Kontejnerski terminal na Brajdici, nema istu dubinu na dužini cijelog terminala. I zbog toga ne može primati matice pod punim teretom, nego te iste matice prvu idu u Trst ili Kopar i tamo se prazne da bi onda na Brajdi došle sa manjim gazom.
Kolika je dubina ispred Brajdice ?
Na službenim stranicama terminala se spominju dubine od 10,7 m do 14,36 m. Lučka uprava Rijeka namjerava dubinu mora, ispred terminala iskopati na 16 i pol metara.
Kontejnerski terminal na Brajdici, nosi naziv “Adriatic Gate”.
2011. U travnju kontejnerski terminal Brajdica prodan je Filipincima, dan je na upravljanje filipinskoj tvrtki ICTSI. Prodao ga je HDZ na odlasku. Jadranka Kosor Predsjednica Vlade, Jadranka Kosor, Ministar mora, prometa i infrastrukture, Božidar Kalmeta.( Na vlasti do 1. srpnja 2009. do 23. prosinca 2011.)
2013. Proširen terminal od strane države. Kapacitet terminala povećava na 600.000 kontejnera na godinu. Nova obala će svojom dubinom od 14,2 metra omogućiti i prihvat najvećih kontejnerskih brodova koji prometuju Mediteranom.
Zbog nedovoljne dubine morala je biti postavljena plutača.
18.06.2014. Na AGCT stigla je plutača za izvedbu pramčanog veza koja će omogućiti privez još većih kontejnerskih brodova. Riječ je posebno izgrađenoj plutači koja će biti usidrena sjevero-istočno od kraja obalnog zida kontejnerskog terminala. Idejni projekt izradio je Rijekaprojekt d.o.o. prema narudžbi Lučke uprave Rijeka. Privezno mjesto sastoji se od plutače s kukom za privez brodova, sidrenog užeta i sidrenog mjesta. Plutača je kapaciteta 300 t, a dimenzije su 7,0m x 5,80m x 4,0m. Uz 14.2 m dubine ispred novog obalnog zida terminala postavljanjem ove bove AGCT će biti u mogućnosti primati i još veće brodove od postojećih rekordera od 334 m koje viđamo posljednjih tjedana!
2020.-2024. Nakon provedenog postupka javne nabave, ugovor za izvođenje radova je potpisan 18. lipnja 2020. godine s tvrtkom NUOVA CO.ED.MAR S.r.l. (Italija). Radovi su započeli 24. kolovoza 2020. godine, a završili su 24. rujna 2024.
Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosila 17.389.436,25 eura s PDV-om. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima sa 20 posto procijenjene vrijednosti, a preostalih 80 posto je financirano namjenskim sredstvima Lučke uprave Rijeka.
U zoni zahvata dubina mora uz obalni zid je povećana sa 11,5 metara na 16,5 metara.
Realizacijom ovog projekta dubina mora u cijeloj dužini operativne obale – Kostrensko pristanište jug od 428 metara je izjednačena na 14,88 metara. Time je omogućen prihvat velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini i prestaje potreba za njihov privez na „bovu“.
2026. Faza 1 i 2 . Produbljenje na zapadnoj i istočnoj strani terminala planira se na dubinu od 16,5 metara.
Terminali u okruženju
Rijeka Gateway
Dubina mora ispred novog terminala 20 metara.
Trieste Marine Terminal
Dubina mora ispred terminala 18 m.
Koliki je dubina mora uz kontejnerski terminal u Kopru ?
Kopar
Dubina mora ispred terminala ima 14 m i to im je jedini ograničavajući faktor ali rade ČUDA. Njih to uopće ne brine. Slovenci već daju gas uz izgradnju drugog kolosijeka između Divače i Kopra. Kako pišu Primorske novice, za investiciju će se more produbiti na 16 metara, pri čemu će se iskopati 68.000 kubika mulja. To će biti ostavljeno na 4 kilometra udaljenoj Bonifiki u Ankaran.
Dok Rijeka ima duboko more na cijelom kvarnerskom prolazu, Slovenci rade odličan posao. Njih ne brine što im je cijeli zaljev gotovo na 14 metara dubine i u mulju.
Kakav posao rade Slovenci !!! Gotovo u plićaku rade najbolju kontejnersku luku u ovom dijelu Europe. S jedne strane im je doslovno čak i plićak no oni nemaju hrvatske debile koje ne znaju iskoristit, niti prirodne blagodati, duboko more Kvarnera pa naprave terminal koji se koprca u malim dubinama pa sad moraju kopat po drugi put da ne zamre prometni pravac jer brodovi u kontejnerskom prometu su sve veći i veći.
Kvarnerski zaljev je prosječno dubok 50 m, u Riječkom zaljevu 50-60 m. Dok je slovenski terminal okružen Koparskim zaljevom s dubinom od 15 do 18 metara. No, to ih ne brine ! Rasturaju, rade više skupih građevinskih projekata odjednom. A Rijeka, gdje su ti silni DESNIČARI, gdje je ta ljubav prema DOMOVINI ?
Kopar šiša Rijeku i Trst zajedno. Trst je ajde samo još jedna luka u Italiji i tu leži njezin problem a Rijeka je glavnom gradu Hrvatske i najvećem gospodarskom središtu, regiji ipak najbliži izlaz na more.
Doslovno lijeva strana terminala im se koprca u plićaku. No to im nije bitno. Prokopano je dovoljno na 14 metara dubine da s južne strane brodovi mogu pristajat.
TRST
Trst je isto okružen dubinom od nekih 20 metara. Dok je obala od Monfalconea do Venecije gotovo sva u plićaku. Taj dio Jadrana poznat je po malim dubinama.
Ovdje možete vidjeti i zumirati dubine cijelog Riječkog zaljeva i riječke luke izbliza. Zanimljiva stara karta iz 1903.
Golf von Fiume
Slovenci kad otvore drugi kolosijek i završi obnova pruga, promet željeznicom će znatno porasti. Neće više biti toliko zakrčenih cesta. U segmentu kontejnera od 65 do 70 posto kontejnera iz Luke Koper putuje kamionima, a zasad samo od 30 do 35 posto željeznicom.
Hoće li Rijeka i ovaj vlak, bitku izgubiti ?
