Ljevica i desnica ne tumače jednako ustav, kad su u pitanju antifašističke vrijednosti. Zbog toga su se oko 2011. pojavile inicijative za promjenom Ustava kako bi se, zamijenila boljom, jasnijom ustavnom formulacijom.
HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner u emisiji HRT-a Otvoreno, izjavio je da u hrvatskom Ustavu nema antifašizma te to argumentirao činjenicom da su u Ustavu odluke ZAVNOH-a u kojoj su bile različite stranke.
Željko Reiner “Antifašizma nema u Hrvatskom ustavu ! Ima ZAVNOH-a. Isječak u Otvorenom pogledajte ovdje. (10.11.2025.)
Niz od 32 zvijezde. Projekt Hrvatska ulica slavnih odvijao se od kraja 2005. do 2008. godine, a dobitnici zvijezda na Slatini bili su: Dragutin Tadijanović, Miroslav Krleža, Miroslav Radman, Nikola Tesla, Janica Kostelić, Krešimir Ćosić, Oliver Dragojević, Dražen Petrović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Goran Ivanišević, Matija Ljubek, Ivan Đikić, Ruđer Bošković, Boris Dvornik, Ivo Robić, Ivano Balić, Bernard Vukas, Pero Kvrgić, Tin Ujević, Oliver Mlakar, Đorđe Novković, Željko Reiner, Ivan Supek, Vesna Parun, Ivana Brlić-Mažuranić, Korado Korlević, Slavoljub Eduard Penkala, Miroslav Ćiro Blažević, Zdenko Runjić, Blanka Vlašić i Mate Parlov.
I Opatija ima svoju zvijezdu ! Svečanost 2007. bila je u organizaciji tadašnjeg gradonačelnika Opatije dr.sc. Amira Muzura.
Zanimljivo da je na službenim stranicama HDZ-a, samo 3 godine prije skretanja u nacionalizam i desničarenje, izazvavši podjele u hrvatskom društvu, jasno istaknula da Hrvatska počiva na antifašističkim vrijednostima, spomenuvši ga i u ustavu.
22.06.2022. Antifašizam je Hrvatskoj osigurao mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata
Nakon izgreda u Splitu i Zagrebu i spriječenog pokušaja u Rijeci – uzavrela atmosfera u društvu. U Hrvatskom saboru nikad niža razina komunikacije. U javnom prostoru i na društvenim mrežama podjele i govor mržnje, koji se ne kažnjava.
Što se dogodilo u međuvremenu i zbog čega antifašizam danas sve više i više gubi na značenju, trebalo bi argumentirano razgovarati.
Antifašizam se često spominje u javnom i političkom prostoru, no oko njegova ustavnog statusa i tumačenja i dalje postoje različita mišljenja. U preambuli Ustava Republike Hrvatske navode se povijesne okolnosti i temelji državnosti, među kojima se spominje i antifašistička borba. Je li time antifašizam izravno ugrađen u Ustav ili je riječ o povijesnoj odrednici – pitanje je koje redovito izaziva rasprave.
USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
U Ustavu Republike Hrvatske spomenuti su svi važniji događaji u povijesti Hrvata.
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.
