Kako kaže naša stranica “Najznačajniji riječki datumi i obljetnice” gdje je objavljeno 10 najznačajnijih riječkih datuma i obljetnica da vas na to podsjeti. Na današnji dan 1719. Rijeka je dobila status slobodne luke . Tim povlasticama riječka luka je postala otvoreno tržište za strance, koji se od tada slobodno nastanjuju i djeluju u gradu, a u luci slobodno trguju brodovi svih zastava.
18.03.1719. Rijeka je proglašena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI.
U Rijeci je 2019. u Državnom arhivu Rijeka, predstavljen originalni privilegij kojim je car Karlo VI. Rijeku proglasio slobodnom lukom, čime je započeo razvoj moderne riječke luke. Original privilegija iz 1719. godine bila je na posudbi iz Štajerskog zemaljskog arhiva.
Štajerski zemaljski arhiv u Grazu (Steiermärkisches Landesarchiv Graz), arhivska ustanova nadležna za područje Štajerske. Čuva i spise za Unutarnju Austriju, koja je obuhvaćala i dijelove tršćanskoga Krasa, sjev. Istre, Pazinsku knežiju, Kastavsku gospoštiju s Mošćenicama i Veprincem, Rijeku i Hrv. primorje.
LAZARET
Slobodna luka i prva gradska karantena za čišćenje putnika i robe. Zgodno je spomenuti da je za razvoj luke bila potrebna i izgradnja karantene (lazzaretto). Nemojmo zaboravit da se luka nalazila na ušću Rječine.
Mandrać je ujedno bila i prva riječka umjetna luka.Taj je lazaret nastao kao jedan od prvih uvjeta prosperiteta slobodne luke. Smješten je bio na utoku Škurinjskog potoka u malenoj lučici zvanoj Mandrač (Mandrachio) i tu ostaje do francuske okupacije Rijeke. Kasnije je sav prostor lučice zatrpan, a od lazareta ostala su samo kameni portal sa natpisom.
Sumnjiva roba raskuživala se ili samo izlaganjem na zraku, parenjem u octenim parama ili dimljenjem sumpornim dimom, tj. Drugim propisanim materijalima, a kasnijim propisom za raskuživanje su se upotrebljavale samo neke trave.
Raskuživanje se moralo provoditi tijekom 3 do 6 tjedana.
Svaki brod morao je imati zdravstveni list, koji bi s broda prior prihvaćao vrškom rascijepljenog štapa (obično od trstike) ili metalnom hvataljkom nalik kliještima. Tek kada bi taj dokument raskužili u sumporu, tada bi ga prior smio uzeti u ruke.
Gradsko vijeće zahtijevalo je da prior mora biti: dobra ponašanja, ljubazna i uviđavna, te na svom mjestu“. Prior nije smio u lazaret puštati nikoga osim dobavljača hrane. Unutar lazareta nije smjelo biti gostionica, a nije smio imati ni svoje kokoši, psa ili mačku. Osobe u karanteni mogle su kupovati samo meso ili ribu, te ih samo pripremiti za jelo na svom ognjištu ili kaminu. Prior i lučki kapetan bili su plaćeni iz Carske blagajne.
Sačuvan tristogodišnji portal nekadašnjeg kopnenog puta prema Lazaretu i Slobodnoj luci Rijeka.Na natpisu nad lukom ulaza u lazaret stoji i danas:
