
Desnica postaje opasnost za društveni poredak, kad se verbalne prijetnje upućene onima koji se ne slažu s njihovim stavovima ostvare u fizičku prijetnju.
Upravo se to dešava u hrvatskom društvu otkad je vladajuća stranka otvorila val nacionalističke mržnje iz boce i stvorio niz likova, koje nismo dosad imali prilike vidjeti.
U posljednje vrijeme svjedočimo radikalizaciji dijela desnice, koja kroz prijetnje, zastrašivanje i javno prozivanje pokušava ušutkati neistomišljenike. Takva klima, potaknuta političkom retorikom i dodatno pojačana medijskim prostorom koji često daje vidljivost ekstremnim istupima zbog klikova, stvara opasno okruženje u kojem se brišu granice prihvatljivog ponašanja.
Primjeri iz Zagreba, gdje pojedinci dolaze pred DOMOVE javnih osoba i vrše pritisak, jasno pokazuju kako se takvi obrasci ponašanja šire i normaliziraju. No isti trend sada je vidljiv i u Rijeci.
RENATA KOLOMBO NE BOJI SE NITI NAVIJAČA A JOŠ MANJE HRVATSKIH DESNIČARA

Riječka profesorica Renata Kolombo našla se na meti prijetnji i javnog linča zbog svojih javnih istupa. Po gradu su osvanule naljepnice s njezinim likom i uvredljivim porukama, dok su pritisci stigli i na njezino radno mjesto, uz zahtjeve za njezinim otkazom.
Slučaj je prijavljen policiji, a stručnjaci upozoravaju da se ne radi o izoliranom incidentu, već o simptomu šireg problema – sve izraženijeg govora mržnje i netolerancije u društvu.
Podsjetimo, profesorica je ranije javno upozoravala na devastaciju javne i privatne imovine, uključujući MASOVNU pojavu poruka mržnje i proustaških grafita na području Kostrene i Rijeke. Također, 2021. godine bila je kandidatkinja Radničke fronte za županijsku skupštinu.
Nedavno je, uz objavu videa govora Marka Perkovića Thompsona, oštro komentirala izrečene poruke. Njezin komentar izazvao je veliku reakciju javnosti – prikupio je više od 1200 reakcija i niz komentara, što je dodatno potaknulo lavinu napada.

Ovakvi slučajevi otvaraju ključno pitanje: može li društvo tolerirati atmosferu u kojoj se zbog izrečenog mišljenja pojedince javno stigmatizira, poziva na njezin linč, zastrašuje i pokušava profesionalno životno uništiti, sve radi drugačijeg mišljenja ?
TEROZIRIRANJE JAVNOG PROSTORA OD STRANE NAVIJAČA

Renata Kolombo prva je koja je javno u svojim objavama, prozvala navijače Rijeke točnije Klub nogometnih navijača Armada na desktruktivnu ideološku obojanost, koja radi podjele i razara hrvatsko tkivo.

UMRI LIVAJA – Tko je autor ove bolesne naljepnice s pozivom na smrt, policija još nije otkrila.
„Organisationsbuch der NSDAP (1943.)” je službeni priručnik Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP) iz vremena Nazi Germany.
Što je to?
- Interna „knjiga pravila” stranke
- Definira strukturu, hijerarhiju i organizaciju NSDAP-a
- Opisuje uniforme, oznake, činove i simbole
- Služi kao vodič za funkcioniranje partijskog aparata
Zašto je bitno?
U toj knjizi su detaljno prikazani simboli, uključujući:
- stiliziranog orla (tzv. Parteiadler)
- raspored krila, položaj tijela
- način korištenja u propagandi i oznakama
Upravo takav stil orla (raširena krila, agresivan izgled) često se danas kopira ili stilizira u raznim navijačkim naljepnicama.
KNA prostorije
Armada Kostrena
Kad stvari odu predaleko. Sve je veći porast mržnje i nasilja u javnom prostoru. Tko je autor ove naljepnice ? Tko terorizira Kostrenu s istim sličnim porukama, trebalo bi otkriti i KAZNENO PROCESUIRATI.

Marko Kovačić – Centar za studije mira i konflikata Rijeka. Ovo nije izolirani problem. Hrvatska nikad nije bila poznata po pluralizmu mišljenja, otkad imamo državu.
Trebalo bi proraditi na kulturi pluralizma mišljenja, gdje se različita stajališta ne svode na prijetnje. Sve se na lijepi način može reći.
Poticanje na mržnju i nasilje – što kaže zakon?

Renata Kolombo morala je prijetnje i javni linč prijavit policiji.
U hrvatskom zakonodavstvu ovakva ponašanja predstavljaju i kazneno djelo. Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, članak 325., javno poticanje na nasilje i mržnju odnosi se na situacije kada netko putem medija, javnog prostora ili drugih kanala širi ili potiče mržnju prema pojedincima ili skupinama zbog njihove političke, nacionalne ili druge pripadnosti.
Za takva djela predviđene su i kazne zatvora, osobito ako poticanje dovede do stvarnih prijetnji, uznemiravanja ili nasilnih radnji pa čak i u skrivenom, zamaskiranom govoru mržnje.
U kontekstu slučaja iz Rijeke, postavlja se pitanje prelaze li javni pritisci, prijetnje i kampanja protiv pojedinca granicu slobode govora i ulaze u zonu kažnjivog ponašanja.
NAPOMENA: Ovaj portal ne zastupa ni ljevičarske ni desničarske političke stavove, niti će u budućnosti promovirati bilo kakve ideologije.
Naš fokus je Rijeka – njezin identitet, ljudi, povijest ali i budućnost, ljubav prema našem gradu, regiji na kraju tako se i voli domovina.











