Negdje početkom 2000.-tih nastao je prvi popis “Dodaci živežnim namirnicama” dajući prvi osvrt u našoj zemlji na E- BROJEVE. Popis se masovno i histerično dijelio bez ikakve provjere. Ljudi su ga printali i držali na frižideru i nosili masovno sa sobom u kupovinu.
Dodaci živim namirnicama su tvari koje se dodaju hrani radi poboljšanja okusa, boje, teksture, produljenja roka trajanja i poboljšanja hranjive vrijednosti, a označavaju se slovom ‘E’, pri čemu su neki bezopasni, drugi sumnjivi, a neki povezani s zdravstvenim problemima poput alergija, hiperaktivnosti (npr. određene boje kod djece) ili čak kancerogenosti.
Ključno je čitati deklaracije i izbjegavati sumnjive, posebno ako patite od osjetljivosti.
Znanstvenici već godinama objavljuju studije kojima upozoravaju da mnogi dodatci hrani (označeni E-brojevima) izazivaju kod ljudi sindrom hiperaktivnosti, alergijske reakcije, glavobolje ili metaboličke poremećaje. Reakcije odgovornih institucija na ta otkrića prespore su i nedostatne, a prehrambena industrija takve rezultate uglavnom ignorira. Ipak, uz pritisak javnosti, te različitih udruga za zaštitu potrošača i malobrojnih odgovornih znanstvenika, mnogi štetni dodatci hrani završili su na groblju prehrambenih aditiva
POPIS E-BROJEVA JE DISKUTABILAN
Popis opasnih aditiva prehrani, koji je kružio prije 26 godina je dvojben, netočan i ne bi ga trebalo dijelit. Na kraju tko bi imao toliko novca financirati utjecaj stotine i stotine, takvih dodataka prehrani na zdravlje čovjeka ? Također i zastario je popis.
Prije pojave društvenih mreža (Facebook se tek stidljivo pokrenuo 2004.) pojavio se “nečiji” popis štetnih E brojeva koji se masovno, bez provjere printao. ŠIRIO se MASOVNO emailovima, usmenim kontaktima, portalima , forumima i ne znamo, osim ove objave da li ga je netko ikad preko nekog portal demantirao taj popis.
Autor popisa ne znamo. Čini se da je taj netko kao izvor stavio prijepis istraživanja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju – Dusseldorf. Onda je netko drugi maknuo Dusseldorf pa je izgledalo kao da ga naša bolnica radila. Pa su dodani i mnogi drugi E brojevi. Tako da danas imamo mnogo verzija, sličnog popisa, kojeg su mnogi isprintali i držali na frižideru.
- Porijeklo: Širi se kao “prijepis” ili “izvještaj” Klinike, često s naglaskom na to da “dodaci prehrani nisu ono što mislite”.
- Sadržaj: Govori o potencijalnoj kancerogenosti i drugim štetnim učincima određenih dodataka (poput vitamina, minerala, tzv. ‘superhrane’ za djecu).
- Problematičnost: Često sadrži preuveličane ili lažne tvrdnje, neoznačene izvore i može biti dio šireg pokreta protiv dodataka prehrani, kaže stranica o provjeri činjenica.
- Zaključak: Iako je klinika (vjerojatno Klinikum der Universität Düsseldorf) mogla raditi na istraživanjima o toksičnosti određenih tvari, ono što kruži kao “prijepis” nije originalan, službeni i potpuni stav Klinike; radi se o pojednostavljenoj, često iskrivljenoj verziji.
E – 330 – koji je naveden na tom popisu da izaziva rak, zapravo je bezopasan.
E330 Regulatori kiselosti služe za podešavanje i održavanje kiselosti ili lužnatosti namirnice, i to tako da se dodavanjem kiseline podiže, a dodavanjem lužnatih tvari smanjuje stupanj kiselosti. Tako se produžuje trajnost proizvoda i regulira okus. Najčešće se upotrebljavaju limunska kiselina (E 330), vinska kiselina (E334) i njihove soli.
Čini se da je netko pomiješao nazive. Naime ciklus limunske kiseline zove se još i Krebs-ov ciklus (po znanstveniku). A Krebs na njemačkom znači “rak”. Pa je taj netko nabasao na njemačku stranicu o E brojevima i krivo interpretirao podatak koji nije razumio i limunska kiselina ni kriva ni dužna ispala kancerogena…
Sintetski dobivena limunska kiselina je po sastavu, građi molekule i svojstvima POTPUNO JEDNAKA limunskoj kiselini izoliranoj iz npr. limuna!!! I ista takva je u našem organizmu!!!
