Možda bi se i povijest ponovila s obzirom da danima već pada kiša u Rijeci.
Već 13 dana naš grad i kraj, pogađaju iznimno jake kiše, poplave, plima i jugo.
Naime, Fiumani/Riječani su se tijekom svoje povijesti stalno borili s poplavama a prije 125 godina doživjeli su pravi, pravcati potop nabujale i podivljale Rječine.
19.10.1898. Zbog kiša i proloma oblaka Rječina je silno nabujala i izlila se iz svojeg korita. Veliki vodeni val na Rječini odnio drveni most kod Grohova, otkinuo kameni blok visok 10 metara, razorio betonsku branu kod Žaklja u širini od 8 metara, porušio novi obalni zid kod Zvira, odnio željezni most kod Tvornice papira, te poplavio grad (u ulicama uz Rječinu voda je bila visoka 1,5 do 2 m, a kod gradskog tornja 30 cm!). Tvornica papira nije radila nekoliko mjeseci. Poplava je stanovništvu Rijeke donijela štetu od 100.00 forinti. Za uspomenu na tu poplavu u Tvornici je postavljena ploča s natpisom.
S Rječinom su se stalno borili Riječani, da bi ju ukrotili, regulirali su njezn tok, izgradili 23 vodne stube, no vidjevši da bi bilo bolje da taj veliki energetski potencijal Rječine iskoriste, 1968. godine izgradili su HE Rijeka iz koje dobivaju struju.
Bez obzira Rječina je i danas opasna kad nabuja jer ukupna površina direktnog sliva iznosi 218 km2 , dok je indirektni podzemni sliv daleko veći, te ga je teško precizno odrediti u uvjetima krškog područja. Duga je oko 19 km, korito joj je širine prosječno 9 – 16 m. Izvire iz pećine na nadmorskoj visini od 325 m ispod strme litice brda Kičeja (606 m n.m.)
