Prostitucija najstariji zanat na svijetu. Javne kuće imale su izvrsnu posjećenost s obzirom na to da je Rijeka tada bila nadaleko poznati lučki grad, u koji su navraćali pomorci iz cijele Europe. A pruženje seksualnih usluga bila je legalna u javnim fiumanskim kućama. Postoji čak i sačuvani cjenik iz tog razdoblja u Starom gradu, koji se otkrio prilikom uređenja prostora.
Kad zamišljamo život u prošlosti, naročito u srednjem vijeku, pred očima nam je svijet bogobojaznih, skromnih, radišnih i samozatajnihljudi kojima je sveti sakrament braka i obiteljski život na prvome mjestu. Međutim, istina je ponešto drukčija. Bilo je i preljuba i obljuba, incesta, otmica i silovanja, javnih i tajnih ljubavnica, a prostitucija je bila unosan posao. Prostitucija je i u Rijeci, kao i u drugim srednjovjekovnim gradovima, bila legalna i sastavni dio društvenog života te su se na njezin račun lijepo punile gradske blagajne. Ipak je trebalo udovoljiti i javnom i crkvenom moralu, stoga Statut grada Rijeke iz 1530. godine, strogo, uz prijetnju kazne i protjerivanja, propisuje da prostitutke ne smiju stanovati uz gradske ceste, nego na udaljenim mjestima izvan ili kod gradskih zidina.
PROSTITUCIJA U RIJECI U 16 STOLJEĆU
Evo što kažu zakoni 1530.godine unutar riječkih zidina. Naređujemo i određujemo da sve bludnice, o kojima postoji javni glas i mišljenje, da su bludnice ili svodilje, imadu stanovati izvan gradskih cesta, i da ne mogu stanovati u kućama smještenim kraj samih cesta, nego imadu stanovati na udaljenim mjestima kod zidova grada Rijeke. I ako bi bile zatečene, da na drugom mjestu stanuju, neka se kazne s 10 libara svaka od njih i neka se izbace s navedenog mjesta ili stana. I ako bi koja osoba na navedenim zabranjenim mjestima dala u najam neku kuću ili stan spomenutim bludnicama, ili besplatno prepustila njima ili njihovim svodiljama, neka se kazni s 5 libara toliko puta, koliko je puta protivno učinila, i u svemu naprijed navedenom može svatko biti tužitelj i neka ima polovicu kazne.
Statutum terrae Fluminis anno MDXXX. Jedan od propisa u riječkom statutu koji u uvodnom dekretu kralj Ferdinand potvruđuje općini sv.Vida u Liburniji (Communitas Terrae fluminis Sancti Viti in Liburnia). odnosno Zlatko Herkov, Statut grada Rijeke, str. 305-306.
FIUME MEKA PROSTITUCIJE
Koliko je prostitucija uzela maha, da nije samo Rijeka bila meka prostitucije, već je ona carovala i Trsatom. Vrhunac nemorala Trsat doživljava u drugoj polovici 18. stoljeća. Mnoge riječke bludnice, koje su riječke vlasti istjerale zbog razvratnosti, prešle su Rječinu i nastanile se na Trsatu. Ojađeni trsatski župnik godine 1756. obraća se trsatskom kapetanu za pomoć jer da je »s te strane Trsat postao »piccola Venezia« misleći na onu dekadentnu Veneciju iz doba Giacoma Casanove.
RIJEKA GRAD UŽIVANJA
U prvoj polovini 20. stoljeća u Rijeci su djelovala najmanje tri legalna bordela.
Koliko su bile popularne riječke dame, ukazuje ova razglednica detaljnim opisom lokacije koju je pronašao Saša Dmitrović iz antikvarijata i knjižare Mali neboder.
Detaljno uputstvo s putokazom kako doći do javne kuće Grotta u ulici Marsechia br. 274, a upućena je 1904. gospodinu doktoru Adolfu Scherzeru iz Senja. Saznajemo da u toj kući djeluju šesnaestogodišnja Ella te Panny i Melanie, da je ulaz 2 krune, a boca piva stoji samo 80 filira. Sobe su prostrane, čekaonice imaju glazbu, a kondome je preporučljivo ponijeti sa sobom. Kuća na toj adresi, danas konoba Grotta, bilježi dugu tradiciju te čuva na zidu cjenik iz 1944. godine. Tih je godina vlasnica bordela Casa di Meretricio, na adresi Calle Marsecchia br. 8., bila madame Giuseppina Piscitelli. Govori se da su po kući bili porazmješteni nekakvi stalagmiti falusoidnog oblika na kojima su sjedile prostitutke i tako dočekivale goste. Cijena za civile je bila 35 lira, dok za vojnike nije bila određena, a u cijenu je uključen i prezervativ. Usluge su se plaćale žetonom na kojem je bio prikaz malog vraga.
Znameniti književnik Miloš Crnjanski (1893. – 1977.) dio je školovanja, točnije školsku godinu 1912/13. proveo je u Rijeci kao đak Trgovačke akademije. Mladi Crnjanski stanovao je u vili na Belvederu, kao susjed grofa Hojosa i baruna Vranjicanija, učio je talijanski, vježbao mačevanje, igrao nogomet za sušačku Viktoriju, oduševljavao se Leopardijem i Carduccijem.
Aktivnim životom stekao je niz novih prijatelja s kojima se provodio jedreći u senjskom kanalu, zalazeći u kazalište i krčme, potom su odlazili u tamne kale gdje su ih »prijateljice« odvodile doma. Iz toga vremena ostalo je njegovo pismo bratu »…ja ovdje ne znam šta ću od uživanja !
LA GROTTA
Najpoznatiji riječki bordel djelovao je u prostorima nekadanašnje konobe La Grotta pa tajlandskog restorana Sabai. La Grotta je kao konoba i kafić koji su obožavali učenici riječkih gimnazija 80-ih i 90-ih godina, otvorena još 1968. godine i bila je tada ako ne prvi, onda jedan od prvih privatnih obrta u tadašnjoj Jugoslaviji. Zgrada se nalazi u uličici ispod zgrade mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. I danas cjenik usluga možete vidjeti u njemu. Danas u tom prostoru djeluje novootvoreni buffet Medicina, koju nudi kvarnersku i istarsku kuhinju a ima i svoju rakiju s borovim iglicama. Unutra je uređen stvarima koje predstavljaju našu povijest i tradiciju. Evo kako danas izgleda prostor iznutra.
Cjenik za uživanje s prostitutkama u gradu Rijeci ! Postoje još stalagmiti falusoidnog oblika na kojima su sjedile prostitutke i tako dočekivale goste.
Zgrada koja priča povijest Rijeke.
Nekoć ulica Marsechia. Danas Šime Ljubića 8a. Dok su u druge javne kuće svraćali obični mornari, ovdje su dolazili i kapetani. Bordel je imao sobe na katu i izlaz na stražnju ulicu kako bi se očuvala diskrecija.
Casa di Meretricio – javna kuća
Nereo Černogorac je još davno, prilikom preuređenja lokala, pronašao nekadašnji riječki cjenik, datuma 25.09.1944.koji je stavio na zid. Cijena za civile je bila 35 lira.
A evo kao izgleda danas iznutra. Uređena je ručnim radom riječkim grbom iz 1659. i grafikama koje pričaju povijest i tradiciju našeg grada i kraja. Bravo Medicina! Ovo je prvi restoran u Rijeci, koji si je dao truda da gostima prezentira našu lokalnu povijest i običaje.
