Bliži se dan kada će na vrhu gradskog tornja ponovo stajati orao, taj simbol Riječana koji kao feniks ponovo se diže iz pepela da bi zaštitnički raširio svoja krila nad gradom i čuvao ga. Danas je njegov model kao predložak za izradu replike stigao iz Zagreba, a isti će se moći vidjeti u izlogu gradskog poglavarstva.
Također, još jedan bitni element povijesti našega grada, brončani bazilisci koji su na trsatskoj gradini istim žarom čuvali mauzolej Lavala Nugenta, kao i orao na gradskom tornju , ponovo će ponosno stajati na svojim mjestima. Oni dolaze u ponedjeljak iz Zagreba.
Dvoglavi orao
Dvoglavi orao za Gradski toranj sletio je u Rijeku danas oko 15 sati. Još je mali, ima samo 3 kg jer je maketa.Posao izrade umanjenog modela skulpture povjeren je Akademiji primijenjenih umjetnosti Rijeka. Umanjeni model potreban je kako bi Konzervatorski odjel u Rijeci donio konačnu odluku o konačnom izgledu skulpture koja će se na kraju postaviti na kupolu.
Priča o riječkom orlu
Povijest riječkog dvoglavog orla počinje kada na zahtjev Riječana car Leopold I izdaje povelju 6. lipnja 1659. kojom gradu Rijeci odobrava grb. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je austrijska carska i hrvatska kraljevska kruna s dvije plave trake koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita je traka s natpisom “INDEFICIENTER” (nepresušan).
Koliko su Riječani voljeli svoj grb dokazuju i mnogi prosvjedi nakon 1890. godine kada je dvoglavi orao zbog rekonstrukcije maknut s vrha Gradskog tornja o čemu svjedoče čak i riječke narodne pjesme kao npr. popularna «Indeficienter».
U isto vrijeme pojavio se i politički spor izmedju ugarskih i gradskih vlasti o tome čija bi se zastava trebala vijoriti na gradskoj uri, mađarska ili riječka.
Problem je riješen 1906. godine kada je zahvaljujući riječkim ženama dvoglavi orao vraćen na svoje mjesto. Naime naše poduzetne bake i prabake su nakon brojnih prosvjeda za vraćanjem orla, stvar uzele u svoje ruke i osobnim prilozima su skupile novac za izgradnju novog. Novi orao je bio visok 2,20 metara, a širok (raspon krila) 3 metra i težio je 2000 kg. Svečanost inauguracije novog dvoglavog orla na Gradskom tornju je održana na dan Sv. Vida 15. lipnja 1906. godine. Priča se da je gotovo cijeli grad prisustvovao tom činu, a slavlje i pjesma čula se do duboko u noć.
Orao je u prvotnom obliku preživio sve do 1919. godine i dolaska D’Anunzia u grad. Naime, tada mu je jedan D’Anunzijev ardit odrubio jednu glavu a u takvom krnjem obliku preživio je do 1949. godine kada su ga komunisti dali ukloniti s tornja.
.jpg)
Lokalpatrioti Rijeka su i gradonačelniku Obersnelu poznati, barem bi trebali biti. Naime, kako je on slao razglednice iz Rijeke ministru Kalmeti zbog gužvi na riječkoj zaobilaznici, tako smo mi slali gradonačelniku svaki tjedan razglednicu sa slikom riječkog tornja i dvoglavim orlom na vrhu, te ispisanim tekstom, tj. zahtjevu da se na vrh tornja vrati dvoglavi orao.
Trsatski zmajevi
Dva Trsatska zmaja dolaze u ponedjeljak oko 14 sati na Trsat. Tad je montaža. Skulpture baziliska, poznatije kao Trsatski zmajevi, 24.10.2012. godine, otpremljeni su na restauraciju u Ljevaonicu umjetnina Ujević doo, u Zagreb. Jedna od tih skulptura bila je uništena te se u Muzeju grada Rijeke čuvalo oko 70 posto njezinih dijelova koji će biti upotrijebljeni da se napravi nova. Druga, kojoj nedostaju vrh repa i jedna šapa, nalazila se pred mauzolejom.
Priča o baziliscima
Čuvari Nugentove grobnice na Trsatsku gradinu postavljeni su 1864. godine. Skulpture je izradio austrijski kipar A.S. Fernkorn. Bazilisk je mitološko biće sastavljeno od zmije i pijetla. Bazilisk Trsatski zmaj (čuvar blaga) zoomoorfno je mitsko biće i heraldički ukras grba obitelji Nugent. Vlasnica, ostarjela, slijepa grofica Ana Nugent, nije više bila u stanju održavati kaštel tako da je propadao. Do obnove nije došlo, a Kaštel je u Drugom svjetskom ratu pretrpio dodatna razaranja. Prva velika restauracija, u kojoj je, sasvim usput, uništena grobnica obitelji Nugent, započet će tek 1960.
Tu se veže još jedan mit ili priča :
“Stari Trsaćani pričaju da se u godinama nakon Drugog svjetskog rata, u šipražju oko Trsata, moglo često vidjeti jednu staru, zapuštenu ženu kako luta oko Gradine i plaši djecu. Odjevena u crno ili sivo, poderane odjeće, s dugom sijedom kosom koja joj je u neurednim pramenovima padala po leđima, divlja pogleda, izgledala je djeci poput novovjeke vještice. Zaista, tko je bila ta žena koja je na nekom nepoznatom jeziku govorila riječi koje nitko nije mogao razumjeti? Bila je to Ana Nugent, posljednja trsatska kneginja, nasljednica Trsatske gradine, kojoj su komunističke vlasti u postupku znanom kao nacionalizacija otele Kaštel.
1919. Na trsatskoj gradini su bili dva Trsatska zmaja no nažalost jednog baziliska divljaci tj. vojnici kraljevine Italije su za vrijeme talijanske okupacije Sušaka iz puke obijesti raskomadali . To razdoblje od 1920 do 1945-tih ,je još uvijek neistraženo, uglavnom 1950 tih na gradini se nalazi samo jdan bazilisk.
Simboli riječke povijesne baštine svašta su preživjeli i vidjeli, o tome možete pročitati u našim ozbiljnim raspravama na forumu, od ponosa grada na Rječini do toga da su pretvoreni u sramotu koju samo ljudska glupost može napraviti, bili su rezani,rastaljeni, pokradeni, zapušteni, uklonjeni iz neobjašnjivih razloga koji normalan čovjek neće nikad shvatiti.
Svakog Riječanina koji voli svoj grad, obradovat će vijest da će Rijeku pod svojima krilima opet čuvati dvoglavi orao i bazilisci, simboli riječke povijesne baštine.
02.05.2013. 22 h.
Teme za proširit znanje:
Skulptura riječkog orla
http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/forum/viewtopic.php?f=29&t=244
TRSATSKA GRADINA-DEVASTACIJA 60-ih GODINA
http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/forum/viewtopic.php?f=76&t=1052&start=0