Pulski dizajner Oleg Šuran i dizajnerica iz Splita Jelena Perišić osmislili su vizualni identitet Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine.
Europski glavni grad kulture
Prijestolnica europske kulture 2020. će uz predstavnika Irske biti i jedan hrvatski grad koji će predstavit svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu. U petak, 17. travnja 2015. godine, u 17 sati zaključen je rok za predaju kandidatura hrvatskih gradova za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Kandidature su zaprimljene u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koje koordinira cijeli proces kandidature. Čak devet hrvatskih gradova je izrazilo svoju kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture. To su Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. Konačnu odluku i imenovanje hrvatskog grada Europske prijestolnice kulture očekuje se početkom 2016.godine. Prijavljene kandidature ocjenjuje nezavisni europski panel sastavljen od nezavisnih stručnjaka iz područja kulture i umjetnosti temeljem zadanih kriterija.
Gradu pobjedniku bit će uručena novčana nagrada »Melina Mercouri« koja iznosi 1,5 milijuna eura iz programa »Kreativna Europa«. Smisao je u tome da kulturna prijestolnica živi svih 365 dana dinamičnim i aktivnim životom, da se održavaju koncerti, kazališne predstave, razni kulturni i umjetnički događaji, da se objavljuju knjige, da gostuju pisci, da se dvadeset četiri sata dnevno živi po knjižnicama i knjižarama, u galerijama i na ulicama.
Vizualni identiteti kandidature grada za titulu EPK. Nedostaje logo Zadra i Đakova, koji nemaju svoje web stranice, tako da nismo našli podatke o njihovim kandidaturama. Zagreb je uskočio zadnji čas u igru, što se i vidi po logu. No, ionako glavni gradovi imaju male šanse da uzmu titulu EPK-a.
Grad Rijeka, “Luka različitosti”
Medijski i nije baš nešto posebno popraćena kandidatura Rijeke za “Europsku prijestolnicu kulture”, pa tako se ne može ni kritički pročitati koji osvrt i rasprava na tu temu. Pitanje je, da li grad dovoljno vrednuje svoju kulturu ali i povijest da bi mogao postati “Europska prijestolnica kulture” ?! Gradska knjižnica Rijeka je zbog neprimjerenih i skučenih uvjeta uskratila nedavno 40 000 naslova Riječanima. U Anketi o redoslijedu provedbe prioritetnih gradskih projekata stavili ste izgradnju nove gradske knjižnice na prvo mjesto. Današnja zgrada je neprimjerana veličini grada kao našem. U našem gradu ne postoji koncertna dvorana, doduše u Hrvatskoj je samo jedna i to ona u Zagrebu, ako je to neka utjeha. Knjižara imamo, ali bez nakladničkih kuća. Što se tiče povijesne baštine, riječki izum “torpedo” svjetska baština, Grad Rijeka pušta da propada, od muzeja kao kulturnih ustanova, što reći kad poveznicu slavnog broda Titanica i grada Rijeke nije ispričana nama a kamoli onima koji dođu u naš grad. Ako im je takav odnos prema ovakvim stvarima,onda možemo zamisliti stanje na drugim područjima. Dakle, prvo treba srediti takve stvari, pa onda se usuditi pričati o nekakvoj kulturi.
Grad Rijeka pokušava izgovor za svoj nerad , okrenuti kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture i sredstvima iz europskih fondova. Upravo to, odgovorna tijela iz EPK kažu da na takav način oni ne funkcioniraju. Oni samo jednim manjim, zanemarivim dijelom sudjeluju. I u Mariboru su povjerovali da se pare od Europe povlače i izvlače. Očito se nije temeljio na pojektima samodrživosti, zato i je doživio debakl.
U prijavi na 80 stranica objašnjeno je zašto Rijeka zaslužuje tu prestižnu titulu. Grad Rijeka predao je prijavnu dokumentaciju u kojoj se u okviru sedam poglavlja daje odgovore na pedesetak postavljenih pitanja. Nakon što su svi gradovi predali svoje prijavnice, natječajnu dokumentaciju ocijenit će Europski panel, a usmena obrana natječajne dokumentacije održat će se od 26. do 29. svibnja. Glavni urednik prijavne publikacije je Velid Đekić. Troškovi prijave i financijsku projekciju nisu htjeli iznijeti. Primjera radi, projekt EPK Maribor je imao proračun od 29,5 milijuna eura. EU je u ukupnim troškovima EPK-a sudjelovala s oko 5 %, ostalo su slovenski poreznici podmirili. U slučaju Maribora , EPK (2012) kao projekt doživio je debakl.
Povijest EPK
“Europska prijestolnica kulture” pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Atena je tako 1985. godina postala prva europska prijestolnica kulture. Europska prijestolnica kulture postala je od tada jedna od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi.
Bivši Europski gradovi kulture :
1985.: Atena (Grčka)
1986.: Firenca (Italija)
1987.: Amsterdam (Nizozemska)
1988.: Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
1989.: Pariz (Francuska)
1990.: Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1991.: Dublin (Irska)
1992.: Madrid (Španjolska)
1993.: Antwerpen (Belgija)
1994.: Lisabon (Portugal)
1995.: Luxembourg (Luksemburg)
1996.: Kopenhagen (Danska)
1997.: Solun (Grčka)
1998.: Stockholm (Švedska)
1999.: Weimar (Njemačka)
Bivši Europski glavni gradovi kulture :
2000.: Avignon (Francuska) – Bergen (Norveška) – Bologna (Italija) – Bruxelles (Belgija) – Helsinki (Finska) – Krakow (Poljska) – Prag (Češka) – Reykjavik (Island) – Santiago de Compostela (Španjolska)
2001.: Porto (Portugal) – Rotterdam (Nizozemska)
2002.: Bruges (Belgija) – Salamanca (Španjolska)
2003.: Graz (Austrija) 2004.: Genova (Italija) – Lille (Francuska)
2005.: Cork (Irska)
2006.: Patras (Grčka)
2007.: Luxembourg (Luksemburg) i Grande Région – Sibiu (Rumunjska)
2008.: Liverpool (Ujedinjeno Kraljevstvo) – Stavanger (Norveška)
2009.: Linz (Austrija) – Vilnius (Litva)
2010.: Essen (Njemačka) – Pečuh (Mađarska) – Istanbul (Turska) (kao predstavnik države izvan EU-a)
2011.: Tallinn (Estonija) – Turku (Finska)
2012.: Guimarães (Portugal) – Maribor (Slovenija)
2013.: Marseille (Francuska) – Košice (Slovačka)
2014.: Umeå (Švedska) – Riga (Latvija)
Sadašnji Europski glavni gradovi kulture :
2015.: Mons (Belgija) – Plzen (Češka)
Budući Europski glavni gradovi kulture:
2016.: San Sebastián (Španjolska) – Wroclaw (Poljska)
2017.: Aarhus (Danska) – Paphos (Cipar)
2018.: Leeuwarden (Nizozemska) – Valletta (Malta)
2019.: Matera (Italija) – Plovdiv (Bugarska)
2020.: ?
Od 2011. godine titulu Europske prijestolnice svake godine nose dva grada iz dvije različite zemlje-članice Europske unije. Proces odabira prijestolnica započinje šest godina prije te se odvija u dva kruga.