Sjećamo se dolaskom mobitela, da su ljudi odbijali taj oblik komuniciranja, kao šta će meni mobitel, ta novotarija, to zrači, draži mi je fiksni telefon i telefonska centrala. Današnji način života promijenio se drastično a o mobitelima smo postali ovisni.
U Hrvatskoj još uvijek postoji oko 1.600 javnih telefonskih govornica, dok ih je na području Rijeke preostalo tek dvadesetak. Prema podacima Hrvatskog Telekoma, najveća koncentracija i dalje je na najfrekventnijim gradskim lokacijama.
Najviše se koriste govornice postavljene na mjestima od javnog interesa – primjerice na trgovima, kolodvorima, u blizini bolnica, domova za umirovljenike i ostalih objekata gdje se građani najčešće zadržavaju. “Upravo su takve lokacije i dalje ključne za njihovu funkcionalnost,” poručuju iz Hrvatskog Telekoma.
Unatoč njihovoj sve manjoj uporabi svako naselje s više od 500 stanovnika radi sigurnosnih razloga prema zakonu iz prosinca 2012. mora imati barem jednu telefonsku govornicu.
2025. cca 1600 i manje
2014. ih je u Hrvatskoj bilo oko 6000
2007. bilo oko 9000.
1997. oko 14 920 .
Zanimljivosti
Koje je točno vrijeme nekada se moglo saznati na broju 95
981 bio je za razne obavijesti i razna pitanja. Google prije Googla. Bio je jedini izvor za raznorazne upite prije pojave interneta i njegove masovne upotrebe.
988 za brojeve telefona
Telefonske kartice se mogu podijelit prema magnetnim, chip i optičkim sustavima .
Početak upotrebe telefonskih kartica u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj u upotrebi su bile GPT-magnetne i chip telefonske kartice.
Magnetni GPT sustav bio je u upotrebi od lipnja 1991. do svibnja -1994. i to samo u centrima pošta Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik.
Magnetne telefonske kartice postoje s 50,100, 200, 400 i 1000 impulsa.
CHIP sustav u Hrvatskoj uveden je 1992. godine, a koristi se i danas na području cijele Republike Hrvatske. Chip telefonske kartice postoje s 25, 50,100, 200, 400, 500 i 1000 impulsa.
Chip kartica od 400 impulsa tijekom 1995. godine povučena je iz potrebe, a isto se dogodilo s karticama od 500 i 1000 impulsa tijekom 2000. godine.
Zbog sve veće ekspanzije mobilne telefonije, od 2001. je prisutan konstantan pad njihove upotrebe .
Telefonske kartice možemo podijeliti još na redovne (šalterske, slobodna prodaja) , posebne (uglavnom reklamnog karaktera , ne nalaze se u slobodnoj prodaji), test kartice (kao što samo ime kaže , služile su za testiranje sustava prije redovnog uvođenja) i imamo servisne ( služe za održavanje telefonskih govornica).
Magnetna kartica
Ponekad po tehnologiji nisu jednake redovnim karticama te se na govornici može telefonirati samo u slučaju kad je govornica otvorena.
Što se tiče vrijednosti, ova kartica u najidealnijim uvjetima, vrijedila je tada oko 4 000 kn puna ili 3 000 kn ako je prazna.
Na Njuškalu je našla svojeg kupca za 3000 kn .
RIJEČKI MOTIVI
Od motiva na telefonskim karticama, nažalost Rijeka i cijeli naš kraj, gotovo kao obično razumljivo bio zapostavljen. Tako imamo obljetnice rođendana grada Zagreba i sl. obljetnice Zagreba , npr. “prva zagrebačka telefonska centrala iz 1895.godine.” mogli su onda spomenuti da je u Rijeci objavljen prvi telefonski imenik u Hrvatskoj… onda ima dosta motiva Dalmacije, uglavnom ponajviše ima reklama tel.operatera i zbivanja iz općenite hrvatske povijesti.
To je dojam urednika, nakon pregleda zbirke od oko 250 kartica i iskustava, skupljenih do neke 2005. kad prestaje s tim hobijem. 🙂
Ova kartica kad je izašla, izazvala je oduševljenje kod navijača Rijeke i čuvala se je u novčaniku, iako je potrošena !!
Ovo je prvi nekakav riječki motiv izašao na karticama, godina 2003.
Kartica koja ima veze s Rijekom ali nije dio službenog kataloga tj. nisu napravljene od strane H.T.-a.


Privatna kolekcija jer posebne kartice izdaje samo HT ili ranije HPT.
Napravljene su u dvije verzije , na engl. i hrv.,izdane od strane “Hrvatski kolekcionari Rijeka” povodom posjeta Pape Ivana Pavla II Hrvatskoj 1998. godine.
Papa Ivan Pavao II tada 1998. nije imao nikakve veze s Rijekom, očito da je ta udruga željela i obilježit Rijeku kao da je dio tog posjeta. HT je izdao te godine 3 telefonske kartice s motivom pape s natpisom Zagreb, Marija Bistrica i Split /Solin. (Ivan Pavao II bio je u Rijeci 2003.godine)
Telefonske govornice u Rijeci
Izvan upotrebe ali još je tu. Primjer telefonske govornice u Omladinska 8, Blue Gym. (2014.)
Danas iz HT-a kažu da je održavanje telefonskih govornica, skuplje nego li zarada, pa će u svakom mjestu s poštom određeni, minimalni broj govornica ostati na životu, a ostale će biti ugašene. Koliko vidimo velik broj kvartovskih govornica je zapušten, razbijen. U Rijeci je toliko potrganih govornica, da bi trebalo to ukloniti da ne smetaju.
TELEFONSKI IMENIK
Telefonski imenik Primorsko-goranske županije iz 1994. Danas rijetko tko ima fiksni telefonski broj jer su ih mobilni brojevi zamijenili.
Preopterećen sustav i pojava “telefonskih dvojnika”
Telefonski dvojnik: „Susjed, lijepo vas molim, spustite više slušalicu.” :))
Pojava tzv. telefonskih dvojnika bila je najizraženija tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada je broj stanovnika u većim gradovima, npr. u Rijeci ubrzano rastao. Potreba za novim telefonskim priključcima rasla je brže nego što je gradska telekomunikacijska infrastruktura mogla podnijeti, pa je zbog ograničenog kapaciteta mreže uveden sustav “dvojnika”.
Kako je funkcionirao dvojnik?
Dvojni priključak bio je tehničko rješenje u kojemu su dva pretplatnika dijelila istu vezu prema centrali. Svaki korisnik imao je svoj broj i vlastiti brojač poziva, ali su oba broja bila spojena na zajedničku telefonsku liniju.
U praksi je to značilo vrlo jednostavnu, ali i problematičnu stvar:
„Ako je jedan pretplatnik razgovarao, drugi je automatski bio blokiran – nije mogao uputiti niti primiti poziv.“
Telefonski dvojnik: „Susjed, lijepo vas molim, spustite više slušalicu.” :))
Mobilni telefoni odavno su preuzeli primat, a fiksni telefoni i problem dvojnika postali su danas prošlost, iako se fiksna telefonska usluga i dalje pruža u paketu s drugim uslugama.













