Nema skoro ništa podataka o poslijeratnom razdoblju, oko sačuvanih dresova i općenito vezanih za CIJELO razdoblje Kvarnera od 1946. do 1954. koji je osim 1946. cijelo svoje vrijeme proveo u 2 i 3 jugoslavenskim ligama igrajući na Omladinskom. Igrači su se tada nazivali “plavi” po boji dresova koje su nosili.
29. 07. 1946. godine, na prijedlog Ettorea Mazzierija, osnovan je klub koji je dvojezično nazvan Kvarner / Quarnero no 1954. godine promijenio je ime u NK Rijeka.
Treba spomenut i politička zbivanja, koja su utjecala na te okolnosti. U jeku Tršćanske krize (1945.1954.) između Italije i Jugoslavije zaoštrili su se odnosi. Rezultiralo je naglim ukidanjem dvojezičnosti u gradu, koju su provele komunističke vlasti. U Rijeci je ona nasilno ukinuta jedne noći 1953. godine. Najnasilnije demonstracije organizirane su upravo u Rijeci za vrijeme kojih su uništeni svi dvojezični natpisi u gradu. Unatoč proklamiranom ‘Bratstvu i jedinstvu’ nadležni organi tada slučajno ili namjerno nisu reagirali. Štoviše, dvojezični natpisi više nikada nisu vraćeni, a cijeli događaj je pometen pod tepih budući da je bio jedan od motivatora velikog egzodusa stanovnika iz grada koji se tada dogodio. Iako su Talijani danas priznati kao riječka autohtona manjina.

Izgled novog grba uz obaveznu petokraku. Autori se nisu potrudili oko novog grba on je bio samo gotova ista preslika prethodnog grba Kvarnera.

13.07.1958. Na Kantridi NK Rijeka slavi ulazak u Prvu ligu. Pobijedila je pred 17 000 gledatelja Napredak iz Kruševca rezultatom 6:2 . Na rukama navijača s lijeva: Dunaj, Radaković, Demić i Osojnak. Na tlu: kapetan Pavković, Ravnić, Medle i Mihovilović.
1971. DOBIVA DANAŠNJI LEGENDARNI I KULTNI GRB

1971. NK Rijeka se rješava crvene komunističke petokrake i dobiva današnji predivni grb. Po zamisli neumornog klupskog djelatnika Ivice Smolčića (Ledenice, 1926. – Rijeka, 1982.) dresovi riječkog kluba 1971. godine su ukrašeni novim klupskim grbom. U obliku bijelog štita s ukošenom plavom trakom i natpisom RIJEKA. Autorsko djelo je riječkog poznatog akademskog umjetnika i scenografa riječkog kazališta Ivana pl .Zajca Dorijana Sokolića (Zemun, 24. veljače, 1928. -Rijeka 20.03.2005.). U gornjem dijelu nalazi se skraćenica „NK“ , a u donjem vrč iz kojeg izvire voda, što predstavlja gradski grb Grada Rijeke.
Dorianova majka, Riječanka Marija Rodizza iz obitelji Giuseppea i Giovanne (rođene Herščak), bila je radnica u riječkoj Tvornici duhana. Dorianov otac Eduard rodom je iz Novog Vinodolskog iz obitelji Sokolića Filkovih. Eduardova majka Katarina vuče porijeklo iz obitelji Mažuranić. U burnoj riječkoj povijesti Dorian Sokolić je rođen u Zemunu, u obitelji koja se 1920., nakon što je u Rijeku došao D’Annunzio, odselila u Zemun.
Grb Dorijana Sokolića nikad nije imao crvenu petokraku na svojem grbu o tome je pisano ovdje.
Do nedavno poznavanje riječke povijesti općenito bilo je prešućivano a onda i zanemareno, no danas je znanje sve bolje i bolje.





