Slovenci napravili kartu, uzeli Istru a Rijeci dali zasebnu regiju.
Na društvenim mrežama se širi karta koja prikazuje tzv. “tradicionalne” slovenske zemlje u srednjoj Europi – prostor na kojem su se, prema opisu uz kartu, „kultura, jezik i identitet razvijali između moćnih carstava”. Tko ju je napravio nije nam poznato. Posebnu pozornost privuklo je to što je na karti gotovo cijela Istra prikazana unutar slovenskog prostora, dok je Rijeka izdvojena kao zasebna regija.
Na karti su prikazane povijesne regije Koruška na sjeveru, Štajerska na istoku, Kranjska u središtu te Primorska uz Jadransko more, a u prikaz je uključen i Trst kao važna povijesna luka.
Opis koji prati kartu navodi kako su te regije činile „jezgru slovenskog naroda” mnogo prije nastanka moderne slovenske države. Ističe se i uloga gradova poput Ljubljane, Maribora i Trsta u trgovini, upravi i kulturnom životu, kao i činjenica da su stoljećima bili dio Habsburške Monarhije koja je povezivala alpski i jadranski prostor.
Zanimljivo je da su Slovenci posljednjih desetljeća sustavno razvijali Luku Koper i pretvorili ju iz močvare i niskog gaza u najveću luku u ovom dijelu Europe. Luka Kopar je danas jedna od najvažnijih i najprometnijih teretnih luka na Mediteranu. Grad se zbog luke snažno razvija i ubrzano mijenja, te privlači novo stanovništvo koje tamo radi. Istodobno, Hrvatska je tijekom prvih dvaju desetljeća nakon osamostaljenja gotovo ništa nije ulagala u razvoj riječke luke, da se riješi briga, kontejnerske terminale prodala strancima. Tek posljednjih godina pokrenuta su veća ulaganja u modernizaciju riječke luke i željezničke infrastrukture ? Kako bi Rijeka ponovno ojačala svoju konkurentnost na sjevernom Jadranu dok Slovenci već grade 27 kilometara željezničke pruge ključne za razvoj Luke Kopar. Mali Koper je znatno uspješniji i u međunarodnom kruzerskom turizmu zahvaljujući dugogodišnjim ulaganjima u putnički terminal i promociju destinacije. Rijeka nema razvijenu niti domaću trajektnu mrežu što je dokaz sustavnog zanemarivanja Rijeke na razini države. Ako ništa Riječani znaju već kupovat u Sloveniji, u najbližoj nam Ilirskoj Bistrici i to na najveće hrvatske nacionalne praznike, jer hrana je oduvijek bila jeftinija tamo.
Spomenimo da su imućniji Slovenci vlasnici brojnih nekretnina na otoku Krku i da velik broj Slovenaca ljetuje na Krku (106 000 dolazaka prema statistici iz 2025.) . Razlozi za to su jasni i logični. Osim što je jedan od najljepših hrvatskih otoka, s brojnim plažama i slikovitim primorskim mjestima, Krk ima i iznimno povoljan geografski položaj te odličnu prometnu povezanost.
Otok Krk najturističkiji i najposjećeniji otok u Hrvatskoj
