravnica koja nema veze s arhitekturom.
Jedan od prvih poteza nove vlasti (Rinčić) ako dobije povjerenje građana je bio osnivanje Zavoda za prostorno uređenje.
Zavod će biti stručno, neovisno i javno tijelo koje će planirati razvoj grada dugoročno i sustavno. Rijeka mora znati kako će izgledati za 40 godina i jedino kroz stručno tijelo to se može postići, bez obzira tko je na vlasti rekao je tada Marin Račić, arhitekt i gradski vijećnik.
Za kraj u pozitivnom tonu da nade i budućnosti ipak ima, uz malo volje i riječke ljubavi. Kako se riječke kuće stare jezgre, Starog grada mogu sačuvati.
