Iznimno nas opet veseli razgovor s Valterom Flegom , europarlamentarcem s kojim smo u jako dobrim odnosima, nije ni čudno kad je to prvi političar koji je ujedinio sve hrvatske političare bez obzira na politički predznak. Valter Flego nam izravno donosi najnovije aktualne vijesti i postignuća iz Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Valter Flego je bivši buzetski gradonačelnik i istarski župan a danas je jedan od 705 zastupnika u Europskom parlamentu, velikoj političkoj mašineriji gdje se donosi „ogroman broj zakona koji direktno utječu na naše ljude i naš život i zato je važno imati svojeg predstavnika. Već je u prvoj godini rada prepoznat i proglašan jednim od najutjecajnih hrvatskih političara.
- PO ČEMU ĆETE PAMTITI OVAJ SAZIV EUROPSKOG PARLAMENTA, MOŽETE LI IZDVOJITI TRI STVARI?
Brexit, globalna pandemija i strahovita vojna invazija Rusije na Ukrajinu. Mislim da ćemo ga nažalost svi pamtiti po ta tri nemila događaja. Krenuli smo kao zajednica 28 zemalja članica, kojima je prioritet provesti zelenu digitalnu tranziciju, a završavamo s članicom manje na kontinentu gdje nakon desetljeća i desetljeća mira već godinu i pol dana traje rat. I to sve nakon 2 godine života u karantenama, lock-downu, samoizolacijama, nezamislivim mjerama i zabranama te milijunima izgubljenih života zbog nepoznatog virusa. Zvuči kao scenarij za novi SF film, ali to je nažalost realan opis ovog saziva Europskog parlamenta.
- MOŽETE LI IZDVOJITI ŠTO JE OBILJEŽILO VAŠ RAD U PARLAMENTU? TU JE SCENARIJ NASREĆU PUNO BOLJI.
U svjetlu prirodnih katastrofa koje nas trenutno pogađaju, poput poplava i požara, prvo ću navest osiguravanje europskog novca za pomoć potresima pogođenim područjima u Hrvatskoj, nakon razornih potresa u siječnju 2021. Naime, hitnim stavljanjem na dnevni red plenarne sjednice u Briselu, moja je Rezolucija o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj usvojena s 677 glasova zastupnika i postala službeni stav Parlamenta.
Puno sam radio i na Schengenu, što je za mene osobno od prvog radnog dana bio apsolutno najvažniji strateški cilj RH, a prometna povezanost RH je možda i najvažnija tema i jedna od onih na kojoj želim raditi i dalje, posebice kad vidim što smo postigli u vrlo kratkom vremenskom periodu. Tu je i program Digitalna Europa vrijedan preko 7 milijardi eura čiji sam izvjestitelj Parlamenta te poljoprivredna inicijativa uvođenja nove premium oznake za što se nastavljam boriti, kao i nove teme koje otvaram sad najesen.
- NEŠTO VIŠE O PROMETNOM POVEZIVANJU RH I KOJA JE KONKRETNO VAŽNOST ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU?
U travnju ove godine sav se rad konačno isplatio i ja sam nevjerojatno sretan i ponosan na taj veliki uspjeh. Zahvaljujući mojim prometnim prijedlozima koji su usvojeni gotovo stopostotnim glasovima, osigurali smo 26 milijardi eura od EU koje imamo na raspolaganju za povezivanje Rijeke, Istre i cijele Hrvatske s europskim koridorima. Uz spoj Istarskog ipsilona na slovenske autoceste, tu je i cestovna poveznica Rijeka – Divača – Trst, željeznička veza Pula – Buzet – Divača –Trst te spoj Rijeke preko Ličke pruge do Splita i uključenje Luke Rijeka u koridor Baltik – Jadran. Luka Rijeka će biti na koridoru Baltik-Jadran i konačno imati jednak status kao sve ostale Jadranske luke, kako i zaslužuje. Nakon godina i godina zapuštenosti, lođe infrastrukture, nedostatka željezničke veze sa zapadom, Luka Rijeka konačno će dobiti priliku za ostvarenje svog velikog potencijala.
- KAKO MOŽEMO DO TIH 26 MILIJARDI EURA? HOĆE LI I TO OSTATI NEISKORIŠTENO KAO U PRETHODNIM SLUČAJEVIMA?
