Kvaliteta pekarskih proizvoda se drastično promijenila u Hrvata u zadnjih par godina. Trgovački centri koriste zaleđenu hranu, koju vam serviraju kao svježu.
Krafne u trgovačkim centrima su zaista preukusne i mekane danima. Ovdje je trgovački centar istaknuo da je to smrznuti proizvod. No znate što zapravo jedete ? Jedete najmanje 30 sastojaka kemije da bi bile tako ukusne a o prženju na ulju, da ne govorimo. Upotreba jedno te istog ulja, dok se ne baci. U opisu vidimo čak i problematično palminovo ulje, koje je poznato kao štetno. Gdje se mogu javit štetne supstance tokom obrade: prilikom prerade na visokim temperaturama iznad 200°C, mogu nastati esteri glicidil masnih kiselina (GE), koje su potencijalno kancerogene. Ima visok sadržaja zasićenih masti, što može povećati “loš” LDL kolesterol i rizik od srčanih bolesti. To je samo jedan u nizu od 30 sastojaka “lektire” u jednoj krafni.
Odmrznute krafne iz Spara. Proizvođač Pan-Pek. Iste imaju Plodine i ostali, samo u drugom pakovanju. More aditiva. Nekad je Rijekom kružio popis E brojeva pa su ga mnogi nosili u kupnju. Probat ćemo ga opet naći i prisjetiti se malo. Npr. E330 je bio označen kao opasan, izaziva rak. Riječ je o dezinformaciji. Početkom 2000-tih masovno se širio ovaj diskutabilni POPIS E -brojeva, navodno “štetnih” aditiva u ljudskoj prehrani.
E330 Regulatori kiselosti služe za podešavanje i održavanje kiselosti ili lužnatosti namirnice, i to tako da se dodavanjem kiseline podiže, a dodavanjem lužnatih tvari smanjuje stupanj kiselosti. Tako se produžuje trajnost proizvoda i regulira okus. Najčešće se upotrebljavaju limunska kiselina (E 330), vinska kiselina (E334) i njihove soli.
Iz jedne hladne komore u drugu
U trgovačke centre dolaze smrznuti od proizvođača. Pitanje da li se hladan lanac poštuje, po ljeti je zaista upitno, kad se otvore vrata kamiona na + 40 C. Uz čest manjak ljudi, dok ne uđe opet u komore na -20 C gdje se opet zamrzavaju i čuvaju. Od tvornice, hladnjače trgovačkog centra pa do police u trgovini, već na prvom koraku može puknut hladni lanac. No veća vjerojatnost da će puknut na drugom (dok se zaprima roba) i trećem koraku. Često ljeti, roba zna stajat na rampama, supermarketa jer ju nema tko primiti.
Rok
Rok im je u smrznutim komorama godinu dana. Na taj način trgovački centri, marketi imaju uvijek dovoljne količine kruha, raznih savijača, krafni, bureka i svih ostalih proizvoda.
U Hrvatskoj proizvođač, takve smrznute hrane je i riječki PIK d. d., kao i veliki igrač PAN -PEK. Na linku možete vidjet lepezu svih proizvoda koje isporučuju. Hrvati niti ne znaju danas što jedu, sudeći na društvenoj stranici proizvođača takve hrane, gdje su oduševljeni njihovim proizvodima.
Kruh sa ove fotografije, dolazi u smrznutom obliku i to polupečeni. Kupite zaleđeni kruh, npr. hrskavo zlato (drugi s desna) zaista ukusan kruh, držite ga u zamrzivaču i kad Vam treba, ubacite u pećnicu oko 5.min na 160°C i Voila! Topli i “svježi”, hrskavi kruh imate.
Mnogi kruhovi koje kupujemo “svježe” iz supermarketa stigli su smrznuti, često iz uvoza (Francuska, Češka, Austrija), i samo se kratko dopeku. Nije važno čiji je trgovcima, važna im je cijena na kojoj mogu više zaraditi pa makar to bilo teško smeće.
U Hrvatskoj se puno smrznutog kruha prodaje kao “svježe pečen”, često uvezen polugotov i zamrznut, što je izazvalo rasprave o kvaliteti, iako neki proizvođači i trgovci (poput Žabca) nude i smrznute opcije po povoljnim cijenama.
Ovako izgleda smrznut kruh i peciva, koja vi jedete. (Pan-Pek)
