Otok Krk je naš najveći hrvatski otok po broju turista. Lijepe plaže, čisto more, uređenost okoliša privlači ogroman broj turista na Kvarner.
Pisali smo o zakrčenosti Krčkog mosta i brojci turista u 2023. godine, gdje je ostvareno 934 625 dolazaka i to prijavljenih samo !! Mnogobrojnim Riječanima i ostalima koji žive blizu otoka Krka nije potreban smještaj pa stogu nisu niti dio statistike.
ZAKRČENOST PROMETNICE SA I PREMA OTOKU KRKU
Evo kako izgleda odlazak na otok Krk preko vikenda. Bez klime u automobilu ne preporučamo put.
Preko vikenda znaju biti gužve već od tunela Burlica iznad Bakarca a to znači da Vam se loše piše. No najčešće gužve počinju blizu čvora Šmrika, no i to se pretvara u čekanje bez kraja.
15 km duge kolone prema našem najvećem turističkom kvarnerskom dragulju otoku Krku, traže ulaganje države.
Povratak u Rijeku pretvorilo se u agoniju, jer se doslovno metar po metar kreće. Krčki most kao i glavna otočka prometnica je preko vikenda prometno zagušena, u svim smjerovima pa tako i subotu 17.08., u 23 h. Kolona duga 15 km (Malinska / Plodine- čvor Šmrika) prema izlazu sa otoka. To je kao od Opatije do Rijeke. No , gužve znaju biti i veće stanovnicima Krka. Tako gradonačelnik Krka Darijo Vasilić (PGS), iz Grada Krka do Rijeke rekao mu je trebalo dva sata i 15 minuta.
Gužva prema Rijeci. Krčka prometnica zna biti i iznimno opasna pa molite da se taj dan ne dogodi i neka prometna nesreća. Prometnica ima mnogo bočnih pristupa, u odnosu na glavni smjer kretanja vozila. Također ništa vas ne djeli od vozila iz suprotnog smjera. Opreznost i prilagođena brzina, obavezni dio vožnje, mora biti.
PLANOVI ZA RAZVOJ OTOKA KRKA
Krčani mislimo na sve otočane, njih 19 916 koji žive na otoku Krku, trebali bi stati kao jedan ako žele dovest ulaganja države na svoj otok. Naime tamo je čak 6 načelnika općine , 1 gradonačelnik i njihovih uprava. Nepotrebno bacanje novca. Nekoć je cijeli otok bila jedna općina. Tada je izgrađen Titov most , 1980. godine, danas Krčki most a sve je počelo 1971. izgradnjom turističkog kompleksa Haludovo u Malinskoj na otoku Krku, nekad najluksuznije odmaralište u bivšoj komunističkoj državi, kakvo još nije viđeno na tim prostorima. Haludovo je nastalo kao spoj investicije jedne perspektivne socijalističke tvrtke, riječkog Brodokomerca, specijalizirane za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, i američke kompanije koja je predstavljala kapitalizam u svojem najvulgarnijem obliku.
Nova cesta PLAVA MAGISTRALA
Kako bi se rasteretile gužve na cestama otoka Krka, predstavljeno je 07. 07.2023.idejno rješenje nove Istočne ceste, od Omišlja do skretanja za Vrbnik iznad Punta, duge 23,5 kilometara. Nova prometnica rasteretila bi glavnu otočnu cestu DC102, unaprijedila bi otočnu cestovnu mrežu i omogućila bolji razvoj istočne strane otoka. Hrvatske ceste su osigurale 1,5 milijuna kuna za izradu idejnog rješenja za gradnju Nove istočne ceste koja bi u budućnosti trebala stvoriti dodatnu prometnu poveznicu sjevera i juga otoka Krka. Prostorno-prometno-građevinske studije otkrili iz HC-a, procijenjena vrijednost ovog projekta jest 100 milijuna eura, a plan je da se glavnina potrebnog novca namakne iz EU izvora raspoloživih za ovu vrstu ulaganja.
Planovi su velikoj rezoluciji.Kliknuti za preuzimanje. Bile su 3 opcija trase Plave magistrale, HC i Krčani odabrali su ljubičastu, Varijantu 2.
