Na policama samoposluga su najosnovnije stvari, nestašica i galopirajuća inflacija stvaraju redove pred trgovinama, na snazi su redukcije struje, vozi se na par-nepar tablice i bonove jer benzin stiže na kapaljku.
Tako imamo zabilježen podatak iz naše riječke kronologije.
20.10.1982. Stupila je na snagu odluka o uvođenju racionalizacije u kupnji benzina. Benzin će se prodavati na bonove. Dozvoljeno je max. 40 litara benzina ili dizel goriva mjesečno po automobilu.
Redovi, gužve ispred dućana Sljeme (preko puta Riječke banke) zbog nestašice toalet-papira, kave, ulja, šećera, praška za pranje, žice, čavla, banana … bonovi za najviše 40 litara dizela ili benzina mjesečno, redukcije struje, naizmjenična vožnja “par-nepar” (prema zadnjem broju na registarskoj tablici vozila), plaćanje novčanog depozita za svaki prijelaz državne granice SFRJ…
Jugoslavenska kriza podsjeća na činjenicu da se svakodnevni život tada bitno razlikovao od kasnije nostalgije koja se često pojavljuje na društvenim mrežama. Redovi za osnovne namirnice, bonovi za gorivo, redukcije struje i “par-nepar” sustav nisu bili izolirani incidenti nego znak duboke ekonomske krize koja je zahvatila cijelu državu nakon Titove smrti, rasta vanjskog duga i sloma modela koji se godinama održavao kreditima.
Nemojmo zaboravit da su Riječani odjeću i hranu kupovali u obližnjem Trstu.
Lokalni prizori iz Rijeke (fotografija nije iz 80-tih) — redovi ispred dućana Sljeme i nestašice svakodnevnih proizvoda. Upravo ovakvi prizori pokazuju kako velika ekonomska kriza izgleda u običnom životu građana. Ljudi nisu čekali luksuz, nego ulje, šećer, kavu ili toalet papir. Redovi pred dućanima, redukcije struje i galopirajuća inflacija postali su simbol jugoslavenske krize 80-ih godina.
Bon za gorivo 10 L 1984 – Rujan
Bon od 20 litara benzina,1983.
Spomenimo da je tada cijena nafte naglo porasla na svjetskom tržištu, što je izazvalo veliku gospodarsku krizu. Nestašica naftnih derivata posebno je pogodila Jugoslaviju, koja je u krizu ušla nespremna, uz rastući vanjski dug.
Naftna kriza teško je pogodila Jugoslaviju, čije je gospodarstvo i industrijski razvoj velikim dijelom počivao na dotad jeftinoj nafti i vanjskim kreditima. Nagli rast cijena energenata na svjetskom tržištu doveo je do nestašice deviza i goriva, a posljedice su se ubrzo prelile i na svakodnevni život građana.