-
Sintetski dobivena limunska kiselina (E330) i ona izolirana iz limuna su:
-
kemijski identične
-
imaju istu molekularnu građu (C₆H₈O₇)
-
ista fizikalna i kemijska svojstva
-
-
Naš organizam ne razlikuje izvor – metabolizam limunske kiseline je isti, bez obzira dolazi li iz limuna ili iz industrijske proizvodnje.
-
To vrijedi i za vitamin C, vitamine i većinu suplemenata: ako je molekula ista, tijelo je jednako koristi.
-
Točno je i da:
-
unosom čiste limunske kiseline unosimo samo tu tvar
-
često u većim koncentracijama nego što bi ih unijeli konzumacijom voća
-
Bitna dopuna (da ne ostane pogrešan dojam)
-
Razlika nije u molekuli, nego u kontekstu unosa:
-
u voću limunska kiselina dolazi zajedno s vlaknima, flavonoidima, mineralima i drugim spojevima
-
ti spojevi mogu usporiti apsorpciju, smanjiti iritaciju želuca i utjecati na ukupni metabolički učinak
-
-
Kod većih količina:
-
čista limunska kiselina može iritirati sluznicu želuca, zube ili jednjak
-
to nema veze s time je li „umjetna“ ili „prirodna“, nego s dozom i učestalošću
-
A ovako je izgledala skraćena verzija, da ju znate prepoznati. Dužu možete skinuti na svoje računalo.
DODACI ŽIVEŽNIM NAMIRNICAMA
(prijepis Izvješća Klinike za Pedijatarsku onkologiju)
1. Dodaci koji nisu štetni:
E100, 101, l03, 104,105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480.
2. Sumnljivi dodaci:
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241,
3. Opasni dodaci:
E102, 11O, 120, 124
4. Dodaci koji su štetni za zdravlje
a.) problemi s crijevima: E220, 221, 232, 224
b.) problemi s probavom: E338, 339, 340, 341, 45O, 461, 463,465, 466, u pakiranom sladoledu E407
c.) kožne bolesti: E230,231,232,233
d.) uništava vitamin B12: E220
e.) povećava kolesterol: E320,321
f.) nadražuje živce: E311, 312
g.)upala usne šupljine: E330 NAJOPASNIJI DODATAK (uzrukuje rak), nalazimo ga u Schweppesu od limuna, senfu, nekim bezalkoholnim pićima, konzerviranom mesu rakova, u nekim sirevima, nekim gljivama u konzervi….
5. Dodaci, koji uzrukuju rak:
E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239
Pažnja: E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD
Posebnu pažnju obratite na slijedeće proizvode:
E123 i E110 u gumenim bonbonima, čokoladnim bonbonima, posebno marke TREETS, SMARTIES, HARIBO – gumeni bonboni, puding sa šlagom u plastičnim čašicama, zaleđena riba marke IGLO, vrhnje za kuhanje Creme-Fraiche, topljeni sirevi za mazanje, puding od vanilije, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.
Molba za svakoga! Koristite ovaj popis ili ga negdje objesite. Radi se o vašem zdravlju i zdravlju vaše djece. Spriječite uporabu ovih dodataka hrani pažljivim odabirom namirnica. Zapamtite: kupac određuje sastav proizvoda.
Kopirajte ovaj popis i podijelite ga svim prijateljima.
Duža verzija. Uskoro !
ZNANJE PLUS
Evo jedne knjižice, koju možete skinuti i koja je sigurno korisna jer vam nudi informacije što unosite u svoje tijelo jedenjem određenih industrijski proizvedenih prehrambenih proizvoda. Tu je već stručno objašnjeno da E330 ne izaziva rak.
Ona vam daje informaciju, a vi svojom voljom odlučite da li ćete i dalje jesti ili ne takvu hranu. Ali uz punu svjesnost što se konzumiranjem određenih aditiva u hrani (tzv. E-brojevi) događa u vašem tijelu.
Neki od tih dodataka u hrani koju jedemo izazivaju kod mnogih ljudi različite negativne simptome poput sindroma hiperaktivnosti, alergijskih reakcija, glavobolje ili metaboličkih poremećaja, pa čak i pojavu karcinoma.
Što se krije iza E-brojeva?