ČVOR ŠMRIKA TRAŽI ŠTO PRIJE REKONSTRUKCIJU
Rekonstrukciju ovog, posebno za otočane vitalnog raskrižja, trebalo bi riješiti omogućavanjem direktnog prolaska s A7 prema krčkom mostu i obrnuto, dok bi se spojevi ostala dva pravca na Jadranskoj magistrali riješili izgradnjom dodatna dva kružna toka, sjeverno i južno od postojećeg, odnosno po jednim u smjeru Kraljevice i Crikvenice. Ovaj projekt je još prije tri godine iz HC-a bio najavljivan kao jedan od prioriteta čijoj će se realizaciji pristupiti u najkraćem mogućem roku, no ni ove turističke sezone ništa se nije promijenilo. Čvor Šmrika, umjesto da je olakšao promet na spoju cesta što vode prema unutrašnjosti, otoku Krku i dalje prema jugu, vozačima je donio samo frustracije i nezadovoljstvo, osobito stanovnicima otoka Krka i okolnih otoka koji ionako muku muče s prezagušenom otočnom državnom cestom D102, a rotor na »magistrali« postao je još jedna u nizu prepreka koju moraju savladati da bi otišli s otoka ili se vratili kućama. Vasilić gradonačelnik Krka ističe kako čvor Šmrika nipošto nije jedini uzrok stvaranju gužvi i kolona na otoku Krku, kao i na prilaznim cestama prema njemu, ali i dodaje kako ni on ni drugi otočani nikako ne mogu biti zadovoljni sporošću HC-a u realizaciji ovog projetka koji bi barem donekle ublažio njihove prometne nevolje. Nadalje izgradnja autoceste Križišće -Žuta Lokva trebao bi riješit dobar dio problema jer će usmjeriti promet direktno prema Novom Vinodolskom , Lici i Dalmaciji.
NOVI KRČKI MOST
Novi krčki most bez izgradnje novog kontejnerskog terminala na otoku Krku, teško može biti izgrađen od strane države.
Hrvatske autoceste (HAC) potpisale su 3. 6.2024. ugovor o projektiranju novog Krčkog mosta sa zajednicom ponuđača koju čine jedna hrvatska i pet slovenskih tvrtki. Vrijednost ugovora je 478.750 eura bez PDV-a, odnosno 598.437,50 eura s uključenim PDV-om, a novi most kojim će prolaziti cesta i željeznička pruga projektirat će zajednica ponuđača koju čine tvrtke Rencon iz Osijeka, te slovenske tvrtke Lineal, Irgo Consulting, Ponting inženirski biro, Gradis BP Maribor te Pipenbaher Inženirji, tvrtka Marjana Pipenbahera, glavnog projektanta Pelješkog mosta.
Ukupna duljina zahvata izgradnje novog Krčkog mosta je sedam kilometara, a uz samu konstrukciju mosta dugog 850 metara obuhvaća pristupnu cestu, od autoceste A7 do mosta, te spojne ceste do čvora Omišalj Sjever.
Spoj prema Omišlju obuhvaća izgradnju vijadukta Krk, dugog 900 metara te tunela dugog 740 metara, a izgradit će se i tri nova čvorišta za povezivanje na postojeću infrastrukturu.
Trasa mosta i pristupne ceste te željezničke pruge bit će smještena južnije od sadašnje spojne ceste te most neće prelaziti preko otoka Sv. Marko, nego će se protezati od istočnog kraja uvale Črišnjeva preko poluotoka na kojem je sada smještena utvrda Maltempo jer je to ujedno i najkraća zračna linija između kopna i otoka Krka na toj trasi.
Njome već, upravo iz tog razloga, u podmorju prolazi plinovod od LNG terminala u Omišlju prema Zlobinu i dalje prema Karlovcu. Takva lokacija mosta znači da će se od Šmrike, odnosno autoceste A7 do uvale Črišnjeva graditi spojna cesta, dok će se na Krku graditi spomenuti veliki vijadukt i tunel.
Projektiranje trase buduće željezničke pruge je pod ingerencijom Hrvatskih željeznica, a pristup željeznice mostu bit će definiran projektom takozvane nizinske pruge kad bude definirana točna trasa kojom će pruga prolaziti.