To je isključivo odgovornost Vlade RH i nadležnog ministarstva. Novac nam više ne predstavlja nikakav u smislu njegove same raspoloživosti – novac je tu, ogroman novac od 26 milijardi eura iz Instrumenta za povezivanje Europe. Međutim, nedovoljno dobra priprema projekata, manjak projektanata i izvođača radova, administrativne prepreke i spora državna administracija – to su problemi koje moramo riješiti i s početkom iduće godine biti sto posto spremni. U suprotnom, novac nećemo iskoristiti. Zato i ovim putem pozivam Vladu RH da vodi računa o tome da moramo imati pripremljene projekte za nove dionice na europskim koridorima. Ne smije biti kašnjenja u pripremi projekata ni od strane Vlade, ni ministarstva, ni HŽ-a.
Bruxelles je službeno sjedište Europske komisije (izvršne vlasti) i Vijeća Europske unije (zakonodavno i izvršno tijelo). Iako se službeno sjedište Europskog parlamenta nalazi u Strasbourgu, gdje se održavaju glasovanja, sastanci političkih i odbornih skupina održavaju se u Bruxellesu, kao i određeni broj sjednica.
- JEDINI STE HRVATSKI EUROPARLAMENTARAC KOJI JE USPJEŠNO UJEDINIO SVE HRVATSKE ZASTUPNIKE. KAKO VAM JE TO USPJELO ČAK TRI PUTA?
Toga bi trebalo biti puno više, posebice kad je riječ o nacionalnim i strateškim interesima RH. Nas iz Hrvatske nema kao Nijemaca gotovo stotinu, nas je svega 12, i nismo li sposobni s vremena na vrijeme ostaviti po strani sva stranačka neslaganja i osobne svjetonazore, znači da ne radimo dobro svoj posao. Schengen, potresi u Hrvatskoj i prometni koridori tri su teme na kojima sam nas okupio i dobio podršku kolegica i kolega. I na tome im još jednom od srca hvala. Dokazali smo da smo sposobni zajedničkim snagama boriti se za nacionalne interese. Nadam se da će to u budućnosti postati pravilo, a ne iznimka.
- PRVI STE HRVATSKI ZASTUPNIK U OVOM SAZIVU PARLAMENTA KOJEM JE DODIJELJEN RAD NA VLASTITOM NOVOM PREDMETU ISPRED ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU. RECITE NAM NEŠTO VIŠE O DIGITALNOJ EUROPI ČIJI STE IZVJESTITELJ.
Tako je, izabrali su me za izvjestitelja Europskog parlamenta zaduženog za jedan od najvažnijih novih programa EU-a Digitalna Europe u vrijednosti od preko 7 milijardi eura. Tu je bilo jako puno posla, posebice u dijelu pregovaranja mene ispred Parlamenta s Vijećem i Komisijom. Bio je zaista nevjerojatan osjećaj potvrditi s Komisijom, Vijećem i Parlamentom taj povijesni dogovor od 7,5 milijardi eura. Digitalna Europa jedan je od najvažnijih postignuća mog mandata, i dok sam god u Bruxellesu, nastavljam raditi na tome. Veseli me kada vidim da se kod nas raspisuju natječaji kojima se potiče digitalizacija javnog i privatnog sektora. Jasno je da se nakon tri godine rada na tom projektu konkretni rezultati mogu vidjeti kod nas doma.
- ZA KRAJ, KOJI SU VAM PLANOVI ZA OVU POSLJEDNJU GODINU? ŠTO DONOSI JESEN U PARLAMENTU? SPOMENULI STE DA IMATE JOŠ PLANOVA?
Posla ovdje uvijek ima i bit će ga, pitanje je samo koliko je radnog elana još preostalo. A meni toga ne fali. Uz aktualne stvari, prioritet mi je nova Strategija o europskim lukama, gdje će moj fokus biti na manjim lukama i njihovoj važnosti za razvoj lokalnih zajednica. Male luke i marine su žile kucavice istarskog poluotoka, a Hrvatska će nakon usvajanja TEN-T mreže predstavljati ulazna vrata na europske koridore za čak tri hrvatske luke: Rijeku, Split i Ploče. Profesionalnim ribarima, rekreativcima ali i svima ostalima koji uživaju u moru i suncu moramo osigurati ulaganja u digitalizaciju, energetsku tranziciju i novu infrastrukturu, a to ćemo jedino jasno definiranim financiranjem iz europskog proračuna. Tu vidim veliku mogućnost razvoja i za luku Bršica. Osim toga, kroz strategiju, želim definirati da se sredstva mogu ulagati i u male ribarske lučice kojih mi na našoj obali imamo jako puno. Ne treba ulagati smo u velike projekte i luke, već pomagati sve, pa i one najmanje. To je posebno važno za nas Istrijane i regije poput Istre. To će biti moj zadnji doprinos infrastrukturnim temama u ovom mandatu! A i liberalnu priču smo prije 10 godina započeli s lukama, pa vjerujem da je u redu da je tako i završimo.
Valter FLEGO – Klub zastupnika Renew Europe