Knjiga “Što se krije iza E-brojeva?” autorica Dade Lerotić i Ivane, objavljena oko 2005. (ili ranije), vodič je koji objašnjava što su E-brojevi (prehrambeni aditivi), njihov kodni sustav u EU, te informira čitatelje o tome koje su tvari sigurne (poput vitamina C) a koje bi trebalo izbjegavati, upozoravajući na manipulacije s bojilima, aromama i pojačivačima okusa, te općenito na štetne tvari u hrani i ambalaži.
O autorima:
DADA LEROTIĆ rođena je 1950. u Splitu. Do odlaska u srednju školu u Splitu, živi u Pučišćima na otoku Braču. Višu Ekonomsku školu u Splitu završila 1972. god. Od 1973. god. živi s obitelji u Kielu, Njemačka. Studij germanistike na Christian-Albrechts-Universitatu u Kielu. Od vremena studija aktivno sudjeluje u radu njemačkih građanskih udruga za zaštitu okoliša. Nakon povratka u Split 1986. godine, nastavlja s radom na podizanju svijesti o potrebi zaštite okoliša te 1988. godine suosniva prvu hrvatsku udrugu za zaštitu okoliša – splitsku Zelenu akciju. U narednim godinama s Tomislavom Lerotićem podupire rad novoosnovanih udruga za zaštitu okoliša na splitskom području. Zajedno rade na projektu Otpad – od nužnog zla do korisnog dobra te uređuju portal s ekološkim temama www. lerotic.de. Voditeljica je radionica o odgoju za zaštitu okoliša namijenjenih učiteljima i nastavnicima osnovnih škola. Udana je i majka četvero djece.
IVANA VINKOVIĆ VRČEK rođena je 1975. u Osijeku. U Zagrebu je 1994. godine upisala Farmaceutsko-biokemijski fakultet, a diplomu inženjera medicinske biokemije stječe 1998. godine. Poslijediplomski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Organska kemija, upisuje 2001. godine. Od 2000. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za fizikalnu kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godinu 2000. provodi na znanstvenom usavršavanju na Sveučilištu u Ulmu. Magistarski rad obranila je u srpnju 2003. godine. Trenutno je zaposlena u Zavodu za opću i anorgansku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Objavila je 7 znanstvenih radova i 7 priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika za 2001. godinu. Članica je Hrvatskog kemijskog društva, Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika, Kršćanskog akademskog kruga, te potpredsjednica Udruge za demokratsko društvo. Udana je i majka dvoje djece.
Autor predgovora VALERIJE VRČEK rođen je 07. 11. 1967. u Zagrebu. Diplomirao je 1992. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer medicinske biokemije. Na istom fakultetu obranio je 1999. godine doktorat iz kemije. Od 1992. do 1995. godine radi u Laboratoriju za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju Instituta Ruđer Bošković, a zatim prelazi na Katedru za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. U zvanje docenta izabran je 2002. godine. Dobitnik je prestižne hrvatske nagrade Vladimir Prelog za najboljeg mladog organskog kemičara 2000. godine. Član je upravnog odbora Hrvatskog kemijskog društva, član je Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika, Kluba hrvatskih Humboldtovaca, Matice Hrvatske i Udruge za demokratsko društvo.
Što se krije iza E-brojeva
4 Predgovor
5 Što su prehrambeni aditivi i zašto se upotrebljavaju?
6 Koje vrste aditiva postoje i kako su svrstani?
6 Kojim namirnicama je dopušteno dodavanje prehrambenih aditiva?
7 Kojim je namirnicama zabranjeno dodavanje aditiva?
7 Tko i kako regulira upotrebu prehrambenih aditiva?
8 Tko jamči zdravstvenu ispravnost prehrambenih aditiva ?
8 Zašto treba obratiti pozornost na etiketu proizvoda?
9 Za koje aditive vrijede posebna pravila o deklariranju?
9 Kada se aditive ne mora deklarirati ili što je princip “prijenosa” (carry over)?
10 Moramo li gutati sve što nam se nudi?
10 Koji se aditivi upotrebljavaju u pojedinim grupama namirnica?
18 Bojila
23 Konzervansi
28 Antioksidansi, regulatori kiselosti
33 Zgušnjivači, emulgatori
41 Regulatori kiselosti, tvari za sprečavanje zgrudnjavanja
46 Pojačivači okusa
49 Tvari za zaslađivanje, tvari za poliranje, modificirani škrobovi
55 A do Z
59 Literatura
Za preuzet knjižicu u linku ispod je.
Ovo je zaštićeni vidljivi sadržaj. Mogu je vidjeti samo članovi Lokalpatrioti Rijeka. Hvala !
