Kakva geografska zbrka danas vlada u regionalnim podjelama našeg kraja, sve zato što nemamo izgrađen regionalni identitet a kad se tome doda osnovno geografsko nepoznavanje pojmova dobijemo ovo što imamo danas.
No ono što sigurno za početak možemo reći Rijeka NIJE u Istri, a nije bome ni Krk. Krčani i Riječani dakle NISU Istrijani kako mnogi to misle u ostatku Hrvatske.
Tako imamo i mi razne domaće pjesmuljke promašaje npr.
” ….s Medvejom, Ikom i Ićići diči se Istrijan…..” što većini izaziva smijeh…
Svi Gremo Za Opatiju- Opatijski Suveniri 1975.
No moramo priznati imamo i 2 suprotna primjera… Šajeta i Battifiaca su iako su rođeni Riječani, smatraju Istrijanima. No rekli bi usamljena 2 primjera. Njihovo je pravo na osjećaj pripadnosti.
Ili ovi stihovi
“Sva se Istra širom budi
Pula, Buzet, Lošinj, Cres”
Naziv pjesme: Krasna zemljo, Istro mila
Planina koju Kvarner dijeli od Istre, Učka se zove (i ne kaže se da si na Učkoj, nego na Učki, isto kao što se ne kaže u Baškoj nego u Baški)…
Također nemamo ništa protiv Istre samo kažemo kako stvari stoje . Mnogi ne bi imali baš niš protiv i da smo svi zajedno jer mentalitetom jesmo slični, kao što nosi naziv našeg festivala “Melodije Istre i Kvarnera”.
Pa onda imamo na državnoj razini pokušaje nametanja naziva za naš kraj “Hrvatsko primorje” , nastalo iz kontre od “Ugarskog primorja”.
Također ne postoje niti jasne granice Kvarnera koje nitko do sad nije se uhvatio razjasniti, tako da onaj već u Labinu se neće smatrat dijelom Kvarnera iako onaj na Kastvu i Matuljima npr hoće.
Pa Liburnija naziv koji je slaveniziranjem isčeznuo iz našeg kraja i to samo nama. Histria i Dalmatia su opstale. U centru grada, točnije na Gradskom tornju stoji još natpis “FIDELISIMA CIVITAS FLVMINI LIBURNIAE ” u prijevodu “najvjerniji liburnijski grad Rijeka” a tu je i Koblerova knjiga ‘Povijest liburnijskog grada Rijeke” remek djelo iz 1896. koja govori o povijesti Rijeke i našeg kraja .
Problem je i s današnjim nazivom našeg kraja.
PGŽ ima problem s dugogodišnjom pandemijom vlastitog ne – identiteta. To se stalno i posebnonaglašavaupravo uporabom aktualnog imena ove županije. Ime PGŽ veoma je uopćeni naziv pa je zato posve bez-sadržajan. Ime PGŽ ne odražava jasan identitet, a uz to je i apsolutno nekomunikativan. PGŽ je umjetna tvorba političkih voluntarista, „hrvatskih državotvoraca“ još iz vremena uspostave upravno-administrativnog ustrojstva države zvane Republika Hrvatska kad su Rijeci značajno smanjene granice i ovlasti na uštrb izmišljenih općina i novonstalih gradova za uhljebljivanje, koja je i danas još na vlasti.
Ovo je jako kompleksna i opširna tema i dalo bi se mnogo rapravljati . Ali neke temelje možemo pokrenuti. Ako i vi imate neke geografske regionalne, lokalne nepravde za ispraviti, osjećaje pripadnosti , dajte da ih čujemo, sad je tren da nas naučite.
A što se tiče Rijeke i našeg kraja i gradski identitet nam je prije 30 godina bio slab. Prva na tome je proradila udruga SDR (Slobodna država Rijeka) na čijim temeljima mi radimo i nastavljamo. A koliko će biti jako ovisi o našem održavanju i uključenju sviju nas.
No ono najvažnije treba raditi na toleranciji, to je prije svega najbitnije.
I to se i po govoru u Rijeci lijepo vidi, svakakva narječja se čuju, ali kod nas nema kao u Dalmaciji onog ‘a oni su vlaji, stranci’. Svi su naši i svi su tu svoji doma i nitko nikom ne kvoca ako kaže šerpa ili padela ili lonac, dok god poštujemo tu različitost možemo s pravom nositi naziv LUKA RAZLIČITOSTI
Pozdrav iz Rijeke/Fiume!
